Home page Home page
Tko smo mi? Pravni - home page
Pravni fakultet u Zagrebu - home page

Interpretativna nadležnost Vrhovnog suda - Tribina na PF

     31. siječnja održana je na Pravnom fakultetu Tribina Kluba pravnika pod nazivom "Interpretativna nadležnost Vrhovnog suda prema novom Zakonu o sudovima" čiji se voditelj  prof. dr. sc. S. Rodin naročito osvrnuo na sljedeće stavke čl.59. Zakona o sudovima NN 150/05.
(1) Kada sudovi drugog stupnja donose različite odluke u istoj činjeničnoj i pravnoj stvari, a nije dopušten izvanredni pravni lijek, državni odvjetnik i stranka može podnijeti Zahtjev za jedinstvenom primjenom zakona Vrhovnom sudu da ispita je li takvim odlukama ugrožena jedinstvena primjena zakona i ravnopravnost građana.
(6) Odjel Vrhovnog suda može i prije donošenja odluke o osnovanosti Zahtjeva, na prijedlog vijeća iz stavka 2. ovoga članka, narediti sudovima da zastanu s donošenjem odluka u postupcima koji još nisu dovršeni, sve dok odjel Vrhovnog suda ne donese pravno shvaćanje o jedinstvenoj primjeni određenog zakona.
(7) Pravno shvaćanje odjela Vrhovnog suda obvezno je za sudove u svim postupcima na koje se to pravno shvaćanje odnosi, a u kojima do dana njegovog donošenja nije donesena pravomoćna sudska odluka.
  U sporovima male vrijednosti uvodi se novi pravni institut Zahtjev za jedinstvenom primjenom zakona kojim se postižu suprotni učinci od onih koje je zakonodavac htio imajući u vidu ustavnu zadaću Vrhovnog suda da osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana. U Hrvatskoj je državna vlast ustrojena na načelu diobe vlasti, a ovim je člankom Vrhovni sud preuzeo ulogu zakonodavca s retroaktivnom funkcijom. Protivan je i načelima demokratskog pluralističkog društva, jer se značenje prava određuje kroz društveni rekurs, a time i djelatnošću redovnih sudova. Narušava se načelo jednakosti u korist stranaka u bagatelnim sporovima. Suprotan je i čl. 6. i 13. Europske konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, jer se ovlašću odjela da naredi zastoj postupka do donošenja obveznog pravnog shvaćanja usporava procedura, te stoga Zahtjev ne predstavlja djelotvorno pravno sredstvo.
Člankom se pogoduje osiguravajućim društvima, bankama, HRT-u  i drugim subjektima tzv.repeat playersima na uštrb Sabora, građana koji ne mogu utjecati na odjelske odluke te županijskih i drugih sudova koji gube interpretativnu autonomiju.

Anita Rubinić - Puller