Ustavni sud jamči poštivanje i primjenu Ustava Republike Hrvatske i svoje djelovanje temelji na odredbama Ustava i Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske. Neovisan je o svim tijelima državne vlastiti, samostalno raspoređuje sredstva utvrđena državnim proračunom. Ustavni sud:

• odlučuje o suglasnosti zakona s Ustavom
• odlučuje o suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom
• može ocjenjivati ustavnost i zakonitost drugih propisa koji su prestali važiti ako od tog prestanka do podnošenja zahtjeva ili prijedloga za pokretanje postupka nije prošlo više od godine dana
• odlučuje povodom ustavnih tužbi protiv pojedinačnih odluka državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne)samouprave te pravnih osoba s javnim ovlastima kada su im tim odlukama povrijeđena ljudska prava i temeljne slobode, kao i pravo na lokalnu i područnu (regionalnu ) samoupravu zajamčeno Ustavom RH
• prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim pojavama neustavnosti i nezakonitosti izvješćuje Hrvatski sabor
• rješava sukob nadležnosti između tijela zakonodavne, izvršne i sudske vlasti
• odlučuje u skladu s Ustavom o odgovornosti predsjednika Republike
• nadzire ustavnost programa i djelovanja političkih stranaka i može u skladu s Ustavom zabraniti njihov rad
• nadzire ustavnost i zakonitost izbora i državnog referenduma i rješava izborne sporove koji nisu u djelokrugu sudova
• obavlja druge poslove određene Ustavom

Čini ga 13 sudaca koje bira Hrvatski sabor na vrijeme od 8 godina iz redova istaknutih pravnika, osobito sudaca, državnih odvjetnika, odvjetnika i sveučilišnih profesora pravnih znanosti. Sud bira predsjednika na vrijeme od 4 godine.

Sudac može biti razriješen dužnosti prije isteka vremena na koje je izabran ako:

• to sam zatraži
• bude osuđen na zatvorsku kaznu
• trajno izgubi sposobnost da obavlja svoju dužnost što utvrđuje sam Sud na prijedlog predsjednika Suda.

Za suca Ustavnog suda se može izabrati osobu koja je hrvatski državljanin, diplomirani pravnik sa najmanje 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci i koja se u toj struci istakla znanstvenim ili stručnim radom ili svojim javnim djelovanjem. Osoba koja je doktor pravnih znanosti i ispunjava ostale uvjete može imati i 12 godina radnog iskustva u struci. Postupak izbora pokreće odbor u Saboru nadležan za Ustav pozivom institucijama da predlože kandidate. Pojedinac može i sam sebe predložiti. Sudac Ustavnog suda koji je sveučilišni nastavnik može izvan radnog odnosa i u smanjenom opsegu nastaviti obavljati nastavu i znanstveni rad. Isto tako sudac može djelovati u institutima i udrugama pravnika, u humanitarnim, sportskim i drugim udrugama.

Suci Ustavnog suda ne mogu obavljati nikakvu drugu javnu ni profesionalnu dužnost, imaju imunitet kao zastupnici u Saboru, ne mogu biti pozvani na kaznenu odgovornost, pritvoreni ili kažnjeni za izraženo mišljenje ili glasovanje u Sudu. Ne može biti pritvoren niti se protiv njega može pokrenuti kazneni postupak bez odobrenja Ustavnog suda osim ako je zatečen da čini kazneno djelo za koje je propisana kazna zatvora veća od 5 godina.

Postupak pred Ustavnim sudom pokreće se pismenim zahtjevom, prijedlogom i ustavnom tužbom - izravno sudu ili poštom, na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu (uz neke iznimke), mora biti razumljiv i sadržavati sve što je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Odluke i rješenja suda moraju biti obrazloženi, dužna ih je poštivati svaka fizička I pravna osoba. Odluke i važnija rješenja objavljuju se u Narodnim novinama.

Zahtjev za pokretanje postupka ocjene suglasnosti zakona s Ustavom i suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom mogu podnijeti:

• 1/5 zastupnika Hrvatskog sabora
• radno tijelo Zastupničkog doma
• Predsjednik RH
• Vlada RH za ocjenu suglasnosti propisa sa Ustavom i zakonom
• Vrhovni sud RH ili drugi sud ako pitanje ustavnosti i zakonitosti nastane u postupku pred tim sudom
• pučki pravobranitelj u slučajevima navedenima u čl. 93. Ustava RH
• predstavnička tijela jedinica lokalne samouprave i uprave
• Ustavni sud
• svaka fizička i pravna osoba

Ako sud u postupku utvrdi da zakon koji bi trebalo primijeniti nije u skladu s Ustavom zastat će s postupkom i podnijeti Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona s Ustavom, a ako utvrdi da drugi propis nije u skladu s Ustavom i zakonom taj propis neće primijeniti, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti drugih propisa s Ustavom i zakonom. Zahtjev mora sadržavati oznaku spornih odredbi, oznaku odredbi Ustava ili zakona za koje se tvrdi da su povrijeđene, razlog zbog kojeg se tvrdi da postoji neustavnost ili nezakonitost, te potpis i pečat podnositelja zahtjeva. Mogu se navesti druge činjenice i svoje mišljenje treba li osporavani propis poništiti ili ukinuti. Do donošenja konačne odluke Sud može privremeno obustaviti primjenu pojedinih akata ili radnji koje se poduzimaju na osnovi spornog propisa ako bi njihovom primjenom mogle nastupiti štetne posljedice.

Ustavni sud će ukinuti zakon ili pojedine njegove odredbe ako utvrdi da nisu suglasni s Ustavom i prestaju važiti danom objave odluke u Narodnim novinama ako Sud ne odredi drugi rok. Ukinuti će ili poništiti drugi propis ili pojedine njegove odredbe ako nisu suglasne sa Ustavom odnosno zakonom, a odluka ovisi o težini nesuglasja i interesu pravne sigurnosti. Odluku o poništenju donijet će ako se propisom vrijeđaju ljudska prava i temeljne slobode ili ako se njime bilo tko neosnovano stavlja u povoljniji ili nepovoljniji položaj.

Na temelju odluke Ustavnog suda, svatko kome je povrijeđeno pravo pravomoćnim aktom donesenim na temelju ukinutog ili poništenog propisa ili zakona ima pravo tražiti od nadležnog tijela izmjenu tog pojedinačnog akta. Prijedlog se može podnijeti u roku 6 mjeseci od objave odluke Ustavnog suda u Narodnim novinama, ako od dostave onog pojedinačnog akta kojim je postupak pravomoćno okončan do podnošenja zahtjeva za ocjenu ustavnosti u povodu kojeg je ukinut zakon ili drugi propis nije prošlo više od godinu dana, a ako je propis poništen dvije godine. Ako je izvršenje pojedinačnih akata započeto - obustavit će se. Ako se posljedice ne mogu otkloniti promjenom pojedinačnog akta, Ustavni sud može odrediti povrat u prijašnje stanje, naknadu štete ili nešto drugo.

Ako sud pravomoćnom odlukom odbije primijeniti zakon ili drugi propis smatrajući da nije sukladan sa Ustavom ili zakonom, a Ustavni sud utvrdi suprotno, svaka osoba kojoj je povrijeđeno neko pravo može zahtijevati izmjenu odluke suda u roku od godinu dana od objave odluke Ustavnog suda.

Svaka fizička i pravna osoba koja smatra da joj je odlukom tijela s javnim ovlastima povrijeđeno ustavno pravo ili sloboda može podnijeti tužbu Ustavnom sudu (tzv. ustavna tužba) nakon što iscrpi postojeći pravni put za njihovu zaštitu. Ustavni sud iznimno može pokrenuti postupak i prije toga ako je očito da se pobijanim aktom ili nedonošenjem akta u razumnom vremenu grubo vrijeđaju ustavna prava čime bi podnositelju tužbe mogle nastati nepopravljive posljedice. Tužba, u pravilu, ne sprječava primjenu osporavanog akta, ali bi na prijedlog podnositelja Ustavni sud mogao obustaviti ovrhu ako bi njome nastale posljedice koje bi se teško mogle popraviti.

Tužba se može podnijeti u roku 30 dana od dostave osporavane odluke; mora sadržavati ime, prezime, JMBG, prebivalište ili boravište, odnosno tvrtku i sjedište podnositelja, ime i prezime punomoćnika, oznaku sporne odluke, naznaku ustavnog prava ili slobode koje je povrijeđeno, razlog tužbe, dokaz da je iscrpljen raspoloživi pravni put, dokaz o pravodobnosti i potpis. Uz to treba podnijeti i osporeni akt u izvorniku ili ovjerenom prijepisu.

Vijeće od 6 članova ispituje samo one povrede koje su navedene u tužbi. Odlukom može usvojiti tužbu, ukinuti osporavani akt i vratiti na ponovni postupak nadležnom tijelu koje je vezano odlukom Ustavnog suda. Ustavni sud će odbiti tužbu kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava.