02.05.2003.

Ustrojstvo sudova u Engleskoj

Ovaj prikaz sudova u Velikoj Britaniji odnosi se na područja Engleske i Velsa jer su te dvije regije oduvijek (time immemorial) činile jedinstveni pravni sistem. S druge strane, Škotska i Sjeverna Irska imaju zasebnu organizaciju sudova, a nad svim sudovima u Ujedinjenom Kraljevstvu (nadalje: UK) stoji Dom lordova (House of Lords) kao najviši sud (osim što nema vlast odlučivati o žalbama u kaznenim predmetima iz Škotske). Na području Engleske i Velsa živi glavnina stanovništva (oko 88%) u Velikoj Britaniji.

Najniže instance predstavljaju magistratski sudovi (Magistrates' Courts) i županijski sudovi (County Courts). Ovi sudovi se razlikuju kako po opsegu nadležnosti tako i po sucima koji u njima djeluju. Magistratski sudovi su zapravo sudovi opće nadležnosti, no prvenstveno se bave kaznenim predmetima, za koje provode ubrzani postupak bez većih formalnosti (naime, nema porote). Prema statističkim podacima, oko 98% svih kaznenih predmeta (uglavnom prekršaji, lakša kaznena djela, poduzimanje istražnih radnji za teža kaznena djela) riješi se u ovim sudovima pred mirovnim sucima (justices of peace) koji su u najvećem dijelu laici. Budući da se od njih traži da budu tek "pravični presuditelji", a ne pravni stručnjaci, oni ne primaju stalnu plaću osim naknada za putne troškove, hranu i gubitak zarade. Prema podacima od 1. travnja 2002., bilo ih je 24,526. Njihovim radom koordiniraju i u radu im pomažu predsjednici mirovnih sudaca odnosno stalni kotarski suci magistratskih sudova (district judges (Magistrates' Courts); prije zvani stipendiary magistrates, tj. plaćeni magistrati) koji su pravnici. Na njima je da rješavaju složenije i dugotrajnije predmete, a za cijelo područje ih ima tek 95. Ako se kao počinitelji kažnjivih djela pojave osobe mlađe od 18 godina, mirovni suci zasjedaju kao sudovi za mladež (Youth Court), a kod obiteljskopravnih postupaka, poput: odlučivanja o tome s kojim će roditeljem dijete živjeti te o održavanju susreta s drugim roditeljem, postavljanju skrbnika, parnica o uzdržavanju i sl., kao poseban sud za obiteljskopravne predmete (Family Proceedings Court), no to obuhvaća manji dio njihove nadležnosti.

Što se tiče građanskopravnih predmeta općenito, najveći dio rješavaju županijski sudovi (County Courts) te Visoki sud (High Court), s tim da se složeniji predmeti rješavaju pred Visokim sudom. U županijskim sudovima također djeluju dva profila sudaca, no svi po profesiji moraju biti pravnici: a) suci kotara (district judges) koji se obično imenuju iz reda bivših nižih odvjetnika (solicitors) te b) suci okruga (circuit judges), imenovani u pravilu iz reda viših odvjetnika (barristers). Razlika između njih, kako proizlazi već iz traženih kvalifikacija, nije samo terminološke naravi, već i u području nadležnosti. Naime, uz sva jamstva sudačke neovisnosti, za engleske suce se nikako ne može reći da ih karakterizira stalnost u prostoru, tj. oni nemaju stalno sjedište, nego, naprotiv, zasjedaju na više mjesta na području svoje nadležnosti po određenom rasporedu. Cijela je Engleska podijeljena na 6 sudskih područja ili okruga (circuits), dok Vels predstavlja zasebno, sedmo sudsko područje. Kotarevi (districts) su, s druge strane, administrativne jedinice manje od županija (counties). Iz toga vidimo da organizacija viših sudova (osim, dakako, najvišeg - Dom lordova - koji obuhvaća cijelo područje UK) odstupa od administrativno-teritorijalne podjele. Druga značajka je ta da isti suci, bilo kao pojedinci, bilo u vijećima, rade u više različitih sudova. Tako su npr. suci okruga (circuit judges) uz svojstvo sudaca županijskih sudova (County Courts), suci Suda Krune (Crown Court) koji ima isključivo kaznenu sudbenost, no o njemu više nešto kasnije. Nadalje, u iznimnim slučajevima, suci okruga na poziv Kancelara (Lord Chancellor) kao najvišeg sudskog službenika u UK, mogu pomagati u radu Visokog suda. No, ovo je samo jedan od pokazatelja fleksibilnosti engleskih sudaca. Prema podacima od 1. siječnja 2002. bilo je 605 okružnih i 419 kotarskih sudaca.

Pred županijskim sudom se mogu naći različiti predmeti, najčešće sporovi iz ugovornih odnosa, parnice radi naknade štete, vlasnički sporovi, zatim povrede obveza koje potječu iz posebnog eqiuty law instituta - trust i pobijanje oporučnog raspolaganja, razvod braka, stečaj i dr. Ukoliko se radi o predmetu veće vrijednosti (iznad 30,000 funti) ili pak o predmetu koji uključuje teže činjenično ili pravno pitanje, županijski sudovi predaju predmet Visokom sudu. U cijeloj Engleskoj ima oko 220 županijskih sudova.

Visoki sud (High Court) ima tri odjela: Sud kraljevskog stola (Queen's Bench division), Kancelarov sud (Chancery division) te Odjel za obiteljsko pravo (Family division). Iako se nadležnosti Suda kraljevskog stola i Kancelarovog suda preklapaju, određeni su predmeti, posebice stečajni postupci, hipotekarne tužbe, sporovi u svezi s intelektualnim vlasništvom, autorskim pravima, trust, pobijanje oporučnog raspolaganja i dr., u isključivoj nadležnosti Kancelarovog suda Naime, ovi predmeti su tradicionalno dio equity law kao posebnog normativnog sustava različitog od common law. Kad suci rješavaju po equity law, uzimaju u obzir ono što je pravično te imaju i znatno šire mogućnosti. Tako npr. u slučaju povrede ugovornih obveza (breach of contract), stranka po common law može tražiti samo naknadu štete (damages), dok u equity postupku stranka može ostati pri ugovoru i zahtijevati umjesto naknade ispunjenje (specific performance) ako joj to više odgovara. Većina equity predmeta se rješava u Londonu u Royal Courts of Justice, no i pred osam područnih centara Visokog suda koji imaju equity nadležnost. Prije nego započne glavna rasprava može se održati nekoliko prethodnih ročišta pred tzv. masters - nižim sudskim službenicima u Visokom sudu u Londonu, odnosno pred kotarskim sucima (district judges) ako se postupak odvija izvan Londona. Zanimljivo je primijetiti da na glavnoj raspravi uz redovne suce mogu sudjelovati i njihovi zamjenici koji se biraju iz reda istaknutih pravnika, umirovljenih sudaca i okružnih sudaca (circuit judges). Prema podacima od 1. siječnja 2002. godine bilo je 17 sudaca Kancelarova suda.

Sud kraljevskog stola odlučuje o tužbenim zahtjevima koji potječu iz ugovora, zatim odgovornosti za štetu te o različitim revizijskim zahtjevima protiv odluka drugih sudišta i upravnih tijela (judicial review). Ovaj sudski odjel Visokog suda se dalje dijeli na pododjele: Trgovački sud (Commercial Court), koji ima nadležnost u sporovima iz ugovora pomorskog (otprema, osiguranje, prijevoz tereta) i trgovačkog prava, zatim Pomorski sud (Admiralty Court), koji se također bavi pitanjima pomorskog prava, no prvenstveno pitanjem odgovornosti brodara za štetu pri sudaru brodova te za štetu na teretu kojeg prevozi, i napokon Sud za pitanja tehnologije i izgradnje (Technology and Construction Court) koji je specijaliziran za slučajeve koji uključuju složena tehnička pitanja, kao npr. kod odgovornosti graditelja za solidnost građevine te različitih sporova koji nastaju u svezi s kompjutorskom tehnologijom. Prema podacima od 1. siječnja 2002. godine u Sudu kraljevskog stola su radila 72 suca. Treba nadodati da su oni također, zajedno s okružnim sucima (circuit judges) suci Suda Krune (Crown Court), no kazneni postupak uglavnom vode za najvažnije slučajeve koji se pojave. Što se tiče građanske sudbenosti, suci Suda kraljevskog stola rade ponajviše u Londonu, međutim, na cijelom području koje promatramo postoje i područni uredi (district registries) Visokog suda pri županijskim sudovima, što znatno pridonosi decentraliziranosti sudstva.

Kao što iz samog naziva proizlazi, Odjel za obiteljsko pravo se bavi isključivo obiteljskopravnim predmetima, i to osobito onim koji uključuju pitanja znatno složenije naravi od onih koja rješavaju županijski sudovi. U ovom odjelu je 1. siječnja 2002. godine bilo 17 sudaca.

Sud Krune (Crown Court) je isključivo kazneni sud, nadležan za teža kaznena djela. Redovito održava rasprave u svim većim gradovima Engleske i Velsa. Ovaj sud je utemeljen 1972., a zamijenio je dotadašnja zasjedanja (assizes and quarter sessions) sudaca Visokog suda (izuzev sudaca Kancelarovog suda) koji su 2-3 puta godišnje obilazili sudske okruge (circuits). No, i danas, kako smo već prije napomenuli, suci Suda kraljevskog stola i suci okruga su ujedno i suci Suda Krune, a pomažu im honorarni suci (tzv. recorders). Oni sude kao pojedinci uz porotu za kaznena djela za koje je podignuta optužnica (indictment), a u vijeću sa 2-4 mirovna suca odlučuju o žalbama protiv odluka magistratskog suda. Protiv odluka Suda Krune (isto kao i protiv odluka magistratskih sudova) može se podnijeti žalba Visokom sudu, točnije Sudu kraljevskog stola.

Žalbeni sud (Court of Appeal) je, kako mu ime kaže, isključivo žalbena instanca, bilo u građanskim bilo u kaznenim predmetima, a protiv odluka Visokog suda, županijskih sudova, Suda Krune te drugih specijalnih sudova i sudišta. Podijeljen je na dva sudska odjela: građanski (civil division) i kazneni odjel (criminal division). Prema podacima od 1. siječnja 2002. bilo je 35 sudaca Žalbenog suda (lords justices) uz 2 visoka sudska službenika: Lord Chief Justice i Master of Rolls.

Najviši prizivni sud u UK je gornji dom engleskog parlamenta - Dom lordova (House of Lords), međutim, sudbenu vlast ne obavljaju svi njegovi članovi, nego samo plaćeni doživotni lordovi (Lords of Appeal in Ordinary), kojih ima 12, zatim plemići (peers) koji obavljaju odnosno koji su obavljali visoke sudske funkcije te Kancelar (Lord Chancellor) za kojeg se s pravom kaže da je "živa opreka" načelu diobe vlasti jer u sebi objedinjuje funkciju predsjednika gornjeg doma parlamenta, člana kabineta britanske Vlade te najvišeg sudskog dužnosnika odmah nakon monarha, tj. predsjednik je Vrhovnog suda (Supreme Court) i Doma lordova kao najvišeg suda u UK. Žalba Domu lordova se podnosi preko suda koji je odluku donio. Ovaj najprije treba dopustiti podnošenje žalbe (leave to appeal), no ukoliko sud uskrati dopuštenje, nezadovoljna stranka može podnijeti žalbu izravno Domu lordova u roku od mjesec dana (u kaznenim predmetima 14 dana) od donošenja negativne odluke.

Važno je naglasiti da poslove sudske administracije ne obavljaju sami suci kako je to, nažalost, kod nas. Postoji, naime, posebna sudska služba (Court Service) koja upravlja svim sudovima, osim Doma lordova, budući da je on gornji dom parlamenta. To uvelike pomaže rasterećenju sudaca koji se onda mogu posve prepustiti rješavanju meritornih pitanja, a ne se zamarati pitanjima poput naplate sudskih pristojbi, dostave i sl. U Ujedinjenom kraljevstvu funkciju ministarstva pravosuđa obavlja u većem dijelu Kancelarov odjel (Lord Chancellor's Department) na čelu s Kancelarom koji je odgovoran za upravljanje i reformu pravosuđa te britansko ministarstvo unutarnjih poslova (Home Ofiice) koje je zaduženo za djelovanje uglavnom kaznenog dijela pravosudnih organa.

Ukupni broj stalnih sudaca je, dakle, 1,275 (stalni magistratski suci 95, okružni suci 605, kotarski suci 419, suci Visokog suda 106, suci Žalbenog suda 37, suci lordovi 12 i Kancelar); na posljednjem popisu stanovništva od dana 29. travnja 2001., u Engleskoj i Velsu je bilo 52.041,916 ljudi što znači da na 100,000 stanovnika dolazi manje od 3 suca. Neprofesionalnih sudaca je ima ukupno 25,836 (mirovni suci 24,526, honorarni suci u Sudu Krune 1,310), a u prosjeku oko 50 na 100,000 stanovnika. Možemo reći da u prosjeku na 100,000 stanovnika ukupno dolazi oko 53 sudska službenika.

Napisao: Danijel Stanković

Izvori: Lord Chancellor's Department http://www.lcd.gov.uk/judicial/jsar01/judicial_stats9.pdf , prosinac 2002.; W. Kennett - materijali sa susreta europskih procesualista u Parizu, Sorbonne, 2000.; http://www.statistics.gov.uk/census2001/press_release_uk.asp, prosinac 2002.; A. Riley - English for Law, UK 2001.; Š. Kurtović - Opća povijest prava i države II, Zagreb 1994.;