Vijesti u OŽUJKU 2001.

28. ožujka 2000.
Razgovor s doc. dr. Jasnom Omejec, novom dopredsjednicom Ustavnog suda

Doc. dr. Jasna Omejec novoizabrana je dopredsjednica Ustavnog suda, nakon što je sudac Jurica Malčić podnio ostavku na mjesto dopredsjednika Suda (ne i na mjesto suca Ustavnog suda), objašnjavajući to stanjem u Ustavnom sudu. U razgovoru je doc. dr. Omejec pozvana da se osvrne na stanje u Ustavnom sudu, posebno na pitanje neriješenih predmeta, potrebne stručnosti sudaca, prednosti pri ocjenjivanju ustavnosti propisa i naposljetku na stranačka trvenja unutar Suda.
Ocjenjujući stanje unutar Ustavnog suda doc. dr. Omejec odlučno negira napise po novinama da je rad Ustavnog suda blokiran, objašnjavajući da se radi tek o tekućim, ponajviše unutarorganizacijskim problemima, koji postoje u svakoj instituciji i nastoje se prevladati. Po pitanju stručnosti sudaca, prof. Omejec smatra da Ustavnom sudu najviše nedostaje vrhunski stručnjak iz područja radnog, socijalnog, mirovinskog, zdravstvenog prava (prava tzv. druge generacije), budući da upravo iz ovih pravnih područja Ustavni sud dobiva najviše ustavnih tužbi. Dakle, smatra da tvrdnja o potrebitosti ustavnih sudaca sa sudačkim iskustvom ne stoji, čak i da je svojevrsna metoda pritiska na Sabor pred izbor novih triju sudaca Ustavnog suda, apostrofirajući stručnost neovisno o tome radi li se o sucu, odvjetniku, sveučilišnom profesoru ili djelatniku državne uprave.
Nadalje svjedoči o čak 2000 naslijeđenih neriješenih predmeta, što uz povećanje broja zaprimljenih predmeta otežava posao Suda, no, pozitivno je što je zabilježen porast broja riješenih predmeta. Kako je Ustavni sud državna institucija, prof. Omejec nalazi pravilnom odluku predsjednika Suda da prioritet u riješavanju imaju predmeti iz prijašnjih godina, jer drugačije postupanje bi obezvrijedilo i ugrozilo normalan razvoj institucija demokratskog sustava. Na pitanje o stranačkom trvenju unutar Suda (konkretno o navodima da je u sastavu Suda najmanje četvoro sudaca o kojima javnost misli da ih je HDZ nezasluženo utrpao u Sud) doc. dr. Omejec navodi da Ustavni sud ne čine pojedinci koji rade na Sudu, već da Ustavni sud predstavljaju odluke koje on donosi i prema njihovoj kakvoći treba ocjenjivati uspješnost ili neuspješnost rada Suda. Uz to još naglašava da su te odluke iznimno dobro prihvaćene u stručnoj domaćoj i međunarodnoj javnosti, čemu u prilog ide i zadnje izvješće State Departmenta o ljudskim pravima u Hrvatskoj za 2000. godinu.

priredio: Danijel Trubić
izvor: Jutarnji list, 15.03.2001.

28. ožujka 2000.
RANKO MARIJAN VRAĆA SE U SUCE

Ministar pravosuda Stjepan Ivanišević nedavno je potvrdio kuloarska nagađanja o skorom odlasku svoga zamjenika Ranka Marijana s te dužnosti.
Ranko Marijan u ministarstvo je došao iz sudstva te odmah najavio da ne namjerava ostati u politici, već se nakon određenog vremena vratiti sudu. No ipak ostati će u ministarstvu dok se ne završi izbor predsjednika sudova, objasnio je ministar.
Ove tvrdnje potvrdio je i sam zamjenik Marijan naglasivši kako ne odlazi iz Ministarstva već se zapravo vraća na sud, s obzirom da je sudac već 19 godina. U Župnijski sud u Zagrebu vraća se nakon što završi posao imenovanja predsjednika sudova, što će po njegovoj procjeni biti u prvoj polovici travnja.

priredila: Iva Lovreček
izvor: Večernji list, 19.03.2001.

SRODNI TEKSTOVI:

Ranko Marijan više nije zamjenik ministra

21. ožujka 2001.
Hrvatsko sudstvo - 10 godina poslije

U organizaciji Udruge hrvatskih sudaca 12. i 13. ožujka počeo je međunarodni dvodnevni okrugli stol na temu "Hrvatsko sudstvo - 10 godina kasnije " u čijem radu je sudjelovalo niz sudaca, profesora Pravnih fakulteta i gostiju iz inozemstva (Per Vinther, dr. Ernst Markel i dr.).
Raspravljalo se o dugotrajnosti sudskih postupaka u Hrvatskoj, o ustavnim promjenama, te o novim zakonima o sudovima i Državnom sudbenom vijeću.
Uvodnu riječ održao je Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca, koji je naglasio potrebitost korjenitih promjena u hrvatskom sudstvu te jačanje njegove neovisnosti. Promjene Ustava, kao i Zakona o sudovima i DSV-u smatra ozbiljnim korakom unazad te ističe ocjenu američke agencije USAID o sadašnjim zakonima kao najvećoj prepreci reforme sudstva u Hrvatskoj. Gredelj ističe ocjenu stanja u hrvatskom sudstvu koje karakterizira nepovjerenje gradana, dugotrajnost sudskih postupaka, zatrpanost sudova velikim brojem predmeta te pravna nesigurnost produbljena odlukom Vlade da se u tri mjeseca po drugi put mijenja Ustav.
Marijan Ramušćak, predsjednik Vrhovnog suda RH, medu uzrocima dugotrajnog rješavanja sudskih predmeta navodi nepovoljne uvjete rada sudaca, nedostatak informatičke opreme, lošu raspodjelu ovlasti sudova, procesnu nedisciplinu stranaka u postupku, pa čak i nesposobnost samih sudaca koji vode predmet. S obzirom na to da 25% svih neriješenih predmeta otpada na prvostupanjske parnične predmete, a 30% čine ovršni, izvanparnični i ostavinski predmeti, Ramušćak rješenje nalazi u prenošenju dijela ovlasti u tim postupcima na izvansudska tijela.

priredili: Iva Lovreček i Danijel Trubić
izvor: Večernji list, 13. i 14. ožujka 2001.; www.hrt.hr

21. ožujka 2001.
Prijedlog Zakona o arbitraži

Aktualno krizno stanje gospodarstva bilo je jedno od razloga da se Vlada RH odlučila pojaviti u Saboru kao predlagač cjelovitog zakona o arbitraži. Tekst prijedlog zakona objedinjava parcijalno uredenu gradu iz dva zakona (o parničnom postupku, odnosno o rješavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredenim odnosima), sve to prožeto iskustvima iz rada Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Rad se odvijao na inicijativu Stalnog izbranog sudišta pri Hrvatskoj gospodarskoj komori i Hrvatska arbitražne udruge, a autorska ekipa potiče najvećim dijelom s katedre za gradansko procesno pravo na zagrebačkom Pravnom fakultetu uz suradnju katedre za međunarodno privatno pravo. Autori nacrta za Zakon o arbitraži povodili su se multilateralnim konvencijama, te novijim nacionalnim zakonima. Vođa te ekipe prof. dr. Siniša Triva, koji u intervjuu za "Novi List" medu ključne novosti koje donosi prijedlog zakona, naglašava: "Bitnije su: prijedlog obuhvaća sva pitanja arbitraže-nedržavnog, privatnog-suđenja koje strane građansko-pravnog odnosa povjeravaju arbitrima, osobama svoga povjerenja. One se dogovaraju o temi raspravljanja, pravilima po kojima će se arbitraža provoditi i pravilima po kojima će se odlučivati o osnovanosti zahtjeva za pružanje pravne zaštite, o mjestu i jeziku arbitriranja. U nacionalnim sporovima ukinut je monopol institucionalnih sudišta pa je dopuštena i ad hoc arbitraža. Pravila o pisanoj formi arbitražnog ugovora bitno su omekšana. Ovlaštenik za zaključenje glavnog ugovora ovlašten je i za sklapanje ugovora o arbitraži. Može se ugovoriti da sudi i paran broj arbitara. Arbitražni sud može odlučivati o svojoj nadležnosti i o postojanju ili valjanosti ugovora o arbitraži pod rezervom naknadne sudske kontrole: može izricati privremene mjere osiguranja. Ako se u arbitražnom vijeću ne postigne većina glasova, pravorijek će donijeti predsjednik vijeća. Ako se stranke nagode, arbitražni sud može, ako stranke to zatraže, donijeti pravorijek na temelju nagodbe. Stranke se mogu sporazumjeti o ovjeri i polaganju pravorijeka. Tužbom za poništaj podnesenom u državnom sudu pravorijek se u pravilu ne može pobijati zbog naknadno pronađenih novota. Zakon regulira i pravila o ovrsi domaćih te o priznanju i ovrsi stranih pravorijeka."
Prof. dr. Siniša Triva naglašava da se važnost reforme hrvatskog arbitražnog prava ogleda i u tome što bi domaći gospodarstvenici mogli računati s time da bi arbitražne institucije u Hrvatskoj mogle biti prihvaćene kao organizatori arbitriranja, naročito u sporovima s partnerima iz zemalja jugoistočne Europe, posebno onih koje su nastale nakon raspada SFRJ.

priredila: Dina Balint
izvor: Novi list, 14.03.2001.; Večernji list, 07.03.2001.

08. ožujka 2001.
Zbirka propisa o autorskom pravu

Doc. Igor Gliha priredio je zbirku propisa koja bi trebala omogućiti lakše snalaženje u autorskopravnom sustavu budući da je ova materija do sada bila regulirana Zakonom o autorskom pravu, dijelom Kaznenim i Obiteljskim zakonom, međunarodnim konvencijama i ugovorima o autorskom pravu i Ustavom. Zbog ovakve disperziranosti materije bilo je teško usvojiti kompletnu sliku i bolje se upoznati sa važnošću zaštite autorskih djela što rezultira čestim sporovima. U uvodu "Autorskog prava" je predstavljen sintetičan prikaz autorskog prava i njemu srodnih prava te neke od važnijih odluka iz sudske prakse.

priredila: Tea Đačanin
izvor: Večernji list, 7.3.2001.

SRODNI TEKSTOVI:

Igor Gliha: Autorsko pravo je nešto što mnogi ljudi u Hrvatskoj uistinu ne razumiju

07. ožujka 2000.
Ilegalno izabrani ravnatelj SC-a već izrađuje posjetnice

Unatoč službene odluke ministra znanosti i tehnologije Hrvoja Kraljevića o poništenju natječaja i izbora ravnatelja SC-a ilegalno izabrani ravnatelj zagrebačkog SC-a Mate Pavković u ponedjeljak 05.ožujka preuzeo je dužnost ravnatelja.
Predsjednik Upravnog vijeća SC-a Stjepan Bagarić odgodio je sjednicu zakazanu u ponedjeljak jer je trojici od pet članova Vijeća istekao mandat, no usprkos tome sjednica je samoinicijativno održana. Smatra kako je ravnatelj izabran ilegalno,a situaciju oko izbora ravnatelja SC-a opisuje mutnom.
Mate Pavković tvrdi posve suprotno, smatra se legalno izabranim ravnateljem. Prigovore ministra Kraljevića glede isteka roka od 45 dana od raspisivanja natječaja smatra opravdanim, no ističe kako njegov izbor nije oštetio ostalih 11 kandidata. Pavković, inače član HDZ-a, bivši direktor Gucićeva Ferimporta i Badel Bap-a, izjavljuje kako su komentari o njegovim planovima privatiziranja i tajkuniziranja SC-a lažni i zlonamjerni.
Na sve to ministar Kraljević izjavio je kako je ovaj izbor protuzakonit, ponavljajući da je službeno poništio natječaj izbora ravnatelja, te dodao da će novo Vijeće, koje će biti izabrano na slijedećoj sjednici Senata, objaviti odluku o poništenju natječaja za imenovanje ravnatelja te raspisati novi.

priredila: Iva Lovreček
izvor: Večernji list, 06. ožujka 2001.

SRODNI TEKSTOVI:

Poništeni natječaj za izbor ravnatelja SC-a