Novi prijedlog novele Ovršnog zakona

Iako ste na ovim stranicama već mogli pronaći i pročitati članak Lane Ofak o novinama koje nam donose izmjene i dopune postojećeg Ovršnog zakona, u međuvremenu je tekst prijedloga poslan na doradu, tako da je krajem svibnja radna skupina Ministarstva pravosuđa, uprave i lokalne samouprave završila s (drugim) prijedlogom novele postojećeg Ovršnog zakona, (konačno) spremnim da se uputi u saborsku proceduru.

Novi prijedlog je donio tri izmjene. Čl. 143a. st. 1. OZ-a se promijenio te po novom prijedlogu je uz javne komisione prodavaonice, i Financijska agencija ovlaštena prodavati pokretnine koje su zaplijenjene u ovršnom postupku. Druga izmjena se odnosi na odredbe (čl. 307o, p, r, s) o tečajevima iz ovršnog prava za javne bilježnike i njihove službenike, koje su maknute iz prijedloga.

Treća izmjena se odnosi na čl. 84. ZID OZ-a gdje se određuje da će se sudjelovanje javnih bilježnika u ovrsi početi primjenjivati tek kad prođe jedna godina od dana stupanja ZID OZ-a na snagu, što se obrazlaže s činjenicom da su za prenošenje poslova ovrhe javnim bilježnicima potrebne opsežne pripreme, a time i određeni vremenski period potreban za iste.

Napisali: Lana Ofak i Vladimir Bosiljevac

DSV iskazao efikasnost:
disciplinski postupaci zbog zastare obustavljeni zbog zastare

Ako ste u četvrtak 12. lipnja 2003. godine imali priliku prelistati novine sigurno ste uočili članak koji govori o još jednoj bizarnosti u našem pravosuđu. Riječ je , naime, o odluci Državnog sudbenog vijeća o oslobađanju stegovne odgovornosti troje sudaca splitskog Općinskog suda protiv kojih je predsjednik suda Vlado Madunić zatražio da se pokrenu stegovni postupci. Nakon što je 12. srpnja 2002. godine Madunić iz izvješća sudaca saznao za predmete koji su tim sucima pali u zastaru, počeo je rok od 6 mjeseci unutar kojeg je postupak morao biti pokrenut. Sam Madunić podnio je DSV-u zahtjev za pokretanje stegovnog postupka 20. studenog 2002. godine. No, tu je cijela priča stala sve dok DSV nije donio odluku o pokretanju stegovnog postupka tek 27. veljače 2003. godine, dakle punih mjesec dana nakon proteka roka! Suma sumarum, nastupila je zastara za pokretanje stegovnog postupka zbog zastara! Kao i uvijek u ovakvim situacijama neizbježno je prebacivanje odgovornosti, te isticanje neprofesionalnih i osobnih razloga za pozivanje na odgovornost. Ipak, ostaje činjenica da je još jednom dokazano da je temeljita promjena u našem pravosuđu neophodna. Postavlja se, međutim, pitanje koliko će u poboljšanju situacije pomoći usklađeni i dobro osmišljeni zakonski tekstovi, ako oni koji ih trebaju primjeniti spretnost pokazuju jedino kod prebacivanja "vrućeg krumpira" iz ruke u ruku?
Ako neće biti uspjeha u mjenjanju načina korištenja određenih pravnih instituta, možda bismo trebali razmisliti o prilagođavanju naziva tih instituta ponašanju onih koji ih primjenjuju.

Budući da skraćenica ZZZ uskoro više neće označavati zahtjev za zaštitu zakonitosti, pruža se idealna prilika da ju iskoristimo u drugu svrhu.Neka se zastara više ne zove zastara, već zaspava uz koju će savršeno pristajati zzz... zzz... zzz...

Napisala: Martina Mladina
Izvor: Jutarnji list, 12. lipnja 2003.