U trodiobi vlasti u Republici Hrvatskoj sudovi su tijela državne vlasti koja samostalno i neovisno obavljaju sudbenu vlast na temelju Ustava, zakona i međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka Republike Hrvatske. Sudbenu vlast obavlja 8 vrsta sudova:

• prekršajni sudovi
• općinski sudovi
• županijski sudovi
• trgovački sudovi
• Visoki prekršajni sud
• Visoki trgovački sud
• Upravni sud
• Vrhovni sud

Važno je naglasiti da Ustavni sud ne pripada niti jednoj vrsti gore navedenih sudova; zapravo Ustavni sud ustavnopravno uopće ne spada u sudbenu vlast već je ono tijelo sui generis.

Prekršajni, općinski i trgovački su prvostupanjski sudovi, ustanovljuju se za područje jedne ili više općina, jednog ili više gradova ili dijelova gradskog područja.

Županijski sud se ustanovljuje za područje više općinskih sudova.

Visoki prekršajni sud, Visoki trgovački sud i Upravni sud ustanovljuju se za područje RH sa sjedištem u Zagrebu. Vrhovni sud ima sjedište u Zagrebu i kao najviši sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana.

Sudske rasprave su javne i presude se izriču javno, u ime Republike Hrvatske. Javnost se može isključiti iz cijele rasprave ili iz njezinog dijela zbog razloga koji su nužni u demokratskom društvu radi interesa morala, javnog reda ili državne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zaštite privatnog života stranaka, ili u bračnim sporovima i postupcima u vezi sa skrbništvom i usvojenjem, ili radi čuvanja vojne, službene ili poslovne tajne i zaštite sigurnosti i obrane RH, ali samo u opsegu koji je po mišljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti štetna za interese pravde.

Za suca može biti imenovan državljanin RH koji ima završen Pravni fakultet i položen pravosudni ispit, radno iskustvo na određenim pravnim poslovima, stručnu sposobnost i iskazane radne sposobnosti, a ti uvjeti su za pojedine sudove određeni Zakonom o sudovima. Suce, u skladu sa Ustavom i zakonom, imenuje i razrješuje te o njihovoj stegovnoj odgovornosti odlučuje posebno tijelo - Državno sudbeno vijeće što je detaljnije uređeno Zakonom o Državnom sudbenom vijeću.

Sudac se mora ponašati tako da ne umanji svoj ugled i ugled sudbene vlasti te ne dovede u pitanje svoju nepristranost i neovisnost u suđenju i samostalnost sudbene vlasti; ne smije pripadati niti jednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njezinim aktivnostima, niti obavljati odvjetničku ili javnobilježničku službu ili poslove člana upravnog ili nadzornog odbora trgovačkog društva. Republika Hrvtatska odgovara za štetu koju u obnašanju sudačke dužnosti nanese sudac građaninu ili pravnoj osobi svojim nezakonitim ili nepravilnim radom.

Svatko ima pravo slati predstavke na rad suda ili suca zbog odugovlačenja postupka u kojem je stranka, odnosno zbog ponašanja suca ili drugog djelatnika u sudu i dobiti na njih odgovor.

Sudac ili sudac porotnik ne može biti pozvan na odgovornost, pritvoren ili kažnjen za izraženo mišljenje ili glasovanje pri donošenju sudske odluke. Suci imaju u skladu sa zakonom imunitet kao i zastupnici u Saboru.

Sudačka dužnost je stalna, a može biti razriješen kad:

• to sam zatraži
• trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost
• bude osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obavljanje sudačke dužnosti
• u skladu sa zakonom, zbog počinjenog teškog stegovnog djela, tako odluči Državno sudbeno vijeće
• navrši 70 godina

Za suca porotnika može biti imenovan punoljetni hrvatski državljanin na rok od četiri godine sa mogućnošću ponovnog izbora. Njima za obnašanje sudačke dužnosti pripada naknada nastalih troškova, naknada za neostvarenu plaću ili zaradu i nagrada.

Sudovi imaju određeni broj sudskih službenika i namještenika za obavljanje stručnih, uredskih i tehničkih poslova, a utvrđuje ih predsjednik suda uz prethodnu suglasnost ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Sud može imati sudske savjetnike i više sudske savjetnike koji pomažu sudu u radu, izrađuju nacrte sudskih odluka, primaju na zapisnik tužbe i druge podneske itd. Za sudskog savjetnika može se imenovati osoba koja ima završen Pravni fakultet i položen pravosudni ispit.

Predsjednik suda je sudac koji obavlja i poslove sudske uprave. Imenuje ga, na razdoblje od četiri godine (nakon čega može biti ponovno imenovan) ministar nadležan za poslove pravosuđa između kandidata koje predloži sudačko vijeće. Uvjeti za njegov izbor navedeni su u Zakonu o sudovima. Predsjednika Vrhovnog suda, uz prethodno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda i mjerodavnog odbora Zastupničkog doma, na prijedlog Predsjednika Republike bira (na razdoblje od četiri godine) i razrješuje Zastupnički dom.

U radu suda se također aktivno sudjeluju stalni sudski tumači, sudski vještaci i procjenitelji.

Zaštitu i osiguranje osoba, imovine i objekata suda obavlja pravosudna policija.

Sredstava za rad sudova osiguravaju se državnim proračunom na temelju prijedloga predsjednika suda o procjeni opsega redovitih i povremenih poslova, potrebnog broja sudaca i drugih osoba te ostalih pokazatelja. Republika Hrvatska osigurava posebna sredstva za tehničku opremu i radni prostor prema standardima za sudove.