Vijesti u PROSINCU 2002.

1. prosinca 2002.

Stečaj kao investicijska mogućnost - konferencija

27.studenog 2002.godine održana je u Hrvatskoj gospodarskoj komori održana jednodnevna konferencija na temu ˝Bankruptcy as an investment opportunity˝ kojom je najavljeno skoro donošenje stečajnog zakona. Organizatori ove konferencije bili su Europski krug-Hrvatska i Konrad-Adenauer zaklada. Svrha ove konferencije bilo je nastojanje da se rasprše pogrešne predodžbe o ulozi stečaja i privuče pozornost na pojedine izazove i mogućnosti koje stvara moderno uređenje stečaja. Uvodnu riječ imao je potpredsjednik Vlade Slavko Linić koji je istakao da je stečaj zajednički fenomen u svim tranzicijskim zemljama i jedno od osnovnih obilježja tržišne ekonomije. Smatra da novi stečajni zakon treba staviti naglasak na interes dužnika u situacijama gdje postoji mogućnost da dužnik nastavi s radom.

Konferencija je bila koncipirana u dva dijela. U prvom dijelu izlagali su prof. dr. Mihajlo Dika te Bruno Schonfelder, profesor na ekonomskom fakultetu u Freiburgu. Schonfelder naglašava da je stečaj po svojoj prirodi dugotrajan postupak a obratio je pozornost i na stečajne postupke u ostalim tranzicijskim zemljama. Savjetuje da u redoslijedu prvenstva namirenja država bude posljednja. Profesor Dika postavlja pitanje pronalaženja načina kako da se poboljša situacija na tržištu te određivanja osobe koja bi odlučivala tko od dužnika će ˝preživjeti˝. Smatra da je nužno aktivirati tržište, a tome bi svakako pridonijelo osnivanje organiziranog informativnog centra. Isto tako treba postaviti osnove za evaluaciju stečaja kao povoljnu priliku za ulaganje. U drugom dijelu izlagali su Hrvoje Vojković, bivši ministar gospodarstva te Vesna Buljan, sutkinja Trgovačkog suda u Zagrebu koja je govorila o stečajnoj sudskoj praksi. Naglasila je neozbiljnost pristupa upravljačke strane, a glede skupštine vjerovnika je izjavila da ju je često nemoguće propisno i kvalitetno voditi i da se uglavnom pretvara u ˝prošireni zbor radnih ljudi˝.

Izvjestila: Ljiljana Kisegi

10. prosinca 2002.

Održani Deseti hrvatski arbitražni dani

Kao i proteklih godina početkom prosinca održani su u prostorijama Hrvatske gospodarske komore deseti po redu Hrvatski arbitražni dani. Nakon pozdravne riječi prof. dr. sc. H. Sikirića, umjesto predsjednika Stalnog izbranog sudišta prof. Trive, skupu su se obratili predsjednik Vrhovnog suda Republike Hrvatske I. Crnić, predsjednik HGK N. Vidošević i dr. ugledni gosti. Zatim su uslijedila izlaganja E. E. Bergstena i E. Böhma (Beč) koji su se osvrnuli na implementaciju UNCITRAL-ovog model-zakona na međunarodnu trgovačku arbitražu u nacionalnim zakonodavstvima. U nastavku bilo je riječi o mogućim alternativama arbitraži - mirenju kao načinu rješavanja trgovačkih sporova i drugim prijelaznim oblicima o čemu su vrlo zanimljiva izlaganja održali dr. A. Reiner i prof. dr.sc. K. Puharič. Prof. dr. sc. A. Uzelac govorio je o problemu kulture te svijesti ljudi o arbitraži kao mogućnosti rješavanja sporova, kao i o mogućim opasnostima od preslikavanja metoda rada državnog sudstva u arbitražni postupak i obrnuto.
U popodnevnom dijelu govorilo se o odabranim temama arbitražnog postupka: izuzeću arbitara, odsutnosti tuženika (M. Heider iz Beča) i primjeni privremenih mjera (A. Carlevaris iz Pariza). J. Rosell naglasio je da bi izuzeće trebalo tražiti samo zbog opravdanih razloga, te da činjenica, što se izabrani arbitražni sudac i stranka koja ga je izabrala znaju od prije, ne mora utjecati na njegovu nepristranost. Mr. sc. J. Garašić govorila je o promjenama koje je Zakon o arbitraži unio u pitanje izuzeća arbitara u Hrvatskoj te se osvrnula na neka poredbena rješenja. U okviru teme otvorena pitanja hrvatskog arbitražnog prava izlagali su S. Obuljen, prof. dr. sc. A. Bravar te mr. sc. D. Babić. S. Obuljen govorila je o nelogičnostima reguliranja dostave u Zakonu o arbitraži koji poznaje pojam "posljednje poznate poštanske adrese" što bi moglo ugroziti načelo saslušanja stranaka te je navedeno usporedila sa UNCITRAL-ovim model-zakonom koji je to riješio na povoljniji način za stranku. Prof. Bravar komentirao je odredbe Zakona o arbitraži koje su unijele novosti u oblik ugovora o arbitraži kada je riječ o charter partiji. Mr. sc. D. Babić osvrnuo se na pitanje izbora stranoga prava kada je riječ o privatnopravnim odnosima bez međunarodnog elementa te je naglasio da granicu mogućnosti izbora stranog prava, kao mjerodavnog u slučaju spora, predstavljaju prisilni propisi hrvatskog prava.
Drugi dan savjetovanja započeo je izlaganjem J. Freedberg (Den Haag) o prednostima i nedostacima specijalnih odnosno općih arbitražnih pravila. J. F. Bourque (Ženeva) upoznao nas je s izazovima novih arbitražnih centara koji se sve više osnivaju u zemljama u razvoju, ali s niskom razinom ostvarivanja zacrtanih ciljeva. Zatim je prof. dr. sc. K. Sajko prešao na praktične probleme koji se javljaju pri tumačenju Ugovora o poticanju i uzajamnoj zaštiti ulaganja između Hrvatske i Italije, točnije na problem utvrđenja postojanja pisanog arbitražnog sporazuma. Naposljetku je J. Erauw (Gent) iznio tri istraživanja o ocjeni arbitražne prakse, kako nacionalne tako i međunarodne, sa sasvim konkretnim podacima o stanju u Belgiji.
U završnom izlaganju H. Vukić, odvjetnik iz Rijeke, i mr. sc. M. Giunio osvrnuli su se na problem usklađivanja pravnih shvaćanja u arbitražnim pravorijecima. H. Vukić smatra da je ujednačenost pravne prakse nužna radi pravne sigurnosti i vjerodostojnosti rada stalnog izbranog sudišta. Mr. sc. M. Giunio složio se s tezom da je zahtjev za usklađenošću pravnih shvaćanja relevantan za pravnu sigurnost, ali je ujedno nadodao da taj zahtjev ne smije biti ispred neovisnosti, pravičnosti te samostalnosti suca odnosno arbitra. U okviru jubilarnih Arbitražnih dana predstavljen je i ovogodišnji broj godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook. Vidi i na: http://www.hgk.hr/komora/sud.

Izvještava: GPPNet Press

13. prosinca 2002.

Ponovno uvođenje dodatka na plaće sudaca

Zastupnici Hrvatskog sabora prihvatili su 13. prosinca 2002. godine Vladin prijedlog kojim se ponovno uvodi pravo na dodatak na sudačke plaće. Dodatak će iznositi 0,5 posto za svaku navršenu godinu staža, tako da će najviše iznositi 20 posto za 40 godina odrađenih u sudstvu. Sabor je obvezao Vladu da ovu odluku realizira do 13. travnja 2003. godine.
Provođenjem ove odluke ponovno će se kvantitativno razlikovati plaće sudaca početnika i iskusnijih sudaca koje je bilo ukinuto prije četiri godine. Čini se logičnim i prihvatljivim nagraditi iskustvo sudaca dodatkom na osnovnu plaću, no tu se javljaju i neka pitanja. S jedne strane, visina osnovne plaće sudaca (7500 kn općinski suci) može se s obzirom na gospodarsku situaciju u zemlji činiti previsoka u odnosu na plaće radnika čija je osnovica puno manja. S druge strane - je li osnovica sudačke plaće preniska u odnosu na osnovicu poslovnih ljudi - menadžera (i mogu li se suci s njima uopće uspoređivati)? Na kraju, može li uopće visoka plaća ljude motivirati na organiziraniji i efikasniji rad? Ovaj prijedlog, unutar Vlade, izradilo je Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave. Kao inicijatori spominju se između ostalih i predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić i Udruga hrvatskih sudaca. Isti će se dodatak primjenjivati i pri obračunu plaća državnih i pravosudnih dužnosnika.

Napisala: Katarina Logožar
izvori: Vjesnik, 14. prosinac 2002.
Večernji list, rujan 2002.