Opće upute za pisanje studentskih radova

O ulozi i značenju citiranja u studentskim radovima

Primjeri ispravnog citiranja za pojedine vrste radova

Bibliografija radova iz GPP-a (za svrhe daljnjeg istraživanja)

Prilikom izrade većine seminarskih radova potrebno je primijeniti sljedeće metodološke postupke:

Izbor teme

Budući da je cilj pisanja rada uvođenje u samostalni stručni i znanstveni rad, idealno bi bilo da student sam odabere temu ili aktivno sudjeluje pri njenom odabiru, sukladno vlastitim željama i sklonostima. Tema seminarskog rada može biti obrada nekog teorijskog pitanja ili slučaja iz prakse. Kako bi se studentima pomoglo prilikom izbora tema, u seminarima voditelji u pravilu nude studentima popis mogućih tematskih područja i tema te daju posebne naputke koji studentima mogu pripomoći u pobližoj specifikaciji teme svoga rada. U svakome slučaju, treba izbjegavati teme koje su preširoko ili preusko određene, a jednako tako nije preporučljivo niti izabrati temu koja je uslijed čestog korištenja u seminarima do te mjere iscrpljena da je studentu teško bez ponavljanja moguće dati vlastiti doprinos njenoj obradi. Korištenje tuđim seminarskim radovima i prepisivanje ili prepričavanje njihovog sadržaja najstrože je zabranjeno.

Prikupljanje ideja

Od studenta se očekuje da definira postavke o pitanju kojeg obrađuje. Pri tom je preporučljivo orijentirati se u temi uz korištenje postojeće sekundarne literature (članaka objavljenih u enciklopedijama i leksikonima), odgovarajućih poglavlja u monografijama ili udžbenicima te radova objavljenima u znanstvenim i stručnim časopisima.
Prilikom čitanja korisno je zapisivati činjenice i ideje koje se nalaze u tekstu konzultiranih radova, pri čemu treba birati one koje se najneposrednije odnose na temu. Korisno je uz doslovan tekst ili parafrazu sadržaja teksta odmah zabilježiti potpune podatke o izvoru i stranici, kako bi se u kasnijem radu moglo vratiti na isto mjesto, a i radi lakog i ispravnog citiranja u bilješkama rada. Vlastita kritička razmišljanja također je korisno odmah zapisati, nastojeći ih povezati sa stavovima iz pročitanih radova i poduprti logičkom argumentacijom.
Zabilješke o proučenoj literaturi preporučljivo je voditi na odvojenim listovima poradi lakše kasnije uporabe. Student može takve listove, ako ih ima više, i posebno numerirati i katalogizirati, odnosno voditi u obliku kartica koje se mogu lako pronaći, razvrstati i preurediti. Prema potrebi, zabilješke se mogu voditi i u elektronskom obliku, u tekst-procesoru (npr. Word ili WordPerfect) ili unosom i analizom podataka u odgovarajućem tabličnom programu (npr. Excel) ili bazi podataka (npr. Access).

Izrada provizornog plana

Nakon definiranih polaznih postavki student će izraditi preliminarni plan izrade seminarskog rada. Preporučljivi elementi provizornog plana su:
- postavljanje (definicija) problema;
- nacrt sadržaja;
- metoda i tijek istraživanja;
- predvidljivi rezultati istraživanja;
- nacrt zaključka;
- pregled literature.

Revizija provizornog plana

Prikupljene zabilješke razvrstavaju se i analiziraju u skladu s prvobitnim planom. U ovom stadiju potrebno je i provjeriti prikupljenu građu (tj. provjeriti jesu li prikupljene informacije dovoljna i reprezentativna podloga za vjerodostojan odgovor na bitna pitanja iz teme, jesu li svi dijelovi plana dovoljno pokriveni i sl.). O tome se po potrebi može konzultirati i voditelj seminara. U slučaju da se pokaže da provedeno istraživanje nije prikupilo adekvatan materijal, potrebno je prikupiti još literature. Po potrebi u ovome je stadiju moguće promijeniti prvobitni plan, proširujući ili sužavajući tematsko područje ili mijenjajući pojedine elemente ili aspekte teme.
8. Pisanje prve verzije teksta
Pisanje prve verzije teksta započinje pregledom zabilješki i rekapitulacijom provedenog istraživanja.
Nema čvrstih pravila o tome odakle treba krenuti pisanje rada. Preporučljivo je ipak da se pisanje započne od glavnog dijela rada, slijedeći nacrt njegovog sadržaja, a da se pisanje uvoda i zaključka ostavi za sljedeći stadij (vidi infra pod 9.). Moguć je, međutim, i drugačiji redoslijed, ovisno o prirodi teme i prikupljenog materijala. U svakom slučaju, prva verzija treba već biti zaokružena cjelina iz koje se može sagledati slijed argumenta i sve osnovne teze rada.

Pregled i ispravljanje teksta

Prva verzija teksta sadrži barem cjelovit tekst glavnog dijela rada, raspoređen u odgovarajuća poglavlja. Prilikom pregleda i ispravljanja teksta treba obratiti posebnu pozornost na uklanjanje grešaka u pisanju, reviziju stila i jezika, reviziju slijeda misli te uklanjanja ponavljanja i nepotrebnih dijelova teksta. Najkasnije u ovom stadiju pišu se i uvod i zaključak rada.
Svrha je uvoda ukazati na aktualnost ili važnost problema, definirati osnovne pojmove, objasniti autorov pristup problemu i izložiti plan čitavog rada.
Svrha je zaključka iznijeti autorovu postavku kao osnovni sud o problemu, ukazati na sličnosti i razlike s uvriježenim stavovima te izvesti zaključke koji iz rada proizlaze.

Unošenje bilježaka u tekst

Bilješke se mogu unositi u tekst rada u različitim stadijima njegova nastajanja. Već prilikom pisanja prve verzije rada mogu se pojedine bilješke uključiti u tekst rada ili posebno pripremiti za naknadno unošenje. Kao podloga dijela bilježaka mogu poslužiti zabilješke sastavljene tijekom prikupljanja materijala (vidi supra, pod 3. do 5.). Dio bilježaka i njihova konačna revizija unose se kasnije, sve do završnih stadija u nastanku seminarskog rada. Veoma je važno da se prije predaje nacrta rada pažljivo pregledaju i bilješke, jer je njihov sadržaj i oblik bitan indikator potpunosti provedenog istraživanja i zrelosti autora za pisanje samostalnih stručnih i znanstvenih radova - a kao takve bilješke mogu i bitno utjecati na konačno vrednovanje rada. Više o bilješkama i načinu njihova pisanja vidi infra pod II.C.7.).