Home page Home page
Tko smo mi? Pravni - home page
Pravni fakultet u Zagrebu - home page
GPPNet > Novosti > 2003 > Novela ZPP

19.11.2003.

Novela Stečajnog zakona

30.08. ove godine stupio je na snagu Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona (ZID SZ). Stečajni zakon je izmijenjen s ciljem pojednostavnjenja i ubrzanja stečajnog postupka. Namjera zakonodavca je bila učiniti stečajni postupak učinkovitijim i ugraditi u njega rješenja kojima bi se disciplinirali sudionici u postupku i ograničilo razvlačenje postupka zbog nemogućnosti da se vjerovnici dogovore o sudbini stečajnoga dužnika. No iako je Novela SZ-a poduzeta s dobrom namjerom, zakonodavac je u njezinim prijelaznim i završnim odredbama (točnije u članku 59. stavku 3.) učinio jednu veliku grešku - ili bolje rečeno propust - i time stečajnim vjerovnicima uskratio njihova Ustavom zajamčena prava. Konkretno, radi se o povredi članka 89. stavka 4. Ustava RH kojim se zabranjuje povratno djelovanje zakona.

No prije obrazlaganja pitanja o protuustavnosti Novele SZ-a, bitno je navesti najznačajnije promjene koje su se dogodile u stečajnom postupku.

PRIJE NOVELE SZ-a NOVELA SZ-a
TIJELA STEČAJNOG POSTUPKA 1. Stečajni sud odnosno stečajno vijeće i stečajni sudac
2. Stečajni upravitelj
3. Odbor vjerovnika
4. Skupština vjerovnika 		UKIDANJE STEČAJNOG VIJEĆA - pojednostavnjenje stečajnog postupka želi se postići napuštanjem institucije stečajnog vijeća (sastavljenog od troje sudaca) te povjeravanjem svih poslova stečajnog vijeća stečajnom sucu.
TKO MOŽE BITI IMENOVAN ZA STEČAJNOG UPRAVITELJA Stečajni upravitelj je osoba koja, pod nadzorom stečajnog suda i vjerovnika, obavlja poslove tijela stečajnog dužnika, prikuplja i unovčuje imovinu stečajnog dužnika te priprema i provodi namirenje vjerovnika. Za stečajnog upravitelja može biti imenovana fizička osoba koja ima visoku stručnu spremu (VII/1 stupanj), položen stručni ispit za stečajnoga upravitelja te koja raspolaže potrebnom stručnošću i poslovnim iskustvom. Za stečajnog upravitelja može biti imenovan samo odvjetnik, odvjetnički ured koji ima financijsko-ekonomskog savjetnika ili član javnog trgovačkog društva upisanog u sudski registar za obavljanje djelatnosti stečajno upraviteljske službe koji ima visoku stručnu spremu (VII/I stupanj) i položen stručni ispit za stečajnog upravitelja.

DODATNA PRISTOJBA ZA VOĐENJE STEČAJNOGA POSTUPKA		 Vjerovnik koji predlaže pokretanje stečajnoga postupka dužan je uz pristojbu na prijedlog za pokretanje stečajnoga postupka prema Zakonu o sudskim pristojbama uplatiti i dodatnu pristojbu u iznosu od 5.000,00 kuna radi osnivanja fonda za pokriće troškova stečajnih postupaka koji se ne mogu namiriti iz imovine dužnika (čl. 63. st. 4.), odnosno za predujmljivanje sredstava za vođenje stečajnoga postupka dok se u tom postupku ne prikupe za to potrebna sredstva.Tu pristojbu dužna je uplatiti i Republika Hrvatska koja kao vjerovnik predlaže pokretanje stečajnoga postupka. Povećanje iznosa pristojbe na 10.000,00 kn. Republika Hrvatska oslobađa se plaćanja dodatne pristojbe uz obrazloženje da je to zbog toga što će na osnovi ovih izmjena i dopuna SZ-a te na osnovi još jednog pozitivnog propisa (Zakona o platnom prometu u zemlji - "Narodne novine", br. 117/01) biti dužna pokrenuti više desetaka tisuća prijedloga za otvaranje stečajnih postupaka što bi neplanirano opteretilo Državni proračun, a za što sredstva nisu predviđena.

POLOŽAJ RADNIKA STEČAJNOG DUŽNIKA U STEČAJNOM POSTUPKU		 Uređen je Stečajnim zakonom, ali i člankom 86. Zakona o radu (ZR).I. Tražbine radnika stečene na osnovi rada prije otvaranja stečajnog postupka (navedene su u čl. 86. ZR-a) namiruju se kao troškovi stečajnog postupka, dakle prioritetno u odnosu na sve druge tražbine vjerovnika stečajnog dužnika.Članak 86. Zakona o radu glasi:"(1) U stečajnom postupku sljedeća potraživanja zaposlenika iz radnog odnosa imaju prednost pri naplati i namiruju se kao troškovi stečajnoga postupka: - plaća za zadnja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu, - naknada plaće za godišnji odmor na koji je zaposlenik stekao pravo u kalendarskoj godini u kojoj je otvoren stečaj ili u kojoj je prestao ugovor o radu te u prethodnoj godini, - naknada plaće za posljednja tri mjeseca prije otvaranja stečaja ili prestanka ugovora o radu, - otpremnine, te - naknada štete zbog pretrpljene ozljede na radu ili profesionalne bolesti. (2) Potraživanje plaće i naknade plaće iz stavka 1. ovoga članka, namiruju se kao troškovi stečajnog postupka, samo do iznosa koji za određeni mjesec odgovara iznosu dvije trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj. (3) Potraživanje otpremnine iz stavka 1. ovoga članka ima u stečajnom postupku prednost pri naplati samo do iznosa jedne trećine prosječne mjesečne plaće isplaćene u Republici Hrvatskoj, za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca. (4) Prosječna plaća iz stavka 2. i 3. ovoga članka utvrđuje se na temelju posljednjih statističkih podataka objavljenih prije otvaranja stečajnog postupka."II. Ostale tražbine radnika stečene na osnovi rada prije otvaranja stečajnog postupka, a koje ne spadaju pod čl. 86. ZR-a (odnosno koje ne spadaju u troškove stečajnog postupka) namiruju se kao tražbine prvog višeg isplatnog reda. To znači da se one namiruju poslije namirenja troškova stečajnog postupka i ostalih obveza stečajne mase, ali prije tražbina stečajnih vjerovnika čije tražbine spadaju u tzv. drugi viši (opći) isplatni red.III. Tražbine radnika stečene na osnovi rada NAKON otvaranja stečajnog postupka spadaju u ostale obveze stečajne mase. To znači da se namiruju nakon namirenja troškova stečajnog postupka, a prije namirenja ostalih tražbina vjerovnika stečajnog dužnika (koje su svrstane u isplatne redove). Uređen je samo Stečajnim zakonom jer je Novelom SZ-a ukinut čl. 86. ZR-a.I. Tražbine radnika stečene na osnovi rada prije otvaranja stečajnog postupka, koje su bile navedene u čl. 86. ZR-a i spadale u troškove stečajnog postupka, Novelom SZ-a uvrštene su u čl. 71. točku 1. SZ-a odnosno u tražbine prvog višeg isplatnog reda. Dakle, te tražbine radnika (iz ukinutog čl. 86. ZR-a odnosno promijenjenog čl. 71. t. 1. SZ-a) više se ne namiruju kao troškovi stečajnog postupka što znači da nemaju privilegirano namirenje kakvo su imale prije Novele SZ-a. Sada one spadaju u prvi viši isplatni red tražbina stečajnih vjerovnika. II. Ostale tražbine radnika stečene na osnovi rada prije otvaranja stečajnog postupka, koje nisu potpadale pod čl. 86. ZR-a, a sada ne spadaju u čl. 71. t. 1. SZ-a, mogu se ostvarivati samo kao tražbine stečajnih vjerovnika općeg isplatnog reda.Dakle, te tražbine radnika više ne spadaju u tražbine prvog višeg isplatnog reda, već su spuštene red niže te im je tako "oduzeto" prioritetno namirenje u odnosu na ostale tražbine stečajnih vjerovnika koje spadaju u opći isplatni red.Zbog čega su učinjene promjene u položaju radnika stečajnog dužnika? Radi se jednostavno o političkoj odluci zakonodavca. Obrazloženje koje se daje je da su nova rješenja postavljena u korist svih vjerovnika stečajnog dužnika, pa time u korist cijelog gospodarstva. III. Tražbine radnika stečene na osnovi rada NAKON otvaranja stečajnog postupka i dalje spadaju u ostale obveze stečajne mase koje se namiruju nakon namirenja troškova stečajnog postupka.
TRAŽBINE HRVATSKOG ZAVODA ZA MIROVINSKO OSIGURANJE, HRVATSKOG ZAVODA ZA ZDRAVSTVENO OSIGURANJEI HRVATSKOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE(HZMO, HZZO i HZZ) U tražbine stečajnih vjerovnika prvog višeg isplatnog reda spadaju u tražbine HZMO i HZZO koje se iz tražbina radnika stečajnog dužnika po zakonu obvezatno namiruju kao doprinosi iz plaće i na plaću, osim tražbina za koje je zakonom određeno da će se namiriti kao troškovi stečajnoga postupka ili kao ostale obveze stečajne mase. Tražbine HZZ ne uživaju nikakav privilegiran tretman. Zbog novelirane odredbe čl. 71. t. 1. tražbine HZMO i HZZO slijede sudbinu tražbina radnika u vezi kojih su se naplaćivale.
Tražbine HZZ izjednačene su u tretmanu s tražbinama HZMO i HZZO.
PRAVO ODVOJENOGA NAMIRENJA IZ STVARI I PRAVA UPISANIH U JAVNE KNJIGE Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo na odvojeno namirenje na toj stvari ili pravu prema odredbama propisa o ovrsi. Vjerovnici koji imaju založno pravo ili pravo na namirenje na kojoj stvari ili pravu koji su upisani u javnoj knjizi (zemljišnoj knjizi, upisniku brodova, zrakoplova, intelektualnog vlasništva i sl.), imaju pravo pokrenuti ovršni postupak radi prodaje stvari ili unovčenja prava prema odredbama novog članka 164.a SZ-a. U ovršnom bi se postupku provodilo unovčenje stvari ili prava na kojem bi postojalo registrirano razlučno pravo, ali bi se namirenje razlučnih vjerovnika provodilo ustečajnom postupku pod kontrolom stečajnoga suca.

Ostale promjene u Stečajnom zakonu odnose se na otklanjanje redakcijskih grešaka u
dosadašnjem tekstu SZ-a, na usklađivanje s učinjenim promjenama, ali i na unošenje discipline u vođenje stečajnih postupaka i ubrzanje njihova okončanja. Tako je u novim člancima 155.a i 155.b predviđeno obvezatno zakazivanje posebne sjednice skupštine vjerovnika, najkasnije u roku šest mjeseci od dana održavanja prvoga izvještajnog ročišta, radi donošenja ključnih odluka o sudbini stečajnoga postupka. Ako vjerovnici ne budu htjeli ili mogli donijeti te odluke, njih može donijeti stečajni sudac, osim što ne može odlučiti o nastavku poslovanja dužnika i o pripremi stečajnoga plana. Stav je da o nastavljanju djelatnosti i o stečajnom planu mogu odlučivati samo vjerovnici. S istom svrhom ubrzanja okončanja stečajnog postupka, u dopunama članka 192. SZ predviđeno je obvezatno zakazivanje završnog ročišta najkasnije u roku od dvije godine od dana otvaranja stečajnoga postupka. No, stečajni je sudac, kada okolnosti konkretnoga slučaja to opravdavaju, ovlašten odgoditi zakazivanje završnog ročišta.

Ovime su navedene najznačajnije promjene u stečajnom postupku koje bi možda i bile dobro prihvaćene da nije bilo velike "greške" u prijelaznim i završnim odredbama ZID SZ-a. Radi se o tome da je u članku 59. st. 3. ZID SZ-a određeno sljedeće: "Na stečajne postupke pokrenute do stupanja na snagu ovoga Zakona primjenjivat će se odredbe ovoga Zakona." To znači da u Noveli SZ-a nije predviđen prijelazni režim u pogledu pojedinih zakonski odredbi te se generalno određuje retroaktivna primjena novih odredbi na sve materijalnopravne situacije koje su bile zasnovane pokretanjem stečajnih postupaka prije stupanja na snagu ZID SZ-a. Time se zadire u stečena prava vjerovnika stečajnih dužnika koja su, prava, stekli na temelju pravnog režima koji je vrijedio prije Novele SZ-a.

Zbog čega je došlo toga nije jasno, pogotovo zbog toga što je u Nacrtu prijedloga ZID SZ-a bio predviđen prijelazni režim za pojedine članke ZID SZ-a na sljedeći način: "Odredbe članaka 7., 25., 27., 32. do 39., 48, 52. i 55. primjenjivat će se samo u stečajnim postupcima koji će se pokrenuti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona." U obrazloženju Nacrta prijedloga ZID SZ-a objasnilo se da se pravi razlika između odredaba procesnog karaktera i onih koje su materijalnopravnog karaktera, a kojima bi se ako bi se odmah primjenjivale zadiralo u stečena prava vjerovnika. Zbog toga je za odredbe procesnopravnog karaktera bilo predviđeno da će se primjenjivati odmah po stupanju na snagu ovoga Zakona, dok je za odredbe materijalnopravnog karaktera kojima bi se zahvaćalo u stečena prava vjerovnika bilo određeno da će se primjenjivati samo u postupcima koji će biti pokrenuti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona.

No, nažalost, iz ZID SZ-a nestala je citirana odredba koja je predviđala poseban prijelazni režim za materijalnopravne odredbe, čime je učinjena povreda članka 89. stavka 4. Ustava RH kojim se zabranjuje povratno djelovanje zakona. Trgovački sudovi, koji su isključivo nadležni za provođenje stečajnog postupka, našli su se nemogućoj poziciji. Počnu li primjenjivati Novelu SZ-a, povrijedit će ustavnu kategoriju stečenih prava. U suprotnom, dok čekaju na odluku izvršne vlasti, zakonodavne vlasti ili Ustavnog suda, kritizirat će se zbog zastoja stečajnih postupaka. Zbog toga nam preostaje ništa drugo nego pitati se: kada i kako će se ovaj veliki problem riješiti?


Napisala: Lana Ofak

Izvori:
1. Zakon o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona - NN 123/03
2. Nacrt prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Stečajnog zakona - http://www.vlada.hr/Download/2003/04/10/039-03.pdf
3. Prof. dr. Mihajlo Dika: Insolvencijsko pravo, Pravni Fakultet, Zagreb, 1998.
4. Suzana Varošanec: Zakon narušio stečena prava stečajnih vjerovnika, Poslovni tjednik, 11.11.2003.
5. Prof. dr. Mihajlo Dika: Novosti u statusu stečajnih vjerovnika, Poslovni tjednik, 11.11.2003.