Vlada: Izmjene zakona o sudovima?

Mogućnost prenošenja nekih predmeta s jednog na drugi stvarno nadležni sud, te ovlašćivanje i sudskih savjetnika da pripremaju odluke, ne samo u parničnim već i u ovršnim, izvanparničnim i sl. predmetima, novine su predviđene izmjenama Zakona o sudovima koje je Vlada uputila u hitnu saborsku proceduru

Te izmjene dio su Vladinih nastojanja da se smanji broj sudskih predmeta i vrijeme trajanja sudskih sporova.

Više ne smijemo gubiti vrijeme na rasprave zašto je i kako do toga došlo, nego moramo ići na rješenja, smanjiti broj zaostataka i skratiti vrijeme trajanja postupka, kaže premijer Ivo Sanader.

Broj predmeta može se smanjiti i promjenama u organizacijskom ustroju pravosuđa, ističe resorna ministrica Vesna Škare Ožbolt.

Potrebna je, kaže, i bolja edukacija sudaca, te najavljuje mogućnost osnivanja pravosudne akademije.

Najavila je i izmjene Ovršnog zakona prema kojima ovršne postupke ne bi vodili javni bilježnici, već bi se to povjerilo specijalziranim stručnim službama.

Prema predloženim izmjenama Zakona o sudovima predsjednik Vrhovnog suda mogao bi, uz prethodno mišljenje Opće sjednice toga suda, odrediti da se pojedine vrste predmeta sa preopterećenih sudova prebace na postupanje drugom stvarno nadležnom sudu.

Stranke i njihovi punomoćnici u tim bi slučajevima imali pravo na naknadu troškova javnog prijevoza, a odvjetnici i naknadu troškova izbivanja iz pisarnice.

Izmjene predviđaju i donošenje Kodeksa sudačke etike, praćenje i ocjenjivanje rada sudaca. Predsjednik suda bi za svaku godinu utvrđivao je li sudac donio onoliki broj odluka koji je predviđen okvirnim mjerilima za rad sudaca, je li poštovao rokove.

Suce bi ocjenjivala sudačka vijeća, a ocjena bi mogla biti od nezadovoljavajuće do pokazivanja iznadprosječnog znanja, sposobnosti i rezultata. Ocjenjivanje sudaca počelo bi nakon navršene četvrte godine rada.

Postojeću odredbu da suci ne mogu biti pripadnici političkih stranaka, izmjenama se i pojačava navođenjem da se ne mogu ni baviti političkom djelatnošću.

Izvijestila: Lana Ofak

Hina
22.01.2004.

Sudačke toge - moda za pravosuđe

Naša sada već bivša ministrica mogla biti dobar urednik nekog modnog časopisa. Naime, na iscrpnom opisu sudačke odore pozavidio bi joj i "Elle". Prenosimo iz relevantnih Pravilnika:

Sudačka odora namjenjena je sucima svih konstitucija, jer nosi se povrh osobne odjeće i to u prigodama: tijekom glavne rasprave, na sjednicama vijeća ako su im prisutni i drugi uzvanici (čitaj stranke), a neizostavan su detalj i svečanih prigoda. Raspoloživa je samo u crnoj boji i to veličine XXL tj.do gležnja. Dodaci kao satenske trake, dvostruka oplećnica, nezaglačani nabori, kopče, ovratnik od satena s ljepljivom podlogom i francuski šavovi učinit će da svaki sudac postane zamijećen.
Način održavanja: dozvoljeno pranje i kemijsko čišćenje, a zabranjeno strojno sušenje i bijeljenje.
Rok trajanja 5 godina, a kako je ipak riječ o posudbi (prvo nošenje) nakon isteka roka vraća se butiku "Ministarstvo". Da butik zaista brine o svojim mušerijama govori podatak da umirovljeni sudac dobiva odoru u vlasništvo-sada ugrožena skupina.
Rok isporuke svim sucima 3 godine od stupanja na snagu časopisa "Pravilnik o sudačkoj odori" studeni 2003 (NN 179/2003). Pročitajte ga i sami!

Još koja riječ autorice. Ovaj odjevni predmet je apsolutni must have ove sezone (op. - u Federaciji BiH ovaj trend je obuhvatio ne samo suce već i tužitelje, i to od 2001.)

Istražila: Anita Rubinić-Puller

Uredba o izmjeni Stečajnog zakona

Uredbom o izmjeni ZID SZ-a određeno je da će se odredbe članka 25. i članka 58. ZID SZ-a primjenjivati samo u stečajnim postupcima koji će se pokrenuti nakon stupanja na snagu tog Zakona. Člancima 25. i 58. ZID SZ-a uređuje se položaj radnika stečajnog dužnika u stečajnom postupku na nepovoljniji način od onog koji je vrijedio prema prijašnjem Stečajnom zakonu (o tome: članak Novela Stečajnog zakona). Radi se o odredbama koje su materijalnopravnog karaktera, a kojima bi se zadiralo u stečena prava radnika da su se, u skladu sa ZID SZ-om (koji je stupio na snagu 30.08.2003.), primjenjivale i na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu tog Zakona.

No donošenjem Uredbe o izmjeni ZID SZ-a samo je jedan dio ZID SZ-a usklađen s člankom 89. stavka 4. Ustava RH kojim se zabranjuje povratno djelovanje zakona. Kako odredbe ZID SZ-a o položaju radnika nisu jedine odredbe u tom Zakonu koje su materijalnopravnog karaktera, i dalje ostaje otvoreno pitanje njegove (ne)usklađenosti s Ustavom.

Napisala: Lana Ofak