Prof. dr. sc. Siniša Triva (1919-2004)
U Zagrebu je u nedjelju, 5. prosinca 2004. umro prof. dr. sc. Siniša Triva, akademik HAZU i doajen hrvatskog građanskog procesnog prava.

ZAGREBAČKA GRUNTOVNICA - USTANOVA ZATVORENOG TIPA?

Vjerojatno najrazvikanija tema u sklopu najnovije reforme pravosuđa je projekt uvođenja reda u zemljišne knjige i katastar. Svaki prosječno obaviješten građanin zna da je stanje u zemljišnim knjigama 'katastrofalno', a mnogi od njih su se uspjeli uvjeriti u kompliciranost inače jednostavnog upisa u zemljišne knjige. Posjetite li zagrebačku Gruntovnicu vidjeti će te da rijetki izlaze sretni iz velebne zgrade, a i pri ulazu se susreću zabrinuta lica ljudi o čijoj sudbini odlučuje svemogući birokratski aparat. To je sve odraz sveopćeg procesa mistifikacije funkcioniranja zemljišno-knjižnih ureda. Stvara se i dojam da su zaposleni u tim ustanovama 'svete krave', do kojih je izrazito teško doći a kamoli od dotičnih izvući kakvu informaciju.

Kako je došlo do takvog stanja? Preobrazbom društvenog poretka u kapitalističko nestala je ustanova društvenog vlasništva; ono je jednostavno izbrisano i time ponovno osnažuje rimsko načelo superficies cedit solo. Trebalo je dakle upisati nove vlasnike svih postojećih nekretnina i prava izjednačenih s nekretninama- i tu počinju problemi. Nedostatak kvalificiranih kadrova, nedovoljna politička volja da se sve riješi u primjerenom roku, krađe zemljišnoknjižnih uložaka- sve to je rezultiralo sadašnjim stanjem. Službeno je to potvrđeno i izvješćem Svjetske banke od 3.11.2004. pod nazivom ''Poslovanje u 2005.- uklanjanje zapreka'' u kojem stoji podatak da upis u zemljišne knjige i katastar u Hrvatskoj traje dulje od 950 dana. Ukoliko želite upisati vlasničko pravo na nekretnini 'razuman rok' iznosi od 6 mjeseci pa do 2 godine. Jasno je kakve reperkusije to ima na privlačenje stranih investitora, ali i na život građana Hrvatske.

Zbog svih tih razloga, a potaknuto najviše sveopćim prilagođavanjem zahtjevima Europske unije, Ministarstvo pravosuđa je pokrenulo reformu pravosuđa i u tu svrhu je donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama, koji je stupio na snagu 28. srpnja 2004. Glavna novost je da su u cilju rasterećenja pretrpanih sudaca i ubrzanja čitavog procesa dane veće ovlasti zemljišnoknjižnim referentima koji moraju položiti stručni ispit ministarstva pravosuđa da bi postali ovlašteni zemljišnoknjižni referenti. Oni sada mogu prirediti nacrt rješenja kojim se upis dopušta ili se odbija i provesti čitavi postupak. Suci bi djelovali tek u postupku povodom žalbe na rješenje. Takvih ovlaštenih zemljišnoknjižnih referenata potrebno je po procjeni ministarstva pravosuđa 270 za područje cijele Hrvatske. Tako bi se ubrzano riješilo oko 300 000 zaostalih predmeta; od kojih na području zagrebačke Gruntovnice ima 106 000. Također u cilju pojednostavljenja postupka objavljeni su i obrasci za molbu za upis, s detaljnim uputama za popunjavanje, kao i 'popis literature' koju treba priložiti pri pojedinom upisu.

Sve to krasno zvuči, pogotovo ako se podsjetimo kako je proces upisa npr. založnog prava na nekretnini jednostavan proces za koji ne bi trebalo više od pola sata. Sudac, odnosno ovlašteni zemljišnoknjižni referent, mora dopustiti upis ako: '' 1. iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu; 2. nema osove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena; 3. utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava, 4. isprave imaju potrebni oblik. '' (čl.108.st.1.ZZK) Stvar se naravno komplicira ukoliko ovlaštena osoba dodaje i peti uvjet, koji se stručno zove ''pozadina slučaja''. U vezi s tim uvjetom uzima se u obzir financijsko stanje predlagača i njegova društvena moć. Tako se dešava da se neka prava upišu preko reda. Ukoliko želite saznati kako je to moguće, najbolje se obratiti informativnom pultu u zagrebačkoj Gruntovnici gdje smo dobile informaciju da je Gruntovnica ustanova zatvorenog tipa i da se tu ne mogu tek tako dobiti odgovori na pitanja. Načelo javnosti, jedno od glavnih načela zemljišnoknjižnog prava sa svoje formalne strane ''…znači da je uvid u zemljišnu knjigu i sve pomoćne popise svakome slobodan…''( M. Vedriš, P. Klarić, Građansko pravo,2003, Narodne novine, str.302 ). Svaki komentar je ovdje suvišan.

Svijetli primjer Istarske županije koja je prva u Hrvatskoj uvela EOP - zemljišne knjige, nagnao je Ministarstvo pravosuđa da pozove Bruna Čohilju, bivšeg predsjednika Općinskog suda u Puli, na čelo zagrebačke Gruntovnice. Naravno, za kompjuterizaciju i ubrzanje procesa upisa, prvenstveno je potrebno da katastar raspolaže s vjerodostojnim podatcima, odnosno takvima koji odražavaju pravno stanje. Potrebno je, dakle, riješiti sve zaostale predmete i to počevši od onih najstarijih. Sustav požurnica više ne postoji, budući da se pokazao kontraproduktivnim.

Jedna zanimljivost sa stranica Ministarstva je rok u kojem se moraju izvršiti 'žurne mjere vezane za poboljšanje rada u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova'. Naime, radi se o mjerama koje se tiču zaprimanja i rasporeda predmeta a službene stranice Ministarstva kažu da je taj rok do 10. kolovoza 20004. godine. Dobro ste pročitali, 20004. Nadamo se samo da je to i njima 'tipfeler'.

Budući da Hrvatska čini sve da postane dio Europe zanimljivo je ponekad pogledati kako stvari funkcioniraju u nekim EU zemljama. Glavne smjernice su uspostava bliskih veza s korisnicima, angažiranje privatnog sektora za dio poslova te pomak prema punom povratu troškova poslovanja agencija. No nije Europa jedini uzor na koji se treba ugledati pri sređivanju zagrebačke gruntovnice koja je ipak za sada u najlošijem stanju. Imamo dobar primjer i u nekim našim gradovima: Pula i Varaždin gdje se vlasništvo može upisati u roku od svega nekoliko dana.
Pred zemljišnoknjižnim odjelom Općinskog suda u Zagrebu je vrlo težak zadatak. Ne samo što treba dovesti na nulu zaostale predmete već treba držati korak i s novim zahtjevima. Jako puno treba proraditi na odnosu s građanima i protoku informacija. Za sada bi se moglo reći da se izmjene i dopune Zakona o Zemljišnim knjigama još nisu odrazile u praksi- nažalost. Možda nas snažna želja da zadovoljimo standarde Europske Unije potakne da nevjerojatno brzo dođemo do nekih konkretnih rezultata. Nadamo se da će uskoro uslijediti promjene- ne samo na papiru već i u stvarnosti.

Napisale: Barić Ana i Knezović Ivana