Arbitražno sudište Međunarodne trgovačke komore predstavljeno u Zagrebu

U Hrvatskoj gospodarskoj komori je 15. rujna 2005. održan skup ne temu "Arbitraža i predstavljanje međunarodnog arbitražnog suda međunarodne trgovačke komore". Moderator skupa bio je prof. Petrović, a medu govornicima isticali su se dr. Biener predsjednik Međunarodne trgovačke komore, prof. Sajko i odvjetnik Vičić. Međunarodna trgovačka komora (MTK) osnovana je 1919. u Parizu, i predstavlja najveću svjetsku poslovnu organizaciju. Aktivno djeluje u 130 zemalja. Utvrđuje propise, norme i pravila međunarodnog poslovanja. MTK-u u Hrvatskoj predstavlja "Hrvatski nacionalni odbor MTK" osnovan 2003. koji omogućuje aktivno sudjelovanje hrvatskih tvrtki u radnjama MTK-e.
Dr. Biener istaknuo je kako je Međunarodno arbitražno sudište započelo svoj rad savjetovanjima, a tek kasnije se počelo baviti rješavanjem sporova. Danas ono ima 1000 arbitara iz 60-ak zemalja, a prosle godine izmedu 560 slučajeva najviše stranaka dolazilo je iz SAD, Velike Britanije, Njemačke i Azije (8 ih je bilo iz Hrvatske). Sudište se sastoji od članova čiji mandat traje 3 godine, i koji osim naknade troškova ne primaju naknadu za svoj rad. Ovlasti Sudišta su između ostalog da može smijeniti arbitra ukoliko on odugovlači s postupkom ili se stranke ne slažu s njim (često za stranke iz Azije i Latinske Amerike koje napadaju integritet arbitražnog postupka). Sudiste ne može naložiti arbitrima kako da rade, ali im može skrenuti pozornost da daju npr. vise razloga za svoja obrazloženja, za analizu dokaza itd., ne utječući na samostalnost odlučivanja. Tajništvo služi kao ispomoć Sudištu, a podijeljeno je u 7 timova s ukupno 60 ljudi. Tajništvo uzima redovito i 9 stažista na rok od 2 mjeseca neplaćeno (!). Često raspravljaju sa arbitrima o postojanju presedana.
Pravila procedure ne postoje, jer se prilagođavaju interesima stranaka, no ipak određene odredbe ukazuju na dužnost pridržavanja pojedinih načela postupka. Tako Arbitražna pravila MTK u čl.15. određuju da će arbitražni sud djelovati pravično i nepristrano, te će osigurati da svaka stranka ima razumnu mogućnost iznosenja argumenata; u čl.20. određeno je da arbitražni sud treba u što kraćem vremenu pristupiti utvrđivanju činjenica itd. Prof. Sajko govorio je o sličnostima i razlikama hrvatskog prava i Arbitražnih pravila MTK-e. Govoreći o izvorima arbitražnog prava obradio je Zakon o arbitraži iz 2001., Pravilnik o arbitraži pri Stalnom izbranom sudištu HGK iz 2002. i ZRSZ iz 1991, te razne međunarodne akte: Europsku konvenciju o međunarodnoj trgovačkoj arbitraži iz 1961, Newyoršku konvenciju iz 1958., Washingtonsku konvenciju iz 1968. i brojne dvostrane međunarodne ugovore.
Naglasio je već dobro poznate prednosti arbitraže u odnosu na državno sudsko rješavanje sporova, i predočio zanimljive komparativne situacije npr. glede pitanja da li se država pri zaključivanju ugovora o arbitraži odriče i svog imuniteta nad ovrhom nad vlastitom imovinom (o čemu je npr. sudska praksa u SAD dala potvrdan odgovor). Profesor je zainteresirao nazočne stavom uz čl. 27. Arbitražnih pravila MTK, a vezano uz slučaj kada se vodi više sličnih sporova među istim ili različitim strankama i o njima arbitri zauzmu različite odluke, katkad sadržajno i suprotne. Što je tada činiti Sudistu? Sudište može samo upozoriti na tu diskrepaciju! "Sudište može izvršiti izmjene pravorijeka u pogledu oblika, i bez utjecaja na slobodu arbitražnog odlučivanja, svratiti arbitražnom sudu pozornost na pitanja o biti spora." Mnogi sudionici su potom u raspravi pitali i iznosila svoja mišljenja o ovom članku.
Odvjetnik Vičić iznio je još pokoje prednosti arbitraže, od veće ekspeditivnosti do činjenice da arbitar daje još prije imenovanja izjavu o neovisnosti, ali isto tako i na problem da arbitražni sud nije državno tijelo, pa se ne alimentira iz državnog proračuna. Zanimljiva je i materija troškova i nagrada u arbitraži pred MTK, npr. da svaka tužba mora biti popraćena nepovratnim predujmom od 2500 USD na ime administrativnih troskova. Tarifa se da lako očitati i na web stranici MTK gdje se unesu podaci o vrijednosti predmeta spora, i zatim dobije tražena brojka (redovito viseznamenkasta). Zaključno: treba postojati kolaboracija izmedu lokalnih arbitražnih sudova i međunarodnog, jer MTK ne želi konkurirati, već je njen osnovni razlog postojanja što se stranke ne žele naći pred sudom druge zemlje i to ne samo zbog nepovjerenja, vec i zbog nepoznavanja jezika ili pak zbog sumnje u nepristranost ne žele biti pred inozemnim arbitražnim asocijacijama. Također tu je i prednost ovrhe inozemnih pravorijeka, i to u 136 zemalja koje su ratificirale NY konvenciju (od 190 zemalja UN-a).

Posjetila i napisala: Anita