ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA
2383

Na teme­lju članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o Državnom sudbenom vijeću, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga sabora na sjednici 15. prosinca 2000.

Broj: 01-081-00-4344/2
Zagreb, 19. prosinca 2000.

Predsjednik
Republike Hrvatske
Stjepan Mesić, v. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA
O DRŽAVNOM SUDBENOM VIJEĆU
Članak 1.

U Zakonu o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 58/93. i 49/99.) članak 1. mijenja se i glasi:

“Ovim se Zakonom uređuju uvjeti za izbor članova i predsjednika Državnoga sudbenog vijeća i prestanak njihove dužnosti, postupak za imenovanje i razrješenje sudaca, te postupak za utvrđivanje njihove stegovne odgovornosti, kao i druga pitanja vezana za rad Državnoga sudbenog vijeća (u daljnjem tekstu: Vije­će).”

Članak 2.

Naslov Glave II. i članak 3. mijenjaju se i glase: “POSTUPAK ZA IZBOR ČLANOVA I PREDSJEDNIKA DRŽAV­NO­GA SUDBENOG VIJEĆA I PRESTANAK NJIHOVE DUŽ­NOSTI”.

Članak 3. mijenja se i glasi:

“U postupku izbora članova Vijeća mjerodavni odbor Zastup­ničkog doma Hrvatskoga sabora zatražit će od predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, predsjednika Hrvatske odvjetničke komore i dekana pravnih fakulteta pokretanje postupka kandidiranja za članove Vijeća.

Predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske zatražit će od sudova da predlože kandidate iz reda sudaca. Na temelju prikupljenih prijedloga proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske utvrđuje kandidate i svoj prijedlog upućuje mjerodavnom odboru Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora.

Prijedlog kandidata iz reda sudaca mora osigurati zastupljenost kandidata iz sudova različite vrste i stupnja.

Kandidate iz reda odvjetnika utvrđuje na temelju prikupljenih prijedloga Skupština Hrvatske odvjetničke komore a kandidate iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti sjednica dekana pravnih fakulteta i upućuju ih mjerodavnom odboru Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora.

Za svako mjesto u Vijeću ovlašteni predlagatelj iz stavka 2. i 4. ovoga članka mora predložiti najmanje tri kandidata.

Mjerodavni odbor Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora zatražit će i od ministra nadležnog za poslove pravosuđa predlaganje osoba za koje smatra da mogu biti kandidati za člana Vijeća.

Mjerodavni odbor predložit će Zastupničkom domu Hrvat­skoga sabora sve predložene kandidate koji ispunjavaju uvjete za imenovanje.”

Članak 3.

Članak 4. mijenja se i glasi:

“Članove Vijeća bira Zastupnički dom Hrvatskoga sabora.

Sedam članova Vijeća bira se iz reda sudaca, dva člana iz reda odvjetnika i dva člana iz reda sveučilišnih profesora pravnih znanosti.

Članovi Vijeća između sebe biraju predsjednika i zamjenika predsjednika tajnim glasovanjem na vrijeme od dvije godine.

Predsjednik i zamjenik predsjednika moraju biti iz reda sudaca.”

Članak 4.

U članku 5. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Izabrani član Vijeća dužan je stupiti na dužnost u roku od 30 dana od dana izbora.”

U stavku 2. riječi: “predsjednik ili” brišu se.

Članak 5.

U članku 6. stavku 1. riječi: “predsjednik ili” brišu se.

U stavku 2. riječi: “Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora” zamjenjuju se riječima: “mjerodavni odbor Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora”, a riječi: “Za predsjednika Vijeća izv­ješ­će će dostaviti najmanje pet članova Vijeća ili ministar pra­vosuđa” brišu se.

Članak 6.

U članku 7. stavak 1. mijenja se i glasi:

“ Prije stupanja na dužnost član Vijeća polaže pred predsjednikom Hrvatskoga sabora prisegu:”

U tekstu prisege riječ: “predsjednika” i crtica brišu se.

Članak 7.

U članku 7.a riječi: “predsjedniku i” brišu se.

Članak 8.

U članku 9. stavku 1. riječi: “Predsjedniku ili članu” za­mjenjuju se riječju: “Članu”.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

“Ne smatra se prestankom dužnosti ako član Vijeća bude imenovan za suca u drugi sud ili bude izabran za nastavnika drugoga pravnog fakulteta.”

U stavku 3. riječi: “Predsjednik ili član” zamjenjuju se riječju: “Član”.

U stavku 4. riječi: “Predsjednik ili član” zamjenjuju se riječju: “Član”, a iza prve alineje dodaje se nova alineja koja glasi:

“- ako bude imenovan predsjednikom suda, danom stupanja na dužnost”.

Dosadašnje alineje 2., 3. i 4. postaju alineje 3., 4. i 5.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

“Prijedlog za razrješenje dužnosti člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izbran mogu podnijeti proširena opća sjednica Vrhovnog suda Republike Hrvatske. Skupština Hrvatske od­vjetničke komore i sjednica dekana pravnih fakulteta, svaki u pogledu članova Vijeća koje su predložili u postupku utvrđivanja kandidata za članove Vijeća. Prijedlog za razrješenje mogu podnijeti mjerodavni odbor Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora i ministar nadležan za poslove pravosuđa.”

Stavak 6. mijenja se i glasi:

“Postojanje razloga za razrješenje člana Vijeća prije isteka vremena na koje je izabran utvrđuje mjerodavni odbor Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora, a razrješuje ih Zastup­nički dom Hrvatskoga sabora.”

Članak 9.

U članku 10. stavku 1. riječi: “Hrvatskoga državnog sabora” zamjenjuju se riječima: “Hrvatskoga sabora”.

U stavku 2. riječi: “Županijski dom Hrvatskoga državnog sabora” zamjenjuju se riječima: “Zastupnički dom Hrvatskoga sabora”.

U stavku 3. riječi: “Županijskom domu Hrvatskoga državnog sabora” zamjenjuju se riječima: “mjerodavni odbor Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora”, a riječ: “pet” zamjenjuje se riječju: “tri”.

Članak 10.

U članku 11. stavku 1. riječi: “alineje 2. i 3.” zamjenjuju se riječima: “alineje 3. i 4.”

U stavku 2. alineji 2. riječi: “pet članova” zamjenjuju se riječima: “tri člana”.

Članak 11.

Članak 12. mijenja se i glasi:

“U djelokrug Vijeća spada:

- imenovanje sudaca,

- vođenje stegovnog postupka i odlučivanje o stegovnoj odgovonrosti sudaca,

- odlučivanje o razrješenju sudaca,

- obavljanje i drugih poslova u skladu sa zakonom.”

Članak 12.

U članku 13. stavku 1. riječi: “osim ako ovim Zakonom nije drukčije propisano” brišu se.

U stavku 2. riječi: “predsjednika suda, odnosno” brišu se.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

“Sjednice saziva predsjednik, a u njegovoj odsutnosti zamjenik predsjednika”.

U stavku 4. riječi: “pet članova” zamjenjuju se riječima: “tri člana”.

Članak 13.

U članku 14. stavku 2. riječi: “dvotrećinskom većinom glasova svih članova” zamjenjuju se riječima: “glasovima najmanje osam članova Vijeća”.

Članak 14.

U članku 16. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Slobodno mjesto suca objavljuje ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovla­štenih osoba.”

U stavku 3. riječi: “predsjednik ili” brišu se.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

“Ponovno imenovanje suca po proteku roka od pet godina Vijeće provodi po službenoj dužnosti, bez oglašavanja slobodnog mjesta suca.”

Članak 15.

Članak 17. mijenja se i glasi:

“Nakon proteka roka iz članka 16. stavka 3. ovoga Zakona ministar nadležan za poslove pravosuđa zatražit će mišljenje o svim kandidatima za suce od nadležnoga sudačkog vijeća. Uz poziv na davanje mišljenja, ministar će sudačkom vijeću dostaviti prijave s dokazima i podacima koje su kandidati priložili, te podatke o kandidatima kojima ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa raspolaže.

U postupku davanja mišljenja, sudačko vijeće može zatražiti i podatke o kandidatima za suce:

- od predsjednika suda u kojem je obnašao dužnost ili od predsjednika neposredno višeg suda, ako je kandidat već obnašao dužnost suca, sudskog savjetnika ili sudačkog vježbenika,

- od drugih tijela koja mogu dati podatke relevantne za ispunjavanje općih i posebnih uvjeta za imenovanje suca odgo­varajućeg suda, ako kandidat nije obnašao dužnost u pravosuđu.

Ako su za kandidata već bile dane ocjene obnašanja dužnosti sudačko će ih vijeće uzeti u obzir pri izradi mišljenja, a ako njima ne raspolaže pribavit će ih od nadležnoga sudačkog vijeća ili ministarstva nadležnog za poslove pravosuđa.

Mišljenje sudačkog vijeća o kandidatima za sudačka mjesta, izrađuje se u pisanom obliku i sadrži obrazloženje o ispunjavanju općih i posebnih uvjeta za imenovanje suca odgovarajućeg suda. U izradi obrazloženja sudačko vijeće uzet će u obzir odredbe članka 52. Zakona o sudovima.

Sudačko vijeće je dužno svoje mišljenje dostaviti najkasnije u roku od 60 dana. Ako mišljenje ne bude dostavljeno, ministar nadležan za poslove pravosuđa u daljnjem roku od 8 dana zatražit će dostavu mišljenja.

Ako ni u daljnjem roku od 15 dana mišljenje ne bude dostavljeno, ministar nadležan za poslove pravosuđa podnijet će Vijeću listu svih kanidata koji ispunjavaju uvjete za suce s podacima kojima raspolaže. Vijeće u postupku imenovanja može o kandidatima samo zatražiti podatke iz stavka 2. ovoga članka od odgovarajućih tijela i organizacija.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa podnijet će Vijeću listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za imenovanje s mišlje­njem sudačkog vijeća. Uz listu kandidata koji ispunjavaju uvjete izvijestit će se Vijeće o svim prijavljenim kandidatima, a dostavit će mu se i prijave kandidata sa svim podacima prikupljenima u postupku davanja mišljenja.”

Članak 16.

Članak 18. mijenja se i glasi:

“U postupku imenovanja i razrješenja suca, Vijeće će pribaviti mišljenje od mjerodavnog odbora Zastupničkog doma Hrvat­skoga sabora.

Prigodom donošenja odluke o imenovanju suca Vijeće će uzeti u obzir mišljenje sudačkog vijeća i odredbe članka 52. Zakona o sudovima.

Odluka o imenovanju objavljuje se u »Narodnim novinama«.

Odluka Vijeća s pisanim obrazloženjem dostavlja se svim kandidatima u roku od 15 dana od objavljivanja imenovanja.

Sudac je dužan stupiti na dužnost u roku koje odredi Vijeće, a najkasnije u roku od šest mjeseci od dana imenovanja.

Ako sudac ne stupi na dužnost u roku iz stavka 6. ovoga članka smatrat će se da nije ni imenovan.”

Članak 17.

Iza članka 18. dodaje se članak 18.a koji glasi:

“Članak 18.a

Vijeće će na zahtjev ministra nadležnog za poslove pravosuđa ili po službenoj dužosti poništiti odluku o imenovanju ako utvrdi:

- da imenovani sudac nije ispunjavao uvjete za imenovanje,

- da je odluka utemeljena na neistinitim podacima i dokazima,

- da sudac bez opravdanog razloga nije niti u roku od šest mjeseci nakon imenovanja položio prisegu,

- da je do imenovanja došlo uslijed kaznenog djela kandidata ili predsjednika ili člana Vijeća.”

Članak 18.

U članku 19. stavku 1. riječi: “predsjednik ili” brišu se.

Stavak 2. briše se, a stavak 3. postaje stavak 2.

Stavak 4. koji postaje stavak 3. mijenja se i glasi:

“Sudac će potpisati prisegu.”

Članak 19.

Članak 20. mijenja se i glasi:

“Sudac odgovara za počinjena stegovna djela.

Stegovna dijela jesu:

1. zlouporaba položaja ili prekoračenja službene ovlasti,

2. neopravdano neobnašanje ili neuredno obnašanje sudačke dužnosti,

3. obnašanje službe, poslova ili djelatnosti nespojivih sa sudačkom dužnošću,

4. izazivanje poremećaja u radu suda koji znatno utječu na djelovanje sudbene vlasti,

5. povreda službene tajne u svezi s obnašanjem sudačke dužnosti,

6. nanošenje štete ugledu suda ili sudačke dužnosti na drugi način.

Stegovni postupak za stegovno djelo iz stavka 2. točke 2. ovoga članka pokrenut će se osobito:

- ako sudac bez opravdanog razloga ne izrađuje i ne otprema sudske odluke u zakonskom roku,

- ako je sudačko vijeće ocijenilo njegov rad negativnom ocjenom (članak 54. Zakona o sudovima),

- ako je, bez opravdanog razloga, broj odluka koje je donio u jednogodišnjem razdoblju bitno ispod prosjeka u Republici Hrvat­skoj.”

Članak 20.

U članku 21. stavku 1. točka 3. briše se, a točka 4. postaje točka 3.

Stavak 2. mijenja se i glasi:

“Kazna iz stavka 1. točke 3. ovoga članka može se izreći samo za stegovno djelo iz članka 20. ovoga Zakona ako je po­činjeno pod naročito teškim okolnostima (teško stegovno djelo).”

U stavku 3. riječi: “predsjednika suda, suca odnosno državnoodvjetničkog dužnosnika” zamjenjuju se riječju: “suca”.

Stavak 5. mijenja se i glasi:

“O izrečenoj kazni u roku od 24 sata obavještava se nadležno sudačko vijeće, predsjednik suda u kojem sudac obavlja dužnost i ministarstvo nadležno za poslove pravosuđa, koje vodi evidenciju o izračenim kaznama.”

Članak 21.

U članku 23. stavak 1. mijenja se i glasi:

“U stegovnom postupku u prvom stupnju odlučuje Vijeće većinom glasova svih članova.”

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 2.

Stavci 4. i 5. brišu se.

Članak 22.

Članak 24. mijenja se i glasi:

“Ako postoji osnovana sumnja da je sudac počinio stegovno djelo, predsjednik suda u kojem obnaša sudačku dužnost dužan je protiv tog suca podnijeti zahtjev za pokretanje stegovnog postupka.

Zahtjev za pokretanje postupka zbog počinjenja stegovnog djela može podnijeti i predsjednik neposredno višeg suda, predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske, sudačko vijeće te ministar nadležan za poslove pravosuđa.

Zahtjev za pokretanje postupka pred Vijećem zastupa ovlašteni podnositelj iz stavka 1. i 2. ovoga članka ili osoba koju on ovlasti.

Ako je do odluke o pokretanju stegovnog postupka potrebno obaviti istražne radnje, njih obavlja sudac kojeg određuje predsjednik Vijeća.”

Članak 23.

U članku 25. stavci 1. i 2. mijejenjaju se i glase:

“Zahtjev za pokretanje stegovnog postupka podnosi se u pisanom obliku i sadrži osobne podatke o sucu čija se stegovna odgovornost traži, opis stegovnog djela, prijedlog za izricanje određene stegovne kazne te obrazloženje iz kojeg proizlazi osnovanost sumnje.

Odmah nakon primitka zahtjeva zakazat će se ročište na koje će se pozvati sudac i podnositelj zahtjeva. Suca protiv kojeg je podnesen zahtjev za pokretanje stegovnog postupka, upozorit će se u pozivu da na ročištu može biti nazočan i njegov branitelj.”

U stavku 3. riječi: “predsjednik suda, odnosno” brišu se.

Stavak 4. mijenja se i glasi:

“Ako nakon ročišta Vijeće ustanovi da postoji osnovana sumnja da je počinjeno stegovno djelo, donijet će odluku o pokretanju stegovnog postupka. U takvom slučaju Vijeće može zatražiti i poduzimanje određenih istražnih radnji od suca kojeg odredi.”

Stavak 6. briše se.

Članak 24.

U članku 26. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Ako je ovlašteni predlagatelj u zahtjevu predložio izricanje stegovne kazne razrješenje od dužnosti, vijeće će bez odgode odlučiti o privremenom udaljenju od obnašanja dužnosti. Odluka o privremenom udaljenju mora biti u pisanom obliku i s obrazloženjem.”

Stavak 2. mijenja se i glasi:

“Protiv odluke o privremenom udaljenju žalba nije dopuš­tena.”

Članak 25.

U članku 27. stavak 1. mijenja se i glasi:

“Ovlašteni podnositelj može izmijeniti ili dopuniti zahtjev. Ako izvan rasprave podnositelj izmijeni ili dopuni zahtjev, vijeće će najkasnije u roku od 15 dana po primitku zahtjeva zakazati raspravu. Na raspavu će se pozvati ovlašteni ponositelj zahtjeva, sudac i njegov branitelj te predsjednik nadležnoga sudačkog vijeća, ako sudačko vijeće nije podnositelj zahtjeva.”

Stavak 2. briše se.

Dosadašnji stavak 3. koji postaje stavak 2. mijenja se i glasi:

“Prije rasprave izdvojit će se iz spisa svi dokazi na kojima se ne može temeljiti odluka u stegovnom postupku.”

Članak 26.

U članku 28. stavak 1. mijenja se i glasi:

“U postupku odlučivanja o stegovnoj odgovornosti sucu protiv kojeg se postupak vodi, mora se pružiti mogućnost da iznese svoju obranu osobno ili po branitelju kojega izabere.”

Stavak 3. mijenja se glasi:

“Odluka kojom se utvrđuje da je sudac stegovno odgovoran i kojom mu se izriče stegovna kazna može se odnositi samo na stegovno djelo i osobu koje je podnositelj zahtjeva označio u svom zahtjevu.”

U stavku 4. riječi: “Odluku stegovnog suda o stegovnoj odgovornosti izrađuje predsjednik stegovnog suda” brišu se.

Članak 27.

Članak 29. mijenja se i glasi:

“Protiv odluke o razrješenju, odnosno stegovnoj odgovornosti sudac ima pravo žalbe koja odgađa izvršenje odluke. Žalba se u roku od 15 dana od dana dostave odluke podnosi Ustavnom sudu Republike Hrvatske.”

Članak 28.

U članku 31. stavcima 1. i 2. riječi: “Predsjednik suda ili sudac” zamjenjuju se riječju: “Sudac”.

Stavak 3. mijenja se i glasi:

“Odluku o udaljenju od dužnosti u slučaju iz stavka 1. ovoga članka donosi predsjednik suda.”

Članak 29.

Članak 32. mijenja se i glasi:

“Vijeće će razriješiti suca:

- ako sam zatraži,

- ako trajno izgubi sposobnost obnašanja sudačke dužnosti i

- ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim obnašanja sudačke dužnosti.

Ako sudac sam zatraži razrješenje, prijedlog za pokretanje postupka za razrješenje podnosi Vijeću predsjednik suda u kojem taj sudac obnaša dužnost.

Ako sudac trajno izgubi sposobnost obnašanja sudačke dužnosti, ili ako je osuđen za kazneno djelo koje ga čini nedostojnim za obnašanje sudačke dužnosti, prijedlog Vijeću za pokretanje postupka za razrješenje podnosi nadležno sudačko vijeće.

Ministar nadležan za poslove pravosuđa i predsjednik Vrhov­nog suda Republike Hrvatske mogu prijedlog za pokretanje postupka za razrješenje iz stavka 3. ovoga članka podnijeti za svakog suca.”

Članak 30.

U članku 34. stavku 3. riječi: “Predsjedniku ili sucu” zamjenjuju se riječju: “Sucu”.

Stavak 6. mijenja se i glasi:

“Protiv odluke o razrješenju sudac ima prava utvrđena člankom 29. ovoga Zakona.”

Članak 31.

U članku 35. riječi: “predsjednik suda ili” brišu se, iza riječi: “razrješenje”, umjesto zareza stavlja se točka, a riječi: “a za predsjednika suda rješenje će donijeti predsjednik neposredno višeg suda” brišu se.

Članak 32.

Glava “VIII. IMENOVANJE I RAZRJEŠENJE DRŽAV­NIH ODVJETNIKA” i članci 36. do 39. brišu se.

Članak 33.

Izbor članova Vijeća po odredbama ovoga Zakona obavit će se u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Danom izbora novih članova Vijeća prestaje mandat članovima Vijeća izabranima prema odredbama Zakona o Državnom sudbenom vijeću (»Narodne novine«, br. 58/93. i 49/99.).

Članak 34.

Svi postupci u tijeku pred Vijećem nastavit će se i provesti po odredbama ovoga Zakona.

Članak 35.

Vijeće izabrano po odredbama ovoga Zakona dužno je u roku od 45 dana od dana izbora donijeti Poslovnik o svom radu.

Članak 36.

Ovlašćuje se Odbor za zakonodavstvo Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora da utvrdi i izda pročišćeni tekst Zakona o Državnom sudbenom vijeću.

Članak 37.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.

Klasa: 700-01/00-01/01
Zagreb, 15. prosinca 2000.

ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA SABORA

Predsjednik
Zastupničkog doma Hrvatskoga sabora
Zlatko Tomčić, v. r.