22. lipnja 2001.
Izvješće o radu Pučkog pravobranitelja

Hrvatski sabor jučer raspravljao je 21. lipnja o Izvješću o radu Pučkog pravobranitelja za prošlu godinu, u kojoj su mu građani uputili gotovo 2.000 pritužbi ili obavijesti o povredama prava građana, što predstavlja povećanje od 15 posto u odnosu na godinu prije, pokazuje izvješće za 2000. Pučki pravobranitelj zaprimio je ukupno 1.873 pritužbe ili obavijesti o povredama prava građana, dok je u 1999. bilo 1.623 predmeta. Od toga je riješeno 870 predmeta, a iz ranijih je godina preneseno 761 predmeta, od kojih je 211 riješeno, piše Pučki pravobranitelj Ante Klarić u izvješću koje je podnio predsjedniku Hrvatskog sabora. Već treću godinu za redom najviše pritužbi stiže iz Zagreba i Splita, te područja koja su bila zahvaćena ratom, a 85 ih je pristiglo i iz inozemstva, većinom iz BiH i Jugoslavije. Kao i ranijih godina, najviše je pritužbi bilo zbog povrede vlasničkih prava, te prava iz mirovinskog i invalidskog osiguranja. Pučki pravobranitelj u izvješću posebno upozorava na diskriminaciju Roma, čak i od strane osoba koje obnašaju javne dužnosti.

priredio: Dražen Jurman
izvor: Hina

15. lipnja 2001.
Ostavka ministra Ivaniševića

Ministarstvo pravosuđa ostalo je, nakon zamjenika, sada i bez ministra, o čemu se već duže vrijeme govorilo kao o mogućnosti, a razlog je njegovo loše zdravstveno stanje. Time je Ministarstvo stavljeno u prilično težak položaj iako premijer tvrdi da većih nedoumica oko izbora novog ministra ili ministrice nema i da već raspolaže s nekoliko imena prilično kompetentnih osoba među kojima ima i žena i da će se vrlo brzo znati tko će to biti. Među spominjanim ženama je i Ingrid Antičević-Marinović dok je prvotno spominjani dr. Ivo Josipović odbio mogućnost da zasjedne na to mjesto, a ne postoji vjerojatnost ni da to učini Ranko Marijan budući da je to već jednom odbio i sudeći po izjavama koje je dao nakon svoje ostavke da nikada nije imao ambicju ozbiljnije se baviti politikom jer je sudstvo njegov životni poziv. Nije sigurno da je premijerov optimizam opravdan. Nije lako izabrati pravu osobu na tako odgovoran položaj niti je pametno biti brzoplet u odlučivanju koliko god je hitno da se to mjesto popuni jer gora od toga može biti samo ponovna smjena i time uzrokovana nesigurnost.

priredila: Tea Đačanin
izvor: Večernji list, 14.6.2001.

14. lipnja 2001.
Ranko Marijan više nije zamjenik ministra

Nakon što je i formalno razriješen te dužnosti odlučio je progovoriti o svom odlasku, o vizijama s kojima je došao i problemima s kojima se susretao. Već od početka je znao da nema ambiciju dublje ući u politku već samo onoliko koliko bi bilo potrebno da potakne promjene u sudačkoj struci i učvršćivanju nezavisnosti, da angažira što više sudaca i pravnih praktičara u zakonskim procedurama koje se odnose na njih jer su oni ipak kostur onoga što bi se moglo nazvati provođenje načela pravne države u djelo. Sudjelovao je u stvaranju novog Zakona o sudovima koji je u saborskoj proceduri donekle izmijenjen u odnosu na završnu verziju za koju kaže da je bila puno bolja od konačne jer je bila predviđena puno jača uloga struke u ocjenjivanju, izboru i stegovnoj odgovornosti sudaca, a kad se na kraju ipak umiješala politika i osigurala svoj utjecaj prvi puta je pomislio da bi bilo vrijeme da se povuče jer kao nestranačka osoba bez pomoći nekoga iza sebe ionako ne bi mogao nešto promijeniti. Nije se zalagao za radikalne preokrete u postojećem stanju misleći kako bi to samo potaknulo nesigurnost, nepovjerenje i zaostatke, a pogotovo se to odnosi na poštivanje stalnosti sudačke pozicije pa misli da bi stoga trebalo zaboraviti kako i zašto su imenovani i gledati na njihov rad isključivo kroz kriterije ažurnosti i kvalitete presuda. Sudac Ranko Marijan sada se vratio na Županijski sud i nadamo se da će i tamo ostati principijelan kao i do sada jer bez kvalitetnih ljudi ni najbolji zakon ne funkcionira.

priredila: Tea Đačanin
izvor: Jutarnji list, 9. 6. 2001.

SRODNI TEKSTOVI:

Ranko Marijan vraća se u suce

13. lipnja 2001.
Ministar Ivanišević neće iskoristiti svoje pravo predlaganja članova DSV-a

Na nedavnoj proširenoj općoj sjednici Vrhovnog suda između 84 suca izabrano je njih 21 od kojih će Sabor izabrati sedmoricu. Iz Vrhovnog suda predloženi su redom prema broju dobivenih glasova Jakob Miletić (zamjenik predsjednika Vrhovnog suda), Stanko Hautz, Milan Gudelj, Stanko Jasenković, Ana Garačić i Branko Zmajević. Iz Upravnog suda i trgovačkih sudova predloženi su Zdravko Momčinović, Božo Gagro, Željko Vukelić; s prekršajnih sudova Damir Jurić, Spomenka Kolman-Zanjko i Marina Belak; sa županijskih sudova Branko Hrvatin, Božidar Rumenjak, Darko Klier, Zdenko Gajšek, Dragutin Srečec i Eugen Missoni, a s općinskih Miho Mratović, Renata Šantek i Dražen Jakovina.
U vezi ovoga ministar Ivanišević neće iskoristiti svoju zakonsku ovlast da i on predloži svoje kandidate kako bi pobio sumnje o tome da se politika pokušava miješati u sudstvo, ali napominje da bi podržao sedmoricu kandidata koji su na proširenoj sjednici dobili najviše glasova.

priredila: Tea Đačanin
izvor: Večernji list, 15. lipnja 2001.

05. lipnja 2001.
Upisne kvote za Sveučilište

Sveučilište će u idućih sedam dana raspisati natječaj za upis u školsku godinu 2001./2002., s upisnom kvotom 11.497 studenata, a ministar znanosti i tehnologije Hrvoje Kraljević preporučio je da se u prvu godinu upiše najviše 9.550 studenata, bez šest studija na Hrvatskim studijima. Senat je jučer održao izvanrednu sjednicu, na kojoj su upisne kvote za iduću školsku godinu bile jedina tema. Senat je odlučio da će se, dok se ne provede postupak vrednovanja paralelnih studija, studenti upisivati na kroatologiju, sociologiju i filozofiju kao i prošle godine, a na psihologiji, novinarstvu i povijesti upisna će kvota biti nula. Ukupan broj studenata bit će za 621 veći nego prošle godine, a od toga je 400 izvanrednih studenata. Broj studenata koji će studirati uz potporu Ministarstva ostat će jednak, a stranih državljana manji je za 24. Za uvođenje novog Studija produkcije na zagrebačkoj Akademiji dramskih umjetnosti ne bi trebalo biti zapreke, a upisna kvota na tom studiju trebala bi biti osam studenata.
I dok upisna groznica tek počinje, trakavica sa Hrvatskim studijima se nastavlja. Rektor zagrebačkoga sveučilišta Branko Jeren ponovno manipulira Senatom, izjavio je predsjednik Stručnoga vijeća Hrvatskih studija Tihomil Maštrović, u povodu odluke Senata da na studijskim smjerovima psihologiji, novinarstvu i povijesti HS-a upisna kvota bude nula dok se ne provede postupak vrednovanja paralelnih studija. "Kontradiktorna odluka Senata pokazuje da se na poticaj rektora Senat iznova dovodi u položaj neakademskoga arbitriranja - ocjenjivanja bez stručne i pravne osnove", rekao je Maštrović, dodavši kako se Hrvatski studiji namjeravaju kao i prošle godine držati zakona i podržati preporuku ministra znanosti i tehnologije te upisati studente na sve studijske smjerove. "Tom odlukom Senat Sveučilišta u Zagrebu gura HS izvan Sveučilišta i poigrava se sudbinom 2500 studenata", izjavio je Maštrović. Sveučilište u Zagrebu osnovalo je Hrvatske studije 1993

priredio: Dražen Jurman
izvor: Hina

01. lipnja 2001.
Korupcija u pravosuđu?

Pitanje korupcije sudaca dobilo je kaznenu dimenziju kada je Zagrebačka banka pokrenula kazneni postupak protiv šestorice sudaca trgovačkih sudova. Tome je prethodilo dugogodišnje upozoravanje na organizirani pravosudni reket u kojima su organiziranjem višegodišnjih parnica najveće banke i poduzeća gubile desetke milijuna DEM. Nenad Šepić, predsjednik Visokog trgovačkog suda, mogućnost pojave korupcije vidi jedino u registrima i gruntovnicama dok mogućnost korupcije sudaca odbacuje, a svoju tvrdnju temelji na tome da je nemoguće da su svi suci na svim razinama kroz koje predmet prolazi povezani i korumpirani. Šepić dalje tvrdi da su banke radile popise predmeta za koje bi im odgovaralo da budu brže riješeni, na što sud naravno nije mogao pristati, te upozorava da se ovdje radi o pritisku banaka na sudove. Šepić smatra da bi se za ove pritiske trebalo procesuirati po službenoj dužnosti o čemu je čak bilo govora i sa Državnim odvjetništvom i Ministarstvom pravosuđa, ali prema njima kaznena prijava se može podnijeti protiv konkretne osobe, a ne protiv banke.

priredio: Dražen Jurman
izvor: Večernji list, 23, 19 i 30 svibanj 2001.

SRODNI TEKSTOVI:

Ortynski se ispričao
Skandal oko Državnog odvjetnika
Hrvatsko sudstvo - 10 godina poslije
Indicije o korumpiranosti sudaca
Slučaj korumpiranosti sudaca
Postoji li korupcija u pravosuđu?