Državno odvjetništvo je samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno obavljati slijedeće 3 funkcije:

• postupati protiv počinitelja kaznenih djela i drugih kažnjivih djela
• poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske
• podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona

Državno odvjetništvo je u Republici Hrvatskoj ustrojeno na 3 razine:

• općinska državna odvjetništva
• županijska državna odvjetništva
• Državno odvjetništvo Republike Hrvatske

Za razliku od sudova, ustroj državnog odvjetništva karakterizira stroga hijerarhija: općinska državna odvjetništva su podređena županijskima, a ova Državnom odvjetništvu RH na čelu kojeg se nalazi Glavni državni odvjetnik. Na čelu općinskih, odnosno županijskih državnih odvjetništava nalaze sa općinski,odnosno županijski državni odvjetnici.

Glavni državni odvjetnik, te županijski i općinski državni odvjetnici obavljaju poslove iz nadležnosti svojeg državnog odvjetništva, upravljaju njime, zastupaju ga i odgovorni su za njegov rad. Oni koordiniraju rad svojih zamjenika koji obavljaju poslove u pravnim postupcima.

Državno odvjetništvo dužno je od svakoga primati prijave o stvarima iz svog djelokruga radi poduzimanja potrebnih radnji, a državna tijela i druge pravne osobe dužna su mu na njegov zahtjev bez odgode dostaviti, u okviru zakona, tražene spise iz njihove djelatnosti.

U kaznenim predmetima nadležno državno odvjetništvo zastupa optužbu protiv počinitelja po službenoj dužnosti ili po prijedlogu; u prijestupovnom i prekršajnom postupku poduzima progon i zastupa optužbu sukladno zakonskim ovlastima; u građanskom i upravnom postupku zastupa RH u zaštiti imovinskih i drugih prava, ako nekim zakonom ili odlukom nadležnog tijela nije određeno drukčije; Državno odvjetništvo RH zastupa RH, poduzima pravne radnje radi zaštite Ustava i zakonitosti pred Ustavnim sudom RH, poduzima radnje pred Vrhovnim sudom RH, Upravnim sudom RH, Visokim trgovačkim sudom RH, Visokim prekršajnim sudom RH, međunarodnim i stranim sudskim i drugim tijelima.

Osim toga, nadležna državna odvjetništva mogu na temelju punomoći zastupati u građanskim i upravnim predmetima jedinice lokalne samouprave i regionalne samouprave, te pravne osobe koje su u cijelosti ili pretežito u vlasništvu RH.

Državno odvjetništvo RH daje na zahtjev državnih tijela pravna mišljenja o pitanjima koja se odnose na zaštitu imovine, prirodnih bogatstava, nekretnina, stvari i prava od interesa za RH i zastupa ju u imovinskim sporovima pred inozemnim tijelima.

Unutar državnih odvjetništava ustanovljeni su kazneni odjel i građansko-upravni odjel (taj odjel nastao je od nekadašnjeg javnog pravobraniteljstva koje je novim Zakonom o državnom odvjetništvu inkorporirano u državno odvjetništvo). Unutar odjela ustrojavaju se odsjeci kao stručne grupe za pojedina pravna područja iz nadležnosti državnog odvjetništva.

Državna odvjetništva imaju službenike i namještenike: tajnika, savjetnike, stručne suradnike i državnoodvjetničke vježbenike.

Ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa obavlja poslove pravosudne uprave, koji služe izvršavanju državnih odvjetništava: stručno usavršavanje državnih odvjetnika, zamjenika, službenika i namještenika, osiguranje materijalnih, financijskih i drugih uvjeta za rad, nadzor nad financijskim i materijalnim poslovanjem državnih odvjetništava i druge poslove određene zakonom.

Glavnog državnog odvjetnika imenuje, na prijedlog Vlade, Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godine uz mogućnost reimenovanja, a u protivnom nastavlja raditi kao zamjenik u Državnom odvjetništvu RH.

Županijskog državnog odvjetnika imenuje, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa te Kolegija Državnog odvjetništva RH, Glavni državni odvjetnik na vrijeme od četiri godine uz mogućnost reizbora, iz redova državnih odvjetnika i njihovih zamjenika, koji su najmanje pet godina obavljali tu dužnost.

Općinskog državnog odvjetnika imenuje, uz prethodno mišljenje ministra nadležnog za poslove pravosuđa te mišljenje kolegija županijskog državnog odvjetništva i županijskog državnog odvjetnika, imenuje Glavni državni odvjetnik na vrijeme od četiri godine i uz mogućnost reizbora, iz redova državnih odvjetnika i njihovih zamjenika.

Zamjenike državnih odvjetnika imenuje i razrješuje Državnoodvjetničko vijeće. Za zamjenika se može imenovati:

• hrvatski državljanin
• koji ima završen pravni fakultet
• položen pravosudni ispit
• koji je određeno vrijeme radio na poslovima preme Zakonu o državnom odvjetništvu (što je viša razina - potrebno je više godina radnog staža)

Prilikom prvog stupanja na dužnost, zamjenici će se imenovati na vrijeme od pet godina, a nakon ponovnog imenovanja dužnost obnaša stalno.

Državni odvjetnici i njihovi zamjenici dužni su čuvati u tajnosti sve što su doznali o strankama i njihovim pravima i obvezama, ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njezinim aktivnostima, ne smiju obnašati sudačku dužnost niti obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu, poslove člana uprave ili nadzornog odbora u tijelu koje ostvaruje dobit, ne smiju se koristiti svojim položajem ili ugledom za ostvarivanje svojih prava pred državnim tijelima.

Ustavnim promjenama (Narodne novine, br. 113/01) i novim Zakonom o državnom odvjetništvu ustrojeno je Državnoodvjetničko vijeće. Funkcije su mu slijedeće:

• imenovanje zamjenika državnog odvjetnika
• razrješavanje dužnosti zamjenika državnog odvjetnika
• odlučivanje o stegovnoj odgovornosti zamjenika državnog odvjetnika

Od 11 članova Državnoodvjetničkog vijeća njih 7 se bira iz redova zamjenika državnih odvjetnika, 2 iz redova sveučilišnih profesora pravnih znanosti i 2 iz redova zastupnika Hrvatskog sabora. Članove Državnoodvjetničkog vijeća bira Hrvatski sabor na vrijeme od četiri godine uz mogućnost samo jednog reizbora.