ZASTUPNIČKI DOM HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA
Na osnovi članka 89. Ustava Republike Hrvatske, donosim

ODLUKU
O PROGLAŠENJU ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Proglašavam Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, koji je donio Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici 12. ožujka 1999.

Broj: 081-99-576/1
Zagreb, 18. ožujka 1999.

Predsjednik
Republike Hrvatske
dr. Franjo Tuđman, v. r.

ZAKON
O IZMJENAMA I DOPUNAMA OVRŠNOG ZAKONA
Članak 1.

U Ovršnom zakonu ("Narodne novine", br. 57/96.) u članku 5. stavak 4. mijenja se i glasi:

"(4) Ako se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ili sredstvu ne može provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja iste tražbine predložiti novo sredstvo ili predmet ovrhe. U tom slučaju sud će donijeti novo rješenje o ovrsi i nastaviti ovrhu na temelju toga rješenja. Ovrha određena prijašnjim rješenjem o ovrsi obustavit će se ako ovrhovoditelj povuče ovršni prijedlog u povodu kojega je ona određena ili ako za to budu ispunjeni drugi zakonom predviđeni razlozi."

Iza stavka 4. dodaju se stavci 5., 6. i 7. koji glase:

"(5) Žalba protiv novoga rješenja o ovrsi iz stavka 4. ovoga članka ne može se izjaviti iz razloga navedenih u članku 46. stavku 2. točki 1. do 5. i 8. ovoga Zakona. Zbog razloga iz članka 46. stavka 2. točke 7. i 9. do 11. ovoga Zakona žalba se može izjaviti samo ako su ti razlozi nastali nakon vremena od kojeg oni nisu više mogli biti izneseni u žalbi protiv prijašnjega rješenja o ovrsi.

(6) Glede sudskih pristojbi, prijedlog i rješenje o ovrsi iz stavka 4. ovoga članka ne smatraju se novim prijedlogom i rješenjem.

(7) Određivanje ovrhe novim sredstvom ili na novom predmetu te njezina provedba prigodom vrednovanja obujma sudačkoga rada smatrat će se novim ovršnim predmetom."

Članak 2.

U članku 14. stavku 2. riječi: "samo neke radnje" zamjenjuju se riječima: "neke radnje o kojoj ne ovisi provedba ovrhe".

Članak 3.

U članku 16. stavku 5. riječ: "dva" zamjenjuje se riječju: "tri".

Članak 4.

Iza članka 16. dodaje se članak 16a. i naslov iznad njega koji glase:

"Prokazna izjava i prokazni popis imovine

Članak 16a.

(1) Ako se stvari radi čije se predaje ili isporuke ovrha vodi nisu uspjele pronaći kod ovršenika, ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, dati pred sudom izjavu o tome gdje se one nalaze, odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze (prokazna izjava).

(2) Ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez uspjeha zato što se kod ovršenika nisu našle stvari na kojima bi se mogla provesti ovrha, ili zato što su nađene samo takve stvari koje očito nisu dovoljne za namirenje s obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili stvari koje su već opterećene založnim pravima trećih, ili stvari koje druge osobe traže za sebe, ovršenik mora, na prijedlog ovrhovoditelja, podnijeti sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Taj je popis ovršenik dužan sastaviti i podnijeti sudu u roku koji mu je sud odredio rješenjem iz stavka 7. ovoga članka u dva primjerka s odgovarajućim prilozima.

(3) U popisu iz stavka 2. ovoga članka ovršenik mora naznačiti:

1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,

2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,

3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,

4. koja druga prava čine njegovu imovinu,

5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,

6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,

7. ima li kakvu drugu imovinu.

(4) U popisu iz stavka 2. ovoga članka ovršenik mora navesti podatke o pravnoj i činjeničnoj osnovi svojih prava u odnosu na svaki dio imovine iz stavka 3. ovoga članka te o dokazima, osobito ispravama, kojima se ona mogu potkrijepiti. Ako to bude potrebno, sud može zatražiti od ovršenika da dade i druge podatke na temelju kojih bi se imovina mogla pronaći.

(5) U izjavama iz stavka 1. i 2. ovoga članka, koje će potpisati pred sudom, ovršenik će potvrditi da su podaci koje je dao točni i potpuni i da ništa od svoje imovine nije zatajio.

(6) Ministar pravosuđa propisat će obrazac izjava iz stavka 1. i 2. ovoga članka.

(7) O prijedlogu za davanje prokazne izjave i prokaznoga popisa imovine sud odlučuje rješenjem kojim će ovršeniku zaprijetiti novčanom kaznom ako ne postupi u skladu s nalogom suda (članak 16).

(8) Prokazna se izjava daje javno na ročištu pred sudom.

(9) Ročište pred sudom održat će se i radi rasprave i potvrđivanja prokaznoga popisa imovine.

(10) Na javno ročište iz stavka 8. i 9. ovoga članka pozivaju se ovršenik i ovrhovoditelj, a oglas o ročištu objavit će se i na oglasnoj ploči suda. O tim će se ročištima sastaviti zapisnik.

(11) Ako ovršenik ne dođe na ročišta iz stavka 8. i 9. ovoga članka bez osobito opravdanoga razloga ili ako odbije dati prokaznu izjavu ili prokazni popis imovine, sud će mu izreći novčanu kaznu i zaprijetiti mu novim novčanim kaznama koje će izricati sve dok se ovršenik ne pokori (članak 16.).

(12) Odredbe stavka 1. do 11. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju i prema odgovornim osobama u ovršeniku pravnoj osobi.

(13) Radi prikupljanja podataka o imovini sud može, na prijedlog ovrhovoditelja, saslušati i druge osobe kao svjedoke, odnosno zatražiti očitovanje od drugih osoba ili tijela.

(14) Ako ovrhovoditelj učini vjerojatnim da se u međuvremenu stanje stvari bitno izmijenilo, sud može iznova naložiti ovršeniku davanje prokazne izjave odnosno prokaznoga popisa imovine po pravilima prethodnih stavaka ovoga članka.

(15) Za davanje neistinitih ili nepotpunih prokaznih izjava i prokaznih popisa imovine ovršenik i odgovorne osobe u ovršeniku pravnoj osobi odgovaraju kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.

(16) Osobe ili tijela iz stavka 13. ovoga članka odgovaraju za davanje netočnih ili nepotpunih obavijesti kao za lažan iskaz u postupku pred sudom."

Članak 5.

U članku 26. iza stavka 4. dodaju se stavci 5. i 6. koji glase:

"(5) Ako je prema ovršnoj ispravi vjerovnik ovlašten odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, vjerovnik će opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine odrediti u prijedlogu za ovrhu.

(6) Ako je prema ovršnoj ispravi treća osoba ovlaštena odrediti opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine, smatrat će se da je ta osoba odredila opseg ili vrijeme ispunjenja tražbine ako je to učinila u javnoj ili javno ovjerovljenoj ispravi".

Članak 6.

U članku 27. dodaje se stavak 4. koji glasi:

"Na prijedlog ovrhovoditelja sud će odrediti naplatu zateznih kamata na troškove ovršnog postupka i osiguranja po propisanoj stopi od dana kada su ti troškovi učinjeni, odnosno plaćeni, do dana naplate."

Članak 7.

U članku 33. stavku 1. riječ: "ovrsi" zamjenjuje se riječju: "ovršnosti".

Članak 8.

U članku 37. stavku 2. točki 2. riječ: "ostvarenja" zamjenjuje se riječima: "prisilne naplate".

Stavak 5. mijenja se i glasi:

"Sud neće po službenoj dužnosti odbaciti prijedlog za ovrhu utemeljen na pravomoćnoj sudskoj odluci, sudskoj nagodbi ili javnobilježničkoj ispravi samo zato što na tim ispravama nije bilo potvrde o ovršnosti u vrijeme odlučivanja, odnosno neće odbiti ovršni zahtjev samo zato što tražbina utvrđena tim ispravama nije stekla svojstvo ovršivosti."

Članak 9.

Članak 38. mijenja se i glasi:

"(1) Rješenje o ovrsi dostavlja se ovrhovoditelju i ovršeniku.

(2) Rješenje kojim se odbacuje ili odbija prijedlog za ovrhu doneseno prije nego što je ovršeniku bilo omogućeno da se o njemu očituje dostavlja se samo ovrhovoditelju.

(3) Rješenje o ovrsi na temelju ovršne isprave dostavlja se prije pravomoćnosti jedinici pravne osobe koja za ovršenika obavlja poslove platnoga prometa te drugim osobama i tijelima kad je to potrebno radi provedbe ovrhe.

(4) Rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se odgovarajućoj jedinici pravne osobe koja za ovršenika obavlja poslove platnoga prometa te drugim osobama i tijelima tek nakon što postane pravomoćno.

(5) Rješenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju ovršne isprave dostavlja se ovršeniku pri poduzimanju prve ovršne radnje, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(6) Rješenje o ovrsi na pokretnim stvarima doneseno na temelju vjerodostojne isprave dostavlja se ovršeniku prije pristupanja provedbi ovrhe (članak 40. stavak 3.).

(7) Ako sud koji je donio rješenje o ovrsi nije nadležan za provedbu ovrhe, uputit će svoje rješenje o ovrsi nadležnom sudu radi provedbe ovrhe."

Članak 10.

U članku 40. stavci 2. i 3. mijenjaju se i glase:

"(2) Tražbina će se prisilno ostvariti prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.

(3) Ovrha određena na temelju vjerodostojne isprave provodi se tek nakon pravomoćnosti rješenja o ovrsi."

Članak 11.

U članku 46. stavku 3. točki 2. riječi: "iz članka 3." zamjenjuju se riječima: "iz članka 4."

Iza stavka 4. dodaje se stavak 5. koji glasi:

"(5) Žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi ne odgađa provedbu ovrhe, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno."

Članak 12.

U članku 48. stavak 1. mijenja se i glasi:

"(1) Ako je žalba izjavljena zbog razloga iz članka 46. stavka 2. točke 7. i 9. do 11. ovoga Zakona, sud prvoga stupnja dostavit će žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku od osam dana. Ako ovrhovoditelj ospori osnovanost tih razloga, odnosno ako se ne očituje u roku od osam dana, sud prvoga stupnja prihvatit će žalbu ako ovršenik njezinu osnovanost dokaže javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama. U suprotnom, sud prvoga stupnja donijet će posebno rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom."

Iza stavka 1. dodaju se novi stavci 2. i 3. koji glase:

"(2) Glede parnice iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju pravila o parnici na koju se ovršenik upućuje u povodu žalbe nakon proteka roka (članak 52.).

(3) Okolnost da je ovršenik upućen na parnicu iz stavka 1. ovoga članka ili da ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim ako ovim Zakonom nije drukčije određeno."

U dosadašnjem stavku 2. koji postaje stavak 4. iza riječi: "izjavljena" dodaje se riječ: "i", a na kraju teksta iza riječi: "razloga" dodaju se u zagradi riječi: "(članak 11. stavak 4.)".

Dosadašnji stavak 3. postaje stavak 5.

Članak 13.

U članku 51. stavku 2. riječi: "obustavit će ovrhu i ukinuti provedene radnje" zamjenjuju se riječima: "ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu".

Članak 14.

U članku 52. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"(1) Ako rješenje o žalbi iz članka 49. stavka 1. ovoga Zakona ovisi o utvrđivanju neke sporne činjenice, sud će uputiti ovršenika da u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, osim ako ovršenik osnovanost svoje žalbe ne dokaže javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako osnovanost žalbe ne proizlazi iz općepoznatih činjenica ili iz činjenica koje se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

(2) Ako ovršenik dokaže osnovanost svoje žalbe javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako osnovanost žalbe proizlazi iz općepoznatih činjenica ili iz činjenica koje se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o osnovanosti žalbe odlučiti u ovršnom postupku. Ako žalbu prihvati, postupit će u smislu odredaba članka 51. ovoga Zakona, a ako je ne prihvati, uputit će ovršenika na parnicu.

Stavak 3. briše se.

U dosadašnjem stavku 5. koji postaje stavak 4. riječi:" stavka 4." zamjenjuju se riječima: "stavka 5."

Dosadašnji stavak 6. koji postaje stavak 5. mijenja se i glasi:

"(5) Ako je pravomoćnom presudom utvrđeno da ovrha nije dopuštena, sud nadležan da odlučuje o žalbi, na prijedlog ovršenika, ukinut će provedene radnje i obustaviti ovrhu."

Dosadašnji stavci 7. i 8. postaju stavci 6. i 7.

Članak 15.

U članku 54. dodaje se novi stavak 5. koji glasi:

"(5) Ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi samo djelomično, i to samo u dijelu u kojem mu je naloženo da ovrhovoditelju namiri tražbinu, sud će za nepobijani dio zaključkom utvrditi nastupanje pravomoćnosti i ovršnosti, te će naložiti mjere za ovršnu provedbu nepobijanog dijela rješenja, u skladu s predloženim sredstvima i predmetom ovrhe. Sud će tim zaključkom izreći da se razdvajaju postupci, tako da se u odnosu na pobijani dio postupak nastavlja na način određen stavkom 2. i 3. ovoga članka. U tom slučaju sud će načiniti presliku cijeloga spisa radi provedbe odluke o razdvajanju postupaka."

Dosadašnji stavci 5., 6. i 7. postaju stavci 6., 7. i 8.

Članak 16.

U naslovu iznad članka 55. riječ: "Predmnijeve" zamjenjuje se riječju: "Pretpostavke".

Članak 17.

U članku 56. stavci 1. i 2. mijenjaju se i glase:

"(1) Ako se ovrhovoditelj u propisanom roku ne očituje o prigovoru ili ako se usprotivi prigovoru, sud će podnositelja prigovora uputiti da protiv stranaka u roku od petnaest dana pokrene parnicu radi proglašenja da ovrha na predmetu ovrhe nije dopuštena, osim ako podnositelj ne dokaže opravdanost svoga prigovora pravomoćnom presudom ili drugom javnom ispravom, ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako činjenice na kojima se temelji prigovor treće osobe nisu općepoznate ili se mogu utvrditi primjenom pravila o zakonskim predmnjevama.

(2) Ako podnositelj prigovora dokaže njegovu opravdanost pravomoćnom presudom, javnom ili javno ovjerovljenom privatnom ispravom, odnosno ako su činjenice na kojima se temelji prigovor općepoznate ili se mogu utvrditi na temelju pravila o zakonskim predmnjevama, sud će o prigovoru odlučiti u ovršnom postupku."

Članak 18.

U članku 61. stavku 2., uvodnom dijelu, riječi: "u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu osobito:" zamjenjuju se riječima: "ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:", a u točki 4. iza riječi: "nagodbe" dodaju se riječi: "ili javnobilježničke isprave".

U stavku 4. na kraju teksta dodaje se rečenica druga koja glasi: "Takav prijedlog ovrhovoditelj može postaviti i nakon što je rješenje o odgodi ovrhe doneseno."

U stavku 5. na kraju teksta dodaje se rečenica druga koja glasi: "Ako ovršenik ne da u određenom roku osiguranje koje je sud odredio na prijedlog ovrhovoditelja nakon donošenja rješenja o odgodi, sud će donijeti rješenje o nastavku ovrhe."

Članak 19.

Iza članka 66. naziv odjeljka 2. mijenja se i glasi:

"2. Obustava i dovršetak ovrhe".

Članak 20.

U članku 68. stavku 1. riječ: "završenim" zamjenjuje se riječju: "dovršenim".

Stavak 2. mijenja se i glasi:

"(2) Dovršenje ovrhe provedbom posljednje ovršne radnje sud će utvrditi rješenjem."

Članak 21.

U članku 97. stavku 1. i 2. riječi: "četiri petine" zamjenjuju se riječima: "tri četvrtine".

U stavku 3. riječ: "trideset" zamjenjuje se riječju: "petnaest".

Iza stavka 3. dodaje se novi stavak 4. koji glasi:

"(4) Ako nekretnina ne bude prodana ni na drugom ročištu, sud će u roku od najmanje 15 do najviše 30 dana zakazati treće ročište na kojemu nekretnina može biti prodana bez ograničenja najniže cijene u odnosu na utvrđenu vrijednost. To vrijedi i za slučaj iz stavka 6. ovoga članka."

Dosadašnji stavci 4., 5. i 6. postaju stavci 5., 6. i 7.

Iza stavka 7. dodaje se stavak 8. koji glasi:

"(8) Ako nekretnina ne bude prodana ni na trećem ročištu, sud će postupak obustaviti. Ovrhovoditelj je ovlašten nakon proteka tri mjeseca od održanoga trećega ročišta ponovno zahtijevati prodaju nekretnine, ali tada pod uvjetima kao da prvi put predlaže ovrhu. U troškove ovrhe priznat će se i troškovi prethodnih pokušaja prodaje nekretnine."

Članak 22.

Članak 180. mijenja se i glasi:

"(1) Ovrha na novčanoj tražbini koja po žiroračunu, deviznom računu i drugim računima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa pripada ovršeniku, određuje se tako što se rješenjem o ovrsi nalaže pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa da novčani iznos za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju. To rješenje ima učinak rješenja o ovrsi kojim su određeni zapljena novčane tražbine i prijenos radi naplate.

(2) U rješenju o ovrsi iz stavka 1. ovoga članka odredit će se broj računa ovršenika s kojega treba obaviti isplatu te broj računa ovrhovoditelja na koji isplatu treba obaviti, ili drugi način obavljanja isplate.

(3) Rješenje o ovrsi istodobno će se dostaviti ovrhovoditelju, ovršeniku i pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa. Ako po dostavi rješenja o ovrsi na računu ovršenika nema novčanih sredstava iznad iznosa za koji je određena ovrha, pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne smije po nalogu ovršenika s njegova računa isplaćivati novac trećim osobama.

(4) Ovršenik može tražiti odgodu ovrhe. Prijedlog za odgodu ovrhe ovršenik može podnijeti u roku za izjavljivanje žalbe protiv rješenja o ovrsi. O tom prijedlogu sud mora odlučiti u roku osam dana od dana kada mu je prijedlog podnesen i o tome obavijestiti pravnu osobu koja obavlja poslove platnoga prometa. Pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne smije isplatiti ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos prije nego što od suda primi obavijest da ovršenik nije podnio prijedlog za odgodu ovrhe ili da je takav prijedlog u prvom stupnju odbijen.

(5) Ako pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa ne primi od suda obavijest iz stavka 4. ovoga članka u roku od 30 dana od dostave nepravomoćnog rješenja o ovrsi, ili ako joj u tom roku ovršenik ne dostavi prijepis rješenja kojim je njegov zahtjev za odgodu ovrhe prihvaćen, isplatit će ovrhovoditelju zaplijenjeni iznos.

(6) U ovrsi iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe članka 154. ovoga Zakona."

Članak 23.

U članku 181. dodaje se novi stavak 1. koji glasi:

"(1) Na pisani zahtjev ovrhovoditelja ovršenik je obvezan dati pisane podatke o svim računima koje ima i pravnim osobama kod kojih se ti računi vode, u roku od osam dana od dana kada mu je zahtjev dostavljen."

Dosadašnji stavak 1. postaje stavak 2.

Članak 24.

Članak 183. mijenja se i glasi:

"(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene njegovi određeni računi ili svi računi koje ima kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.

(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave na kojoj je javno ovjerovljen njihov potpis, a koja je sadržajno ista s izjavom dužnika.

(3) Ispravu iz stavka 1. i 2. ovoga članka pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom poštanskom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika.

(4) Vjerovnik može svoja prava iz isprave iz članka 1. ovoga članka prenositi ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis na druge osobe, koje u tom slučaju stječu prava koja je po toj ispravi imao vjerovnik.

(5) Na temelju isprava iz stavka 1. i 2. ovoga članka vjerovnik može po svom izboru zahtijevati na način propisan u stavku 3. ovoga članka od pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa naplatu svoje tražbine od dužnika ili jamaca plataca, ili i od dužnika i jamaca plataca, a pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa dužna je isplatiti vjerovnika ako ima novca na računima dužnika ili odmah izvijestiti vjerovnika o nemogućnosti isplate. U slučaju nemogućnosti isplate, odgovarajuće se primjenjuju odredbe članka 211. ovoga Zakona.

(6) Vjerovnik može od pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa zahtijevati da mu vrati ispravu iz stavka 1. ovoga članka ako njegova tražbina nije u cijelosti namirena. U tom će slučaju pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa naznačiti na toj ispravi s kojega je računa naplaćen koji iznos troškova, kamata i glavnice. Ako je vjerovnik u cijelosti namirio svoju tražbinu prema ispravi iz stavka 1. i 2. ovoga članka, pravna osoba koja obavlja poslove platnoga prometa obavijestit će o tome dužnika ili jamca platca i na njegov mu je zahtjev predati.

(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

(8) Na ovrhu iz stavka 1. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuje odredba članka 178. stavka 3. ovoga Zakona."

Članak 25.

Iza članka 183. dodaje se članak 183a. i naslov iznad njega koji glase:

"Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice

Članak 183a.

(1) Dužnik trgovac može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene određeni ili svi njegovi računi kod pravnih osoba koje obavljaju poslove platnoga prometa te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica).

(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku pravnoj osobi koja obavlja poslove platnoga prometa dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu pravne osobe koja obavlja poslove platnoga prometa, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.

(3) Odredbe članka 183. stavka 2. te 4. do 8. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.

(4) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar pravosuđa."

Članak 26.

U članku 208. stavak 2. mijenja se i glasi:

"Prijenos novčanih sredstava iz stavka 1. ovoga članka obavlja se prema odredbama članka 180. ovoga Zakona."

Stavak 3. briše se.

Članak 27.

U članku 239. stavku 1. iza riječi: "članka 16." dodaju se riječi: "stavka 2., 3., 4., 9., 11., 12. i 15. te članka 307b."

Članak 28.

Iza članka 263. dodaje se članak 263a. i naslov iznad njega koji glase:

"Odredivost visine i dospjelosti tražbine

Članak 263a.

(1) Tražbina iz članka 263. stavka 1. ovoga Zakona treba biti određena ili odrediva.

(2) Smatrat će se da je tražbina odrediva ako je u sporazumu iz članka 263. stavka 1. ovoga Zakona naznačen okvirni iznos buduće tražbine koja se osigurava s obzirom na određeni pravni odnos ili više pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili treća osoba ovlašteni naknadno odrediti visinu tražbine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine dospjelosti."

Članak 29.

Iza članka 274. dodaje se članak 274a. i naslov iznad njega koji glase:

"Odredivost visine i dospjelosti tražbine

Članak 274a.

(1) Tražbina iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona treba biti određena ili odrediva.

(2) Smatrat će se da je tražbina odrediva ako je u sporazumu iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona naznačen okvirni iznos buduće tražbine koja se osigurava s obzirom na određeni pravni odnos ili više pravnih odnosa stranaka te ako su vjerovnik ili treća osoba ovlašteni naknadno odrediti visinu tražbine nastale do toga okvirnoga iznosa i vrijeme njezine dospjelosti.

(3) U sporazumu iz članka 274. stavka 1. ovoga Zakona stranke mogu utvrditi i koji drugi način naknadnoga određivanja visine tražbine i njezine dospjelosti."

Članak 30.

Iza članka 307. dodaje se novi Dio četvrti koji glasi:

"Dio četvrti

KAZNENE ODREDBE

Prekršaji

Članak 307a.

(1) Novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj ovršenik koji na pisani zahtjev ovrhovoditelja ne da pisane podatke o svim računima koje ima i pravnim osobama kod kojih se ti računi vode (članak 181. stavak 1.).

(2) Kaznom od 2.000,00 do 10.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba pravne osobe i državnog tijela.

Posebno o prekršajima poslodavaca

Članak 307b.

(1) Novčanom kaznom od 50.000,00 do 200.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj poslodavac koji ni nakon donošenja rješenja o ovrsi, u skladu s nalogom iz ovršne isprave, ne vrati zaposlenika na rad, odnosno u službu u roku od osam dana (članak 239. stavak 1.).

(2) Kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kuna kaznit će se za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka i odgovorna osoba poslodavca pravne osobe."

Članak 31.

Dosadašnji Dio četvrti postaje Dio peti.

Članak 32.

Propise iz članka 16a. stavka 6. i članka 183a. stavka 4. ovoga Zakona ministar pravosuđa će donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 33.

(1) Na postupak u predmetima koji su pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona u kojima nije donesena prvostupanjska odluka, na daljnji postupak primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona.

(2) Ako je prije stupanja na snagu ovoga Zakona doneseno prvostupanjsko rješenje kojim je postupak pred prvostupanjskim sudom dovršen, daljnji postupak provest će se prema odredbama zakona koji je važio do dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

(3) Ako se nakon stupanja na snagu ovoga Zakona ukine prvostupanjska odluka iz stavka 2. ovoga članka, daljnji postupak provest će se prema odredbama ovoga Zakona.

Članak 34.

U cijelome tekstu Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 57/96.) riječi: "banke i druge pravne osobe koje obavljaju poslove platnoga prometa", u određenom padežu, zamjenjuju se riječima: "pravne osobe koje obavljaju poslove platnoga prometa", u odgovarajućem padežu.

Članak 35.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u "Narodnim novinama".

Klasa: 711-01/96-01/03

Zagreb, 12. ožujka 1999.

ZASTUPNIČKI DOM

HRVATSKOGA DRŽAVNOG SABORA

Potpredsjednik
Zastupničkog doma
Hrvatskoga državnog sabora
Vladimir Šeks, dipl. iur., v. r.