Okrugli stol o reformi pravosuđa u organizaciji Novog lista

Reforma pravosuđa je je već duže vremena predmet žučljivih i beskrajnih debata kako političara i javnosti, tako i ljudi iz struke. Bez obzira da li se priklonili na stranu jednih ili drugih nužno je priznati da sadašnje stanje u pravosuđu ne vodi nikamo i da je reforma neizbježno potrebna za funkcijoniranje demokratske i pravne države. Upravo to je bio i povod organiziranju okruglog stola na temu reforme pravosuđa na kojem su o svom viđenju problema i prijedlozima i načinima za njegovo rješavanje govorili profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu dr. Alan Uzelac, ministrica pravosuđa, uprave i lokalne samouprave Ingrid Antičević-Marinović, sudac Vrhovnog suda Damir Kos te odvjetnik Rajko Mlinarić. Svaki od sudionika imao je argumente za svoje teze, međutim sam okrugli stol nije završio nikakvim konkretnim zaključcima. Ministrica Ingrid Antičević-Marinović je političlki pohvalila sebe te već poduzete i buduće korake Vlade u rješavanju tih problema, s sudac Vrhovnog suda Damir Kos se često puta previše protekcionistički stavljao u zaštitu svoje profesije prevaljujući probleme na druge grane pravosuđa i Vladu. Odvjetnik Rajko Mlinarić istaknuo je kako situacija i nije teko "crna" kao što se čini, a profesor dr. Alan Uzelac je realno iznio činjenice i situaciju kakva je, te naznačio da se Hrvatska treba konačno opredijeliti što želi - "masovno pravosuđe, razmjerno loše plaćeno, ili elitističko pravosuđe s malobrojnim, kvalitetnim i dobro plaćenim kadrovima. U tom smislu trebamo postaviti svoje strateške prioritete i pokušati pronaći primjerenu ravnotežu."
Cjelokupni tekst rasprave možete pronaći u Novom listu 22.03.2003., rubrika Profil ili na web stranicama Novog lista http://www.novilist.hr. Lokalnu kopiju možete pronaći i na ovim stranicama - ovdje.

Izvijestio: Vladimir Bosiljevac
Izvori: Novi List 22.03.2003., rubrika Profil

Tribina Kluba Pravnika na Pravnom fakultetu: Novela Ovršnog zakona

U srijedu, 29.01.2003., na Pravnom fakultetu u Zagrebu održana je tribina Kluba pravnika na temu ''Novela Ovršnog zakona''. Uz voditelja tribine, ujedno i predsjednika Kluba, prof.dr.sc. Jakšu Barbića, svoje mišljenje o izmjenama Ovršnog zakona iznijeli su i gosti tribine. Bili su to zamjenik ministrice pravosuđa, uprave i lokalne samouprave mr.sc.Miljenko Kovač, zatim javna bilježnica u Zagrebu Jožica Matko-Ruždjak i prof.dr.sc. Mihajlo Dika sa Pravnog fakulteta u Zagrebu.

Koje su novosti sadržane u nacrtu izmjena i dopuna Ovršnog zakona?

Prije svega, prema odredbama izmijenjenog OZ-a, provođenje ovršnih postupaka preuzeli bi umjesto sudova javni bilježnici. U dogovoru sa Javnobilježničkom komorom Ministarstvo pravosuđa osnovalo bi tzv. javnobilježničke kotareve, u koje bi se se upućivalo građane radi provođenja ovrhe. Da bi se osiguralo kvalitetno i ispravno djelovanje u ovršnim postupcima, za javne bi se bilježnike organizirali posebni tečajevi na kojima bi se usklađivala i produbljivala znanja o ovrsi. Nadalje, ograničili bi se žalbeni razlozi. Naime, u zakonu bi bili taksativno navedeni razlozi za ulaganje žalbe, a trenutno se govori o 6 konkretnih razloga navedenih u nacrtu. Kao još jedna promjena navodi se da bi, jednako kao i u prvostupanjskim postupcima, i u drugostupanjski postupcima sudio sudac pojedinac, a ne više sudbeno vijeće. Na kraju, predviđa se organiziranje javnih komisionih prodavaonica, novog instrumenta efikasnijeg provođenja ovrha. Prodavaonice bi bile smještene u sjedištima svih sudova, a koncesije za otvaranje prodavaonica davale bi se privatnicima putem javnih natječaja..

Sve ove izmjene razjasnio je mr.sc. Miljenko Kovač, ističući da mogućnost predlaganja izmjena postoji sve do formiranja konačnog prijedloga Zakona. Napomenuo je i to da su Pravni fakultet u Zagrebu i Hrvatska odvjetnička komora jedine dvije institucije, od svih kojima je nacrt poslan na razmatranje i davanje prijedloga, koje se nisu odazvale pozivu. Nakon mr.sc. Kovača, riječ je preuzela gđa Jožica Matko-Ruždjak, koja je naglasila prevagu problema nepotpune primjene instituta sadašnjeg OZ-a, nad potrebom donošenja novog. Pravilna primjena postojećih propisa, te ispravan odabir i usklađivanje terminologije doveli bi, smatra gđa Matko-Ruždjak, do pozitivnih rezultata koji se nastoje dostići izmjenom OZ-a.

Nakon govora mr.sc. Miljenka Kovača kao glasa zakonodavca i gđe Matko-Ruždjak kao glasa prakse, uslijedio je govor prof.dr.sc. Mihajla Dike koji je prije svega raščlanio pojedine odredbe nacrta Zakona pokazujući da niti njihovom primjenom ne bi u potpunosti bili riješeni problemi provođenja ovršnog postupka. Nadalje, po pitanju javnih komisionih prodavaonica, prof. Dika smatra da bi njihovo organiziranje i djelovanje trebalo biti uređeno posebnim propisom. Na koncu svog izlaganja prof. Dika je istaknuo niz pitanja koja bi se pojavila nakon prihvaćanja prijedloga, a ponajviše pitanje promjena u granicama sudbene vlasti koje su određene i samim Ustavom. Gdje će biti granica sudbene vlasti u građanskim postupcima ako će se ovrha kao sankcija, tj. kao finalni stupanj sudbene vlasti izdvojiti iz sudbene jurisdikcije?

Kada je završio službeni dio tribine, govornicima su postavljana pitanja. Pitanja su bila uglavnom koncipirana kao kratki elaborati na temu rečenog na tribini ili su pak bili izneseni neki primjeri problema na koje se u praksi nailazi.

Nakon svega što se čulo, zapitamo se koliko bi se smanjio broj nepoznanica u području ovrhe uvođenjem novih odrebi i instituta? Koliko će vremena trebati da se novi mehanizam uhoda a da se pri tom ne izazove kolaps ionako preopterećenog sustava? Na koncu, koliko su oni na koje bi se najveći postotak promjena odnosio, dakle javni bilježnici, spremni preuzeti to na sebe? Na ovo pitanje potaknula me reakcija jedne javne bilježnice koja je sjedila u neposrednoj blizini. Kada je mr.sc. Miljenko Kovač, nakon nekoliko postavljenih mu pitanja, zamolio za razumijevanje jer niti njemu samome nisu u potpunosti jasni svi detalji oko izmjene OZ-a, gospođa je tiho izustila: ''Kako da bude jasno nama koji ćemo to morati raditi, ako nije jasno onima koji to stvaraju?''.

Izvijestila: Martina Mladina

Povjerenje hrvatskih građana u sudstvo

Ako je za vjerovati istraživanju Globusovova anketnog tima pod vodstvom sociologinje Snježane Beroš, nalazimo se u dosta deprimirajućoj situaciji u pogledu građanskog povjerenja u pravosudne institucije. Istraživanje je provedeno na 700 ispitanika, koji su na pitanje kakvo je vaše povjerenje u hrv. pravosudni sustav odgovorili :

4.3% vrlo veliko
9.6% veliko
21.9% vrlo malo
31.4% nemam ga
8.4% ne znam

Uzroke svome nepovjerenju nalaze u:

32.8% korumpiranim sucima
24.0% korumpiranim tužiteljima
22.1% nedostatku kadrova
14.3% ostalom
6.8% ne znam

Unatoč teškim osudama pravnoj državi čak 47.4% tih istihgrađana ipak ne bi prijavilo kazneno djelo, a kao razlog toj indolenciji 36.4% ispitanika navodi strah od odmazde, dok čak 46.7% smatra da prijavljivanjem istog ne bi ništa riješio. Imajući u vidu ove informacije, smatram važnim napomenuti da se iz državnog proračuna godišnje za sudstvo izdvaja oko dvije milijarde kuna, u koje ne ulaze i plaće zaposlenika. U igri je, dakle, velik novac u kombinaciji sa vrlo malim pomacima.
Kako je notorna stvar da učinkovitost pravosuđa uvelike ovisi o povjerenju javnosti u njega, ovi rezultati su poražavajući, i krajnje je vrijeme za promjene. Mijenjati treba retoriku političkih dužnosnika koji si daju za pravo komentirati nepravomoćne sudske presude (jer javnost ipak uči od njih), treba pokrenuti stegovne postupke protiv loših sudaca, a i sami suci bi se trebali ograditi od pojedinaca iz svojih redova, koji već godinama nastupaju u njihovo ime, čime i pridonose rezultatima ove ankete. Svaki bi sudac time učinio mali korak za sebe, ali velik za pravosuđe.

Prenosi: Janja Marijan