Nove statistike ministarstva pravosuđa o radu sudova u 2004:
manje zaostataka u parnicama, više u ovrhama...

Ministarstvo pravosuđa izradilo je statističko izvješće o radu svih sudova u protekloj godini.
Izvješće se sastoji od brojnih tablica i dijagrama kojima se usporedno prikazuju rezultati rada svih sudova u 2003. i 2004. godini .Tako da se jasno dade razabrati jesu li naši sudovi postali ažurniji i efikasniji.

I. Rezultati svih sudova u 2004.

Protekle godine primljeno je 1.927.301 predmeta. To predstavlja porast od približno 10% predmeta naspram 2003. No, porastao je i broj riješenih predmeta. Ukupno, broj neriješenih predmeta i dalje je u porastu (ukupno za 94.613).

Na općinske sudove otpada najveći broj primljenih predmeta od svih sudova u RH, što je i za očekivati. Ali na žalost, i najveći broj neriješenih predmeta. Efikasnost rada općinskih sudova u parničnim predmetima se, čini se poboljšala. Neriješenih predmeta je znatno manje nego u 2003.godini. Ali broj od 237.749 neriješenih predmeta je i dalje vrlo visok - zaostaci iznose godinu i pol trenutnog godišnjeg priljeva novih predmeta sudova. Vidi tablicu s podacima o rješavanju parničnih predmeta u 2005.

Najveći porast po broju primljenih predmeta zabilježen je kod ovršnih predmeta. Taj trend porasta prate i sudovi po broju neriješenih ovršnih predmeta (porast od 120 933 predmeta naspram 2003.). Vidi tablicu s podacima o rješavanju ovršnih predmeta.

Županijski sudovi su relativno ažurni. Broj neriješenih predmeta je upola manji od broja primljenih i riješenih predmeta.

Pad broja primljenih predmeta zabilježen je kod Visokog trgovačkog suda (1.133 predmeta manje nego 2003.). Stoga je riješen i veći broj predmeta. Mogli bi mogli zaključiti da je došlo do znatnog pada u priljevu predmeta na taj sud. Ali veliki problem neriješenih predmeta i dalje postoji, njih 11.849 čeka na riješavanje. Upravni sud je povećao broj riješenih predmeta, dok su neriješeni predmeti u laganom padu. Prekršajni sudovi i Visoki prekršajni sud primili su protekle godine manje predmeta naspram 2003.godine i u skladu s tim riješili više. Dok je broj neriješenih predmeta u porastu.

Najmanje predmeta pristiglo je na Vrhovni sud, što je s obzirom na njegovu funkciju i za očekivati. Ima dobre rezultate u rješavanu zaostalih predmeta, čiji se broj znatno smanjio.

II. Struktura svih riješenih i neriješenih predmeta, prema vrsti predmeta u 2004.

Prvo mjesto po broju riješenih i neriješenih predmeta pripalo je ovršnim predmetima. Oni sačinjavaju udio od 32% u strukturu neriješenih predmeta. Na drugom mjestu su zemljišnoknjižni predmeti. Kod njih je zabilježen veliki porast kako riješenih tako i neriješenih predmeta. U strukturi neriješenih predmeta sačinjavaju 19%. Treće mjesto pripalo je parničnim predmetima. Oni u spomenutoj strukturi sačinjavaju 19%. Vidi grafički prikaz udjela neriješenih predmeta.

III. Rezultati reforme zemljišnih knjiga u 2004.god.

Sudovi su povećali učinak riješavanja z.k predmeta za 26.47% , a godišnji priljev predmeta se povećao za 16,52%. Protekle godine zaprimljen je velik broj zemljišnoknjižnih predmeta, njih čak 416 374. Međutim, unatoč reformi, zabrinjavajuća je činjenica da je približno isti broj i neriješenih predmeta. U udjelu neriješenih predmeta i dalje prednjače Zagreb i Split.

Izvori : www.pravosuđe.hr

Napisala: Antonija Kovačević