Vijesti u SVIBNJU 2001.

25. svibnja 2001.
Vladimir Primorac: "Pravorijek"

Za sve one kojima Feral Tribune nije obavezna lektira ili koji ne preferiraju sterilni analitičarsko-kritičarski osvrt na događanja u državi, ali u svakom slučaju za sve one koji se žele prisjetiti kako, zašto i zahvaljujući kome su stvari u posljednje 3 godine došle do dna, objavljena je prva zbirka kolumni Vladimira Primorca koje je iz tjedna u tjedan od 1998. do 2000. godine pisao u Feralu.
Britko, argumentirano, znalački utemeljeno na sudačkom i političkom iskustvu, pomalo duhovito i vizionarski Primorac je analizirao pojave u javnom životu kao što su nezaboravno svjedočenje Stjepana Mesića pred haaškim sudom, suđenje Dinku Šakiću, svakodnevni utjecaj izvršne vlasti na sudstvo dok Milana Vukovića (nekadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda kojeg je na to mjesto postavio HDZ) doživljava kao svojevrsnu reinkarnaciju vraga u sudstvu koji je zajedno sa Antom Potrebicom, Petrom Šalom i drugim politički podobnim, a profesioinalno nesposobnim sucima izravno odgovoran za katastrofalno pravosuđe. Zapanjujuće su svježi i aktualni članci "Kum je naš", "Mafioligarhija" i "Skorupcija" o ubojstvu Zlatka Bagarića i sprezi politike i mafije, o početnim naznakama ozbiljnosti "zločinačke organizacije", o korupciji u gospodarstvu i pravosuđu potpomognutima tadašnjom vlašću.
Dakle, ako ste otprilike znali kako stvari stoje ova knjiga je prilika da se podsjetite ili preispitate stavove , a ako niste imali pojma vrijeme je da saznate, a da pri tome uživate, koliko god to apsurdno zvučalo, u učenju povijesti koja nas je mogla progutati i čije ružne posljedice ćemo još dugo osjećati.

19. svibnja 2001.
Smjena Vesne Buljan, predsjednice Trgovačkog suda

Novoustanovljena sudačka vijeća u svojoj nadležnosti imaju i predlaganje kandidata za predsjednike sudova, tako da su svojim prijedlogom upućenim ministru pravosuda, umjesto dosadašnjoj predsjednici Vesne Buljan članovi vijeća dali su gotovo jednoglasnu potporu (14 od 15 glasova) sutkinji Nevenki Marković. Kao razlog nepredlaganja dosadašnje predsjednice navedeno je da "nije pokazala uspješnost u rukovođenju sudom i pravilnoj organizaciji rada suda" te da "postoji nedostatak komunikacije između imenovane i sudaca". Na novinarsko pitanje o prijedlogu sudačkog vijeća odgovorila je da se u ovom slučaju radi o službenoj tajni i da ocjena sudačke sposobnosti ne smije biti iznesena u javnost.

priredio: Igor Radelić
izvor: Večernji list, 17. i 19. svibanj 2001.

14. svibnja 2001.
Državnoodvjetničko vijeće

Po novom Zakonu o Državnom odvjetništvu koji bi uskoro trebao stupiti na snagu, kako nam je pojasnio Slavko Zadnik, formirat će se Državnoodvjetničko vijeće koje će sudjelovati u imenovanju zamjenika općinskih i županijskih državnih odvjetnika i sastojat će se od 11 članova: 7 zamjenika općinskih i županijskih državnih odvjetnika, 2 profesora pravnih fakulteta i 2 saborska zastupnika. Nakon što Državno odvjetništvo, fakulteti i Sabor predlože svoje kandidate o njima će se na sjednici Sabora odlučivati koji će od njih ući u Vijeće. To Vijeće neće sudjelovati u imenovanju državnih odvjetnika jer je to u nadležnosti Državnog odvjetnika RH.

09. svibnja 2001.
"Velike" odvjetničke plaće

Za sve koji misle da je odvjetništvo bogomdani posao zbog kojeg radiš kao najpopularnija dalmatinska životinja, ali zato poslije živiš kao grof sigurno će biti interesantno znati kako odvjetnici zapravo žive. Naime, jedan dnevni list je objavio koliko odvjetnici prijave mjesečnog dohotka. 2300 je brojka koju je prijavilo čak 56% hrvatskih odvjetnika. Da odmah riješimo eventualne nedoumice, radi se o 2300 kuna, a ne maraka kako bi većina zasigurno pomislila.
Od ukupno 2233 odvjetnika lani ih je 1252, dakle 56%, prijavilo da su u cijeloj 1999.godini imali prosječan dohodak oko 27.770 kuna, što daje 2300 kuna na mjesec. Naravno, na to dolazi i neizbježni porez što daje neto dohodak od oko 2100 kuna mjesečno. Ta je brojka prilično manja od tadašnje prosječne plaće koja je bila 3055 kuna. I onda su odvjetnici najomraženiji ljudi u državi, koji su krivi za "sve".
Ostalih 44% ipak žive malo bolje, dok nekima čak teče med i mlijeko. 616 odvjetnika prijavilo je godišnji dohodak od 50 do 100 tisuća kuna ili u prosjeku 5627 kuna mjesečno. 70-ak odvjetnika prijavilo je dohodak veći od 20 tisuća kuna mjesečno, što umanjeno za porez iznosi 13.800 kuna mjesečno.
U kategoriji u kojoj već boli glava od brojaka 21 odvjetnik prijavio je prosječno 52 tisuće kuna mjesečno, dok su trojica prijavila dohodak veći od 800.000 kuna godišnje, što je otprilike 77.400 kuna mjesečno. Prava sitnica, rekao bi jedan od strip junaka naše mladosti.
U kategoriji šest nula samo su dvojica odvjetnika. Jedan je na samoj granici, pa je prijavio milijun kuna godišnjeg dohotka, dok je perjanica naše buduće profesije prijavio 1,6 milijuna kuna.
Komentar na cijelu ovu priču dao je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore Ranko Pelicarić. On je izjavio da ga ne čudi što većina ovako loše stoji, a da je zaista tako vidi se i po tome što se za svaki natječaj u pravosuđu i u tvrtkama koje traže pravnike prijavi barem dva do tri odvjetnika.
Već je uvriježeno mišljenje da odvjetnici žive dobro, jer običan komad papira naplaćuju skoro tisuću kuna, kako je komentirao jedan starčić trošak od 960 kuna za podnesak. Zato je predsjednik Hrvatske odvjetničke komore i pitan misli li da odvjetnici zaista prijavljuju poreznicima sve prihode ili pak nešto i prešute. Zanimljivo je Ranko Pelicarić odgovorio "kako toga može biti koliko i u drugim profesijama te da je to društveno zanemarivo".

priredio: Dražen Jurman
izvor: Večernji list, 06. svibnja 2001.