Kako mirno riješiti spor: mirenje (medijacija) i sudski postupak

U prostorijama Pravnog fakulteta u Zagrebu održana je 24. studenog 2004. godine tribina na temu "Alternativno rješavanje sporova-medijacija u hrvatskim sudovima". Tribinu je organizirala studentska udruga Pravnik, a pratilo ju je pedesetak ljudi. Gosti predavači bili su prof. dr. Alan Uzelac i mr. sc. Srđan Šimac, sudac Visokog trgovačkog suda, dok su u simulaciji mirenja, uz suca Šimca, sudjelovali Iva Perin, znanstvena novakinja na katedri MPP i Alan Perl, nezavisni konzultant.
Profesor Uzelac je u svom izlaganju iznio koje su izvansudske metode rješavanja sporova (pregovori, alternativno rješavanje sporova te arbitraža). Posebno je objasnio što je to alternativno rješavanje sporova (alternative dispute resolution-ADR) te koji tipovi ADR danas postoje u pravnoj sferi. Istaknuo je da su ključne osobe u mirenju same stranke koje ga autonomno uređuju te da je cilj tog postupka postići sporazumno rješenje. Uz stranke u postupku sudjeluje i treća neutralna osoba koja, za razliku od arbitraže i suđenja, nema pravo nametnuti konačno rješenje. Stranke same rješavaju spor jer mirenje se temelji na načelu dobrovoljnosti i stranačkoj autonomiji. U Hrvatskoj je krovni zakon za materiju mirenja Zakon o mirenju ( NN 163/03) čiji su izvori pri donošenju bili UNCITRAL-ov Model zakon o međunarodnom trgovačkom mirenju iz 2001.g. i Pravilnik o mirenju HGK iz 2002.

Što je to mirenje u usporedbi sa klasičnim sudskim postupkom, saznali smo iz izlaganja suca Šimca. On je naglasio da je opći trend u svijetu bijeg od suda jer nijedno sudstvo, uz iznimku njemačkog, nije efikasno kako bi to stranke spora htjele. U takvoj situaciji on smatra da je baš mirenje najbolji način da stranke same riješe spor uz pomoć trećeg (brže je, jeftinije, tu je sve tajno,..). Pritom je podrobnije objasnio ulogu trećeg = miritelja te je pojasnio kakva je edukacija predviđena za njega. Mirenju su pogodni trgovački sporovi, radni, obiteljski, ali uz vrstu spora važno je i prepoznati jesu li same stranke podobne za mirenje. Suci, pred kojima je započeo spor i koji su educirani za mirenje, pozvani su prepoznavati takve stranke i upućivati ih da mirenjem pokušaju riješiti spor.

Nakon izlaganja uslijedila je rasprava u kojoj se postavilo mnoštvo pitanja i pojasnile neke nejasnoće. No, vrijeme je bilo prekratko da se svi koji su htjeli uključe u raspravu. Na kraju je prikazana simulacija mirenja uz stalne upute kako miritelj postupa u kojem trenutku prema strankama. Sudionici mirenja bili su uvjerljivi i pokazali su i odlične glumačke sposobnosti u kojima smo mogli uživati.

Tribinom se željelo upoznati nazočne s mirenjem kao metodom rješavanja sporova, istaknuti njegove prednosti kako bismo mogli biti promicatelji kulture mirenja kako u pravnim sporovima tako i u svakodnevnom životu. Budući da je tako bio postavljen cilj tribine, nije se preopširno ulazilo u problematiku nedostatka mirenja i eventualnih zlouporaba. To bi mogla biti jedna od zasebnih tema koja bi se temeljila na iskustvima drugih zemalja ili na našim vlastitim, ali kad navedena metoda više zaživi u našem pravnom sustavu. Nažalost mentalitet naših ljudi još uvijek je najviše sklon suđenju dok se ostale metode rješavanja sporova polako probijaju. Stoga imate li spor ili ga predviđate, uzmite u obzir da postoji mirenje i da ste u njemu upravo vi glavni "igrači" koji će riješiti vlastiti spor na obostrano zadovoljstvo.

Napisala: Katarina Logožar

Europski dan građanskog pravosuđa i mjere za poboljšanje učinkovitosti hrvatskog pravosuđa

1. UVOD

U svrhu stjecanja povjerenja u pravosudni sustav više od 800 milijuna Europljana unutar 44 članice Vijeća Europe pravosuđe mora biti pravično, učinkovito, s mogućnošću pristupa svima i vrlo važno- mora biti brzo, jer zakašnjelo pravo je zapravo uskraćeno pravo. Uz važne odredbe Europskih konvencija o ljudskim pravima i presuda Europskog suda za ljudska prava vezanih uz individualne tužbe građana, članice Vijeća Europe usvojile su mnoge standarde koji su sadržani u međunarodnim ugovorima i preporukama. Pred Republikom Hrvatskom je veliki posao - zadatak usklađivanja hrvatskog zakonodavstva i pravnih standarda sa zakonodavstvom i pravnim standardima Europke unije (EU). Kao primjer u potpunosti usklađenog zakonodavstva sa pravom EU mogu se navesti odredbe članaka 81.- 88. Zakona o zaštiti potrošača koje su izrađene po uzoru na Smjernicu 13/93 Europske unije.

Kao jedan od načina međusobnog povezivanja i suradnje zemalja Europe spada i obilježavanje Dana građanskog pravosuđa u kojem sudjeluje i Republika Hrvatska od 2004. godine. Jedan od osnovnih ciljeva obilježavanja Dana je postići učinkovitost pravosuđa.

2. OBILJEŽAVANJE DANA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA U EUROPI (EDCJ)

Dan građanskog pravosuđa veže se uz 25. listopada svake godine. Prvi puta službeno je obilježen 2003. godine na Vrhovnom sudu u Budimpešti, u Mađarskoj, po odobrenju Odbora ministara Vijeća Europe.
Na taj Dan zemlje članice pozvane su da otvore vrata svojih sudova za građanske stvari građanima, da organiziraju sastanke pravnih stručnjaka kojima je zadatak da pomognu građanima da upoznaju rad sudova i razumiju svoja prava, npr. prava iz obiteljkog, stvarnog, obveznog prava kao i da razumiju funkcioniranje pravnog sustava u praksi npr. pristup sudu, medijaciju, provedbe sudskih odluka. Europska komisija za učinkovitost pravosuđa (CEPEJ) je tijelo nadležno za organizaciju Dana u korist Vijeća Europe. Donesena je i Povelja koja se odnosi na organizaciju Dana kojom se obrazlaže da je potrebno kooperativno djelovanje zemalja kako bi se pravosuđe približilo građanima Europe. Zato se određuje obilježavanje Dana građanskog pravosuđa za one europske zemlje koje odluče obilježiti ga. Države iz praktičnih razloga, a shodno načelima fleksibilnosti i decentralizacije organiziranja Dana, mogu izabrati da li će obilježiti Dan tijekom tjedna ili za vrijeme vikenda. Svaka država sama financira obilježavanje Dana.

Projekt proizlazi iz želje Vijeća Europe da se olakša i poboljša pristup pravosuđu za sve, bez diskriminacije, što je izraženo na sastanku Vijeća Europe 1991. godine. Obilježavanje Dana povezano je i sa preporukama europskih ministara pravosuđa koji su na 23. konferenciji u Londonu 2000. godine osnovali Odbor ministara koji je dobio zadatak da unaprijedi svijest građana o njihovim pravima i da upozna građane kako ostvariti svoja prava u privatnosti.

Ideja o Danu građanskog pravosuđa prvi puta je izražena tijekom Europske konferencije "Prema boljem pristupu pravosuđu za građane", održane u Bruxellesu 2002. godine u suorganizaciji EU (Europske komisije) i Vijeća Europe. Pozdravljena je od zemalja predstavljenih na 1. sastanku Europske pravosudne mreže u građanskim i trgovačkim stvarima i na 1. sastanku Europske komisije za učinkovitost pravosuđa.

Dan se organizira iz razloga što je općepoznato da su europski građani nedovoljno i nekvalitetno informirani o svojim pravima, a posebno o načinu funkcioniranja pravosuđa. Također, poznato je da je građansko pravo i ostvarivanje prava preko pravosudnog aparata vrlo važan i svakodnevni dio života građana. Građani nisu dovoljno educirani o navedenim sadržajima iz razloga što obrazovni programi ne posvećuju pažnju ovoj sferi života.

Dan građanskog pravosuđa prema mišljenju osnivača morao bi imati simboličan značaj - kao dan kada svoje vrijeme građani ulažu kako bi upoznali slabo poznati, ali vrlo važan, pravosudni sustav. Dan građanskog pravosuđa je prilika da se kroz konkretne korake kao što su konvencije i preporuke, direktive i sl. pomogne građanima da razumiju praksu europskog pravosudnog aparata i da građani različitih europskih zemalja upoznaju rad pravosudnih sustava drugih, susjednih im zemalja Europe.

Tako su ove godine pri obilježavanju Dana u Badenu (Bautzen), u Njemačkoj, kao središnjeg događaja obilježavanja 2004., u prisutnosti njemačkog ministra pravosuđa, češkog zamjenika ministra pravosuđa, poljskog ministra pravosuđa i pradstavnika Europske komisije, Vijeća Europe i brojnih studenata, održane simulacije građanskih sporova njemačkog, češkog i poljskog građanskog prava.

Dan je obilježen i u Italiji, Francuskoj, Rumunjskoj, Latviji, Letoniji, Cipru, Finskoj, Ujedinjenom Kraljevstvu Velike Britanije i Sjeverne Irske, Švicarskoj, Španjolskoj. Dan obilježava i daleki nam Japan.

Preporučene aktivnosti koje države i druga nacionalna i međunarodna tijela mogu poduzimati na Dan građanskog pravosuđa su npr. dani otvorenog pristupa za građane pred sudove za građanske stvari, organizirani obilasci sudovima, simulirana suđenja, sastanci pravnih stručnjaka kao npr. sudaca, odvjetnika, sveučilišnih profesora koji bi davali besplatne pravne savjete, posjećivali škole i sl., lokalne konferencije, izvještavanje putem radio-prijemnika i televijskih postaja, chat na internetu s javnošću, podjela posebnog informativnog materijala, rad s djecom i mladim ljudima na edukaciji. Pravni fakulteti mogu imati važnu ulogu u organizaciji ovog projekta .

3. OBILJEŽAVANJE EUROPSKOG DANA GRAĐANSKOG PRAVOSUĐA
U REPUBLICI HRVATSKOJ

U Republici Hrvatskoj je 26. listopada 2004. godine prvi puta obilježen Europski dan građanskog pravosuđa. Cilj obilježavanja je upoznavanje građana s djelovanjem pravnog sustava u RH, educiranje i informiranje o njihovim pravima u području građanskog pravosuđa te omogućavanje susreta predstavnika pravne struke i korisnika pravosudnog sustava.
Ministarstvo pravosuđa u povodu obilježavanja Dana građanskog pravosuđa organiziralo je središnju manifestaciju u prostorijama zgrade Ministarstva gdje je ministrica pravosuđa Vesna Škare-Ožbolt predstavila korake koje ministarstvo poduzima i koje planira poduzeti radi poboljšanja učinkovitosti pravosuđa. Na obilježavanju sudjelovali su visoki predstavnici državne i sudbene vlasti: predsjednik Vlade RH, predsjednik Vrhovnog suda RH, direktor za pravnu suradnju Vijeća Europe i šef delegacije Europske komisije u RH. Događaj je bio popraćen reportažama na televiziji i člancima u novinama.
Naglasak je stavljen na reformu pravosuđa kojoj je jedna od osnovnih zadaća olakšanje pristupa pravosuđu za građane. Zato je i održan Okrugli stol na temu "Približavanje pravosuđa građanima" na kojem su sudjelovale nevladine udruge, sveučilišni profesori i predstavnici pravosudnih tijela. Ministrica je prisutne upoznala s institutom besplatne pravne pomoći. Na općinskim sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku organizirana su predavanja za građane pod naslovom "Kako brže, jednostavnije i jeftinije riješiti svoj predmet" sa svrhom upoznavanja građana s alternativnim načinom rješavanja sporova- mirenjem. Predavači su bili uvaženi predsjednici sudova.

Korištenjem instituta mirenja izbjeglo bi se nepotrebno vođenje parnica, smanjili bi se troškovi i uštedjelo vrijeme za predmete za koje je sudski postupak neophodan. Svrha obilježavanja Dana građanskog pravosuđa bila je zainteresirati javnost za područje građanskog pravosuđa i njegov rad, posebice, prezentiranjem instituta besplatne pravne pomoći koji se do sada u RH nije primjenjivao. Pružena je prilika Ministarstvu pravosuđa da prezentira mjere koje poduzima na unaprijeđenju učinkovitosti pravosuđa i njegovoj reformi koja je predmet interesa i brige cjelokupne odrasle hrvatske populacije. Događaj je prisutnošću uvaženih dužnosnika dodatno dobio na publicitetu. Obilježavanjem Dana trebala bi se postići bolja suradanja između pravosudnog aparata i njegovih korinika - građana te bolje razumijevanje funkcioniranja pravosudnih institucija .

4. MJERE KOJE MINISTARSTVO PRAVOSUĐA PODUZIMA RADI PROVEDBE REFORME PRAVOSUDNOG SUSTAVA U RH

4.1. UVOD
U cilju provedbe potrebnih reformi 24. i 28. svibnja ove godine održane su dvije prezentacije i sastanci ministrice pravosuđa i predsjednika Vrhovnog suda kao i Glavnog državnog odvjetnika s predsjednicima Županijskih sudova RH i Županijskih sudova državnih odvjetnika. Prezentirane su mjere reforme i unaprijeđenja rada sudbenih i državnih odvjetničkih tijela RH koje su prihvaćene od svih prisutnih. Ministarstvo je izradilo paket mjera za rješavanje problema pravosuđa: 1,5 milijuna neriješenih predmeta, dugotrajnost postupka, mnogobrojne zastare, neodgovoran rad sudaca. Putem statističkih podataka Ministarstvo će pratiti dugotrajnost postupka i izrađivati rang-liste (ne)ažurnih sudova koje će mjesečno objavljivati .

4.2. USAVRŠAVANJE PRAVOSUDNIH DJELATNIKA I KADROVSKA POBOLJŠANJA
RADA SUDOVA
U mjesecu listopadu 2004. započeli su seminari usavršavanja za suce i državne odvjetnike. Prigodom prvog seminara istaknut je element neovisnosti i stručnosti pravosuđa kao preduvjet jačanja zakonodavstva, pristupanja EU i razvoju demokracije. Razvoj i provedba programa usavršavanja predstavlja dio projekta EU pod nazivom "Reforma pravosuđa- Potpora Pravosudnoj akademiji u Hrvatskoj" koji je započeo u veljači 2004. godine. Jednogodišnji projekt usavršavanja obuhvaća 17 pravnih tema koje će se obrađivati na 70 seminara. Usavršavanje će polaziti circa1000 sudaca i državnih odvjetnika.

Pravosudna akademija postoji, kao zavod unutar Ministarstva pravosuđa , s ciljem kontinuiranog usavršavanja sudaca, državnih odvjetnika, stručnih suradnika, savjetnika i drugih djelatnika u pravosuđu. Usavršavanje je vrlo važno zbog posla koji čeka naše dužnosnike - usklađivanja domaćeg zakonodavstva s europskim pravnim strandardima i propisima. Naglasak na programu usavršavanja stavljen je na usavršavanje iz područja građanskog prava u odnosu na izmjene parničnog postupka, ovršnog postupka, stečajnog postupka, zemljišnoknjižne uknjižbe stvarnih prava i općih dobara.
Važnu ulogu Pravosudna akademija imat će u reorganizaciji sustava pripravništva s ciljem poboljšanja sposobnosti i znanja pripravnika. Uz izmjene Zakona o pripravnicima i pravilnika provodit će se obrazovni programi od 2005. godine u okviru Pravosudne akademije. Namjera je da Pravosudna akademija preraste u instituciju koju će svi suci redovito polaziti u cilju napredovanja u sudačkoj karijeri.

Projekt CARDS 2001. usmjeren je na razvijanje ustroja Akademije i ustroja novog programa edukacije.
Akademija je u suradnji s projektnim timom EU u svrhu provedbe programa usavršavanja uspostavila "Integrirani sustav usavršavanja pri sudovima" koji predstavlja infrastrukturu za stalno usavršavanje sudaca i državnih odvjetnika u okviru njihovog redovnog posla. Ključan element predstavlja mreža regionalnih ureda za usavršavanje. Oni su nadležni za organizaciju i provedbu usavršavanja u regijama, a Akademija u Zagrebu ima ulogu koordinatora i nadležna je za izradu radnih materijala za seminare i pripremu sudaca i državnih odvjetnika koji će raditi kao predavači.
Tijekom 2004. godine osnovana su dva regionalna ureda za usavršavanje, pri Županijskom sudu u Zagrebu i pri Županijskom sudu u Rijeci. Budući predavači prošli su obuku iz suvremenih tehnika poučavanja kako bi mogli voditi seminare. Obuku su vodili hrvatski stručnjaci i stručnjaci EU.

Projekt EU financira se s 1,2 milijuna Eura kroz CARDS program (Pomoć Europske zajednice u obnovi, razvoju i stabilizaciji). Neposredni korisnici su Akademija i Ministarstvo pravosuđa. Projektni tim obuhvaća stručnjake iz EU i RH koji će na provedbi projekta raditi do kraja 2005. godine. Planira se zapošljavanje circa100 sudskih savjetnika prvenstveno na preopterećenim sudovima .

4.3. INFORMATIZACIJA
Jedna od najvažnijih mjera povećanja učinkovitosti pravosudnog sustava je informatizacija. Dva prioritetna projekta su Integralni sustav upravljanja sudskim spisima i informatizacija zemljišnih knjiga .
Predsjednici odjela sudova više neće određivati kojem sucu dodjeljuju predmet u rad nego će se putem kompjutorski vođenih upisnika osigurati ravnomjerniji raspored predmeta i ubrzati rad sudova .
U cilju postizanja učinkovitoti zemljišnoknjižnih odjela, kako bi se građanima omogućilo da brže, lakše i jednostavnije ostvare upis u zemljišne knjige, u svim općinskim sudovima želi se postići da se zemljišnoknjižni izvaci izdaju isti dan, a zemljišnoknjižni predmeti rješavaju u roku od najviše nekoliko dana. Predlaže se provedba niza mjera, npr. hitne mjere u radu zemljišnoknjižnog odjela rješavaju svi zemljišnoknjižni(z.k.) referenti raspoređeni na rješavanje predmeta, izdavanje z.k. izvadaka ogranizirat će se tako da se dobiju isti dan kad su zatraženi, kontinuirano će se tijekom radnog vremena pratiti i provoditi ravnomjernost opterećenosti svih koji rade na prijemu stranaka i sl .
Potpisan je sporazum o ustrojstvu i djelovanju baze zemljišnih podataka RH između Ministarstva pravosuđa i Državne geodetske uprave.
Izrađen je plan reorganizacije rada u zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zagrebu kao i plan nadzora rada zemljišnoknjižnih odjela.
28. srpnja 2004. godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o zemljišnim knjigama .

4.4. RASTEREĆENJE PREOPTEREĆENIH SUDOVA USTUPANJEM SUDSKIH
PREDMETA
Izmjenama i dopunama Zakona o sudovima omogućeno je da predsjednik Vrhovnog suda RH uz prethodno pribavljeno mišljenje Opće sjednice Vrhovnog suda odredi da umjesto suda koji zbog velikog broja predmeta o kojima mora odlučivati ne može u razumnom roku raspraviti te predmete i donijeti odluku, postupa drugi stvarno nadležni sud.. Tako je određeno za 16.163 predmeta iz radnih odnosa koji se nalaze pred Općinskim sudom u Zagrebu da postupaju drugi općinski sudovi u RH .

4.5. RASTEREĆENJE SUDACA OD UPRAVNIH FUNKCIJA
Izmjenama Zakona o sudovima proširene su ovlasti sudskih savjetnika tako da su ovlašteni samostalno provoditi određene sudske postupke, ocjenjivati dokaze i utvrđivati činjenice. Proširene ovlasti dobili su i ZPP-om kojem su dodane odredbe članka 13., posvećene njihovom radu. Njihove proširene ovlasti u sudskom postupku ocjenjuju se kao odstupanje od načela neposrednosti.
Zamisao je bila i da u skladu s prijedlogom Vlade o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, sudovi rješavaju samo u spornim predmetima pa se odredilo da se donošenje rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave prenese sa sudova na javne bilježnike. Time bi se doprinijelo smanjenju predmeta osobito na trgovačkim i općinskim sudovima .
Nažalost, ova zamisao nije dobila priliku za primjenu zbog novih izmjena i dopuna Zakona o sudovima kojom su navedene odredbe ukinute.

4.6. UPRAVNI NADZOR
Izmjenama Zakona o sudovima povećana je odgovornost za postupanje sudaca tijekom obavljanja sudačke dužnosti. Izmijenjene su odredbe o ocjenjivanju sudaca. Planira se donošenje Kodeksa sudačke časti kojim bi se utvrdila etička načela i pravila ponašanja sudaca.
Unutar Ministarstva pravosuđa osnovan je Odjel za unutarnji nadzor i nadzor pravosudnih i kaznenih tijela. Odjel će vršiti nadzor financijskog i materijalnog poslovanja. U izradi je i plan nadzora pri čemu će se uvažavati i pritužbe građana na rad pravosudnih tijela .

4.7.INFRASTRUKTURNA ULAGANJA
Ministarstvo pravosuđa namjerava izvršiti reorganizaciju prostornog smještaja pravosudnih tijela u gradu Zagrebu na način da se sva pravosudna tijela u prvom stupnju smjeste na lokaciji kompleksa vojarne "Vukovarski branitelji" i vojarne "Baruna Filipovića". Predinvesticijskim projektom predviđa se provedba projekta u dvije faze. U prvoj fazi adaptirat će se postojeće zgrade uz Ilicu i Selsku do kraja ove godine, a u drugoj fazi izgradit će se više novih zgrada na istoj lokaciji do kraja 2006. godine. Tako bi se trebao riješiti problem smještaja svih pravosudnih tijela u Zagrebu. U Splitu se također planiraju ulaganja u infrastrukturu .

4.8. ZAKONSKE IZMJENE I DONOŠENJE NOVIH ZAKONA
Planira se donošenje Pravilnika o vođenju zapisnika i načinu snimanja tijeka glavne rasprave, izmjene Ovršnog zakona, izmjene Stečajnog zakona.
Planira se donošenje novog Zakona o obveznim odnosima i izrada Zakona o registru založnih prava na pokretninama i pravima kao i izmjena Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
Dovršen je nacrt Pravilnika o bazi zemljišnih podataka, a planira se i izmjena Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu, vođenju zemljišnih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljišnoknjižnim odjelima sudova.
Izmjene Zakona o sudovima donesene su u jesen 2004. godine.
Planira se izmjena Zakona o pripravnicima u pravosudnim organima. Osnovana je radna grupa za izradu Pravilnika o stalnim sudskim tumačima i Pravilnika o stalnim sudskim vještacima.
Planira se donošenje Nacionalnog programa za eliminiranje svih oblika diskriminacije kao i izrada radne verzije Zakona o pružanju besplatne pravne pomoći . Za građane RH donošenje takvog zakona bila bi značajna olakotna okolnost u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava pred pravosudnim tijelima čime bi se postigao i jedan od najvažnijih ciljeva obilježavanja Dana građanskog pravosuđa- pomoć građanima u pravnom sustavu.

5. OSVRT

Dan građanskog pravosuđa obilježava se prvenstveno kako bi se građanima pružila pomoć u razumijevanju i snalaženju unutar pravnog sustava, poglavito kako bi im se približio način rada i postupci sudova nadležnih za građanske stvari. Jedan od ciljeva je i rasterećenje sudova od suvišnih predmeta upoznavanjem građana s alternativnom metodom rješavanja sporova - mirenjem. Na taj način građani bi uštedjeli novac koji bi inače bio utrošen u visoke sudske troškove, dok bi sudovi uštedjeli na vremenu što bi omogućilo i veću učinkovitost sudova. Ako imamo u vidu mjere koje se u RH namjeravaju provesti ili se provode radi reforme pravosudnog sustava- informatizacija, dodatno zapošljavanje sudskih savjetnika, stručno usavršavanje pravosudnih djelatnika, rasterećenje sudova, upravni nadzor sl., pravosuđe će odista postati učinkovito.
Mislim da je vrlo važan faktor koji nije uključen u mjere reforme koje provodi Ministarstvo, a koji će doprinijeti rasterećenju sudova, višestruko povišenje tarifa koje se primijenjuju na najučestalije postupke, npr. za platni nalog tarifa je bila 100 kn, a sada je 500 kn.

Realno je za pretpostaviti da će prosječni građani RH, oni sa niskim životnim standardom, zbog povišenja tarifa pred općinskim i županijskim sudovima, te Vrhovnim i Ustavnim sudom, prije izabrati da ostanu obespravljeni nego li da izdvajaju goleme svote novca kako bi podmirili sudske troškove. Nažalost, takvo rasterećenje sudova protivno je ciljevima obilježavanja Dana građanskog pravosuđa.

Napisala: Maja Mitrović