Reforma pravosuđa

Novosti oko reforme pravosuđa ovoga su puta povezane sa kaznenim pravom. Radi se o promjenama u institutu pomilovanja i uvođenju doživotne kazne zatvora. Po novom Zakonu o pomilovanjima, molbe za pomilovanja se više neće podnositi sudovima, već Ministarstvu pravosuđa. Novost je i obveza objave odluke o pomilovanju u Narodnim Novinama.
U donošenju odluke o pomilovanju predsjednik Republike imao bi jako široke ovlasti; nije naime vezan ni mišljenjem nadležnog ministra, ni svoje Komisije za pomilovanja. Druga novost tiče se prijedloga reforme Kaznenog zakona. Po njemu bi se za najteža kaznena djela (npr. teško ubojstvo djeteta ili trudnice, međ. terorizam...) mogla izreći i kazna doživotnog zatvora. Taj je prijedlog primjetno podijelio pravne stručnjake, neki ga pozdravljaju, dok se oni drugi zgražaju; a između ostalih, podijelio je i profesore na katedri za kazneno pravo na našem fakultetu. Preostaje vidjeti hoće li do najavljenih promjena uopće i doći, a do tad ostaje pitanje koliko je vjerojatno očekivati bitne i pozitivne pomake povećanjem kazni i jačanjem represije, a ne akcijama za poboljšanje rada organa koji rade na otkrivanju i kažnjavanju kriminala.

Izvijestila: Janja Marijan

Izvor: Jutarnji list; Globus 9. 5. 2003.

Delegacija kanadskih sudaca posjetila Pravni fakultet u Zagrebu

Dana 7. 5. 2003. na seminaru iz građanskog procesnog prava kod prof. dr. Alana Uzelca, gostovali su najviši predstavnici kanadskog pravosuđa. Tročlanu delegaciju činili su prvi čovjek pravosuđa savezne pokrajine Québec, sudac Michel Robert, zatim sutkinja Michéle Rivet te sutkinja Danielle Grenier. Biografije ovih visokih gostiju zanimljive su iz više razloga, pa se o njima može kazati nekoliko riječi.

Gospodin Michel Robert trenutno je predsjednik najvišeg suda u pokrajini Québec, a to je Žalbeni (apelacijski) sud (Court of Appeal), s 20 stalnih sudaca koji sude u tročlanim vijećima. Sudac Robert ima iza sebe impresivnu profesionalnu karijeru, a ostvario je i određenu političku karijeru. Članom Odvjetničke komore u Québecu postao je 1962., nakon čega se dugi niz godina bavio odvjetništvom. Naime, za razliku od Hrvatske, u Kanadi se tek nakon petnaest godina bavljenja odvjetništvom stječe pravo aplikacije na sudačko mjesto. Predsjednikom Žalbenog (apelacijskog) suda, gospodin Michel Robert, postao je 1995. godine. Također, autor je brojnih članaka i knjiga, a na Sveučilištu u Montrealu, u razdoblju od 1970- 1980., podučavao je na Katedri za građansko procesno pravo.

Vrlo zanimljiva je i biografija sutkinje Michéle Rivet. Nakon što je niz godina radila kao redovni profesor na Sveučilištu Laval u Québecu i bavila se odvjetništvom u jednoj odvjetničkoj firmi, 1980. imenovana je za sutkinju Suda za mladež ( the Youth Court) . Tri godine je u svom sudačkom svojstvu bila jedan od pet članova kanadske Komisije za reformu pravosuđa. Amandmanima na Povelju o ljudskim pravima i slobodama pokrajine Québec, osnovan je Sud za ljudska prava (Québec Human Rights Tribunal) , koji ima jurisdikciju npro. u područjima pitanja jednakosti, diskriminacije, eksploatacije starijih i hendikepiranih osoba. Sutkinja Rivet 1990. godine izabrana je za prvu predsjednicu tog Tribunala. Iako je ostvarila i drugi niz profesionalnih uspjeha, bitni je za istaći, kako je u periodu od 1996. do 2001., bila i predsjednica Međunarodne komisije pravnika za područje Kanade. Upravo je pod njezinim predsjedanjem Međunarodnom komisijom pravnika došlo do razvitka vrlo značajne suradnje između kanadskih i hrvatskih sudaca u pitanjima koja se tiču nezavisnosti i neovisnosti sudstva.

Sutkinja Danielle Grenier magistrirala je pravo na Sveučilištu u Montrealu 1984., nakon čega se također posvetila odvjetništvu. Sutkinjom Visokog suda u Montrealu (Superior Court) postala je 1989. godine. Taj sud ima u svojoj nadležnosti građansko pravne sporove iznad 7. 000, 00 USD, kao i rješavanje teških kaznenih djela. Sutkinja Grenier je i članica upravnog odbora kanadskog Instituta za upravljanje pravosuđem, a također je i predsjednica Edukacijskog odbora za suce Visokog suda. Od 1999. uključena je u projekt nezavisnosti sudstva u Hrvatskoj.

Izlaganja ove tročlane kanadske delegacije bila su edukativna i vrlo zanimljiva, što je potaklo brojna pitanja studenata i profesora Uzelca. Kanadski suci pokušali su dati što sažetiji prikaz osnovnih elemenata i strukture kanadskog pravosudnog sustava, radeći paralele s hrvatskim. S obzirom da su sudac Robert te sutkinje Rivet i Grenier, već nekoliko godina uključeni u projekt suradnje hrvatskih i kanadskih sudaca o nezavisnosti i neovisnosti sudstva u Republici Hrvatskoj, posebno je bilo zanimljivo čuti i neka njihova stajališta o tome. Tako se moglo čuti kako ni u Kanadi uplitanje sudaca u kontroverzne političke odluke nije nepoznato, a svo troje sudaca istaklo je da određivanje jasne granice između dopuštenog i nedopuštenog u ponašanju suca nije jednostavno i ovisi o okolnostima slučaja . O problemu velikog broja mlađih sudaca u Hrvatskoj, rečeno je kako prije svega treba osigurati njihovu adekvatnu permanentnu izobrazbu. Mogućnosti za njihov uspješan i kvalitetan rad, a i rad svih ostalih sudaca u Hrvatskoj, smatraju kanadski suci, biti će povećane ukoliko se riješi problem birokratizacije sudstva i tako omogući sucima da se koncentriraju na srž svojeg posla. Predstavnici kanadske delegacije na kraju su izjavili da su kroz suradnju s hrvatskim sucima i sami mogli puno naučiti.

Izvijestila: Maja Draženović