|
Ovršni postupak
je postupak po kojem sudovi provode prisilno ostvarenje tražbina
na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava. Reguliran je Ovršnim
zakonom. Tim se zakonom također regulira i postupak osiguranja
tražbina.
Ovršni postupak
pokreće se prijedlogom ovrhovoditelja, a postupak osiguranja
prijedlogom predlagatelja osiguranja. Oba se postupka mogu
pokrenuti i ex offo kad tako odredi zakon.
Predmet
ovrhe i osiguranja su stvari i prava na kojima se po zakonu
može provesti ovrha. To ne mogu biti stvari izvan prometa niti druge
stvari za koje je to određeno posebnim zakonom, tražbine po osnovi
poreza i drugih pristojbi te objekti, oružje i oprema namijenjeni
obrani.
Ovršne
radnje tj. radnje osiguranja mogu se neposredno provesti i protiv
ovršenika, protivnika osiguranja i dugih osoba u skladu s Ovršnim
zakonom.
Sastav suda
u postupku ovrhe tj. osiguranja određen je Ovršnim
zakonom i to u prvom stupnju sudac pojedinac, a u drugom vijeće
od tri suca.
Sud donosi
odluke u obliku rješenja i zaključaka.
Pravni lijekovi
u ovršnom postupku su žalba protiv rješenja i prigovor
protiv rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Revizija
i ponavljanje postupka nisu dopušteni (osim iznimno), a povrat u
prijašnje stanje dopušten je samo zbog propuštanja roka za podnošenje
prigovora tj. žalbe.
U ovim se postupcima
na odgovarajući način primjenjuju odredbe Zakona
o parničnom postupku, osim ako Ovršni
zakon ili drugi zakon ne određuju drukčije. Veza s parničnim
postupkom najočitija je u slučaju pružanja kondemnatorne pravne
zaštite u okviru parnice. Naime, donošenjem kondemnatorne presude
pravna zaštita još nije ostvarena već je samo stvorena podloga za
njeno ostvarenje upravo u ovršnom postupku.
* * *
Opće i temeljne odredbe ovršnog prava
Posebni postupci
|
