Javni bilježnici i ovrha

      Novelom Ovršnog zakona od 28. siječnja javni bilježnici provode prisilno ostvarenje tražbine na temelju vjerodostojne isprave. Prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave ovrhovoditelj može podnijeti javnom bilježniku po svom izboru i od njega zatražiti da donese rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave. Intencija je ove odredbe bila rasterećenje pravosuđa, ali uz upitan učinak - ukoliko ovršenik podnese prigovor protiv rješenja o ovrsi, predmet će opet  rješavati sudovi. Bilježnici kao nepristrani povjerenici svih stranaka ne smiju zastupati stranku, pa je protuzakonito da se bilježnik unaprijed dogovara s određenim vjerovnicima (ovrhovoditeljima) oko pružanja usluga. Iznos javnobilježničke nagrade za ovrhu nije znatno manji spram dosadašnje sudske pristojbe, a  država se ovime odrekla i velikog prihoda od troškova ovrhe. Bivša ministrica pravosuđa izjavila je da je za rad sudova i ovrhovoditelja u 2005. potrošeno 6 milijuna kuna, a naplativost je bila 0,8%. Najveći potraživači su tvrtke HEP i HRT.

Anita Rubinić - Puller