Siječanj 2000.

Zakon o državnom proračunu i plaćama državnih dužnosnika i saborskih zastupnika, o privatizaciji, ustroju Vlade, bankama i štedionicama te HNB-u, Zakon o porezu na dodanu vrijednost i porezu na dohodak, Carinski zakon, zakon o lokalnoj samoupravi, o cestovnoj infrastrukturi, zaduživanju u inozemstvu, zaštiti od djelovanja monopola, korupciji, zatim Zakon o radu, Zakon o narodnoj obrani, o mirovinskim fondovima, zdravstvenoj zaštiti, te Zakon o stanogradnji.

Za gore nabrojane zakone još donedavno su najavljivane hitne promjene. Te je hitne izmjene ovih dvadesetak zakona najavljivala nekadašnja opozicija, a sad se čini, nakon izbora, da tom problemu pristupaju mnogo opreznije i manje konkretnije. Pri konkretnim prijedlozima za promjenu zakona ostali su samo IDS i LS. Ako se malo pogledaju zapisnici sa sjednica Zastupničkog doma od 1995. do 1999. godine može se vidjeti da je upravo IDS bio prvi u zakonodavnim inicijativama, pa ne čudi da oni i danas imaju najviše inicijative za hitne izmjene tih zakona.

Željka Antunović, saborska zastupnica SDP-a istiće da najprije treba krenuti sa prioritetnim promjenama dok će se ostale promjene zakona pokrenuti tek onda kad se konačno formira Vlada koja je i odgovorna za upućivanje zakona u saborsku proceduru. Slićnog su mišljenja i u Hrvatskoj narodnoj stranci gdje tvrde da je preuranjeno ići s nekim konkretnim prijedlozima i razradom rokova. Prema nekim prijedlozima iz oporbenih redova (sada već bivše oporbe) predlažu se izmjene nekih zakona već na prvoj sjednici Zastupničkog doma. Radi se o Zakonu o lokalnoj samoupravi, reviziji pretvorbe i privatizacije, Zakonu o zaštiti malih dioničara, Zakonu o proračunu te o zakonu kojim bi se smanjile plaće dužnosnika.

No što će se od toga zaista i ostvariti ostaje nam da vidimo u nadolazećem razdoblju pri ćemu se bivša opozicija mora dogovoriti što točno želi. Ostaje činjenica da za neke probleme nema brzih rješenja te da se prije promjena treba snimiti realno stanje, jer od neozbiljnih i zvučnih najava nema baš neke koristi.

17. 1. 2000.

Šeparović na godišnjem odmoru tijekom kampanje

Kako bi se što bolje predstavio tijekom predsjedničke kampanje predsjednički kandidat i ministar pravosuđa Zvonimir Šeparović koristiti će godišnji odmor. Njegove poslove kao i cjelokupno ministarstvo pravosuđa u tom razdoblju vodit će zamjenica ministra Snježana Bagić i ministrovi pomoćnici. U tom će se razdoblju realizirati samo one zadaće iz djelokruga ministarstva koje je moguće i dovršiti u tom razdoblju. U priopćenju koje je stiglo iz Šeparovićevog kabineta stoji da će se završni račun i izvješće o najvažnijim aktivnostima te pregled projekata koji su planirani ili su u tijeku predati Vladi do 25. siječnja. Neće se preuzimati nove financijske obveze niti će se provoditi nova imenovanja.

Da će do određenih kadrovskih promjena u funkcioniranju pravne države morati doći jasno je. Međutim, koliko duboko će nova vlast morati posegnuti u postojeći ustroj sudova, državnog odvjetništva, DSV-a i samog Ministarstva pravosuđa za sada je nemoguće znati kako zbog dileme da li je i koliko na sastav gore navedenih tijela utjecala do sadašnja vlast, tako i zbog nepostojanja propisa koji bi omogućili najavljene promjene. To znači da bi članovi DSV-a zadržali svoje funkcije još 2 godine, čelni čovjek državnog odvjetništva Berislav Živković oko 7 baš kao i predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak, a Ustavnog suda 8, osim ako sami ne ponude svoje mandate ili nakon donošenja novih zakona i promjene Ustava. Možda najjasniju sliku sadašnjeg stanja dao je smijenjeni predsjednik Vrhovnog suda Krunislav Olujić, koji kaže da su svi čelni ljudi sudova, suci i državni odvjetnici došli na svoja mjesta na temelju imenovanja koja je vršilo DSV, a koje je i samo formirano na prijedlog HDZ- a pa bi stoga svi oni trebali ponuditi svoja mjesta kako bi ih se ponovo prihvatilo ili zamijenilo. On također smatra da bi moguća promjena Ustava i zakona mogla osim kadrovskih promjena dovesti i do redefiniranja uloge Ustavnog suda u korist Vrhovnog, tj. ukidanja Ustavnog suda i uvođenja Ustavnog vijeća. No, prilike su za sada takve da Županijski dom u kojem HDZ ima većinu može, koristeći svoje pravo veta onemogućiti bilo kakvo usvajanje zakona, a niti u razvijenijim demokratskim krugovima nije popularan takav "lov na vještice" sa čime se slaže i predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj braneći čast sudstva koje je bilo i uvijek će ostati neovisno o bilo kakvoj politici. U ovom međurazdoblju prijedlozi najkompetentnijih osoba su više nego poželjni, a na kraju će na krojačima nove politike ostati da pronađu pravu mjeru za uspostavljanje još boljih temelja pravne države.

Ovogodišnji Career day održan je 27. 1. 2000. u organizaciji studentske udruge ELSA čime je ispunjeno obećanje o tradicionalizaciji takvih susreta.

Gosti razgovora sa studentima bili su menadžeri konsultantske tvrtke "PRICEWATERHAUSE COOPERS", sudac Županijskog suda Branko Hrvatin te predstavnici Ministarstva vanjskih poslova i Ureda za europske integracije.

Svatko od njih ukratko je predstavio instituciju ili kuću u kojoj rade i posao kojim se bave. Tako su menadžeri govorili o ustroju tvrtke , posebno o pravnim odjelima i poslu pravnog savjetnika u internacionalnim razmjerima. Sudac Hrvatin približio je studentima rad Županijskog suda u Zagrebu te govorio o obrazovanju potrebnom za zvanje suca, volontiranju na sudu i polaganju pravosudnog ispita.Predstavnica Ministarstva vanjskih poslova predstavila je mogućnosti zapošljavanja pravnika u tom području - kao pravnih stručnjaka, ali i diplomata. Njezin kolega iz Ureda za europske integracije pokušao je približiti apstraktan posao kojim se Ured bavi definirajući ga kao provođenje pravnih i gospodarskih normi.

Sva izlaganja izazvala su velik interes studenata i brojna pitanja. Najviše ih se odnosilo na mogućnosti zapošljavanja, radno vrijeme, plaće i obrazovanje potrebno da bi se konkuriralo za ta mjesta.

Odaziv studenata i njihova zainteresiranost govori o potrebi za daljnjim takvim susretima. Možda i češće...

Branko Jordanić, glavni inspektor državnog inspektorata optužio je loše zakone i sudstvo kao glavne krivce za velik broj prekršaja. On kaže kako se u više od 50 % kontrola pronađe barem jedna od mogućih pogrešaka, a da će biti zadovoljan kad se taj statistički podatak svede na 10 - 15 %. Takav zadovoljavajući postotak značiti će da je postavljena određena društvena platforma.

Jordanić smatra da do ponavljanja pogrešaka dolazi prvenstveno zbog nepravodobnog reagiranja sudova, njihove zatrpanosti i neorganiziranosti, nedorečenih zakona koji uz to nisu dnevno primjenjivi u smislu operativnosti i nemaju snagu sankcioniranja kao ni potrebnu jasnoću. Osim toga zakoni nisu nikada prošli pravu kritičnu raspravu, a uzrok tome je vjerojatno želja za bržom demokratizacijom ili možda neznanje.

Zbog toga Jordanić smatra da je temeljnji zadatak državnog inspektorata u 2000. godini sudjelovanje u reviziji Zakona o trgovini, Zakona o radu, zakona koji obrađuju ugostiteljstvo i turizam, šumarstvo, lovstvo i ribolov, selekcije u vinarstvu i vinogradarstvu te one koji se odnose na tehničke propise koji obrađuju elektroenergetske inspekcije, inspekcije posuda pod tlakom i rudarske inspekcije.

25. siječnja 2000.

Ima li Marijan Ramušćak "mrlje na savjesti"?

Nedavna izjava predsjednika Vrhovnog suda Marijana Ramušćaka kojom on tvrdi kako u svojoj 35-godišnjoj karijeri nema nikakve mrlje na savjesti naišla je na reakciju četrdesetpetogodišnje diplomirane pravnice iz Zagreba koja se tim povodom javila u redakciju Jutarnjeg lista. Ona tvrdi kako su Ramušćakove izjave nesmotrene jer da su upravo ona i još dvije njene kolegice bile žrtve "čistke" u Ministarstvu pravosuđa 1991. godine koju je potpisao Marijan Ramušćak.Naime, tada su tri radnice tog ministarstva dobile nezakonita rješenja o otkazu pod izlikom da je "utvrđeno kako ne ostvaruju uobičajene rezultate rada te da nisu sposobne za stručno i samostalno obavljanje poslova." Radnice su analizirajući rješenje o otkazu i situaciju u kojoj su se našle probale naći prave motive zbog kojih su dobile otkaz. Ono što im je bilo zajedničko je njihovo bračno stanje - sve tri su iz miješanih brakova, pa su zaključile kako je pravi razlog njihovog otpuštanja nacionalna nepodobnost. Tu činjenicu potvrđuje i izjava tadašnjeg direktora Uprave za imovinsko-pravne poslove Krešimira Alerića koji je rekao da će kod njega raditi samo čistokrvni Hrvati, a upravo je on radnicama uručio otkaze koje je potpisao Ramušćak, tada pomoćnik ministra pravosuđa.U prilog otpuštenih radnica ide i presuda općinskog suda u Zagrebu koji je utvrdio nezakonitost otkaza odnosno nezakonito postupanje Alerića i Ramušćaka te je zato naredio Ministarstvu pravosuđa da otpuštene radnice vrati na posao, nadoknadi troškove suđenja i isplati neisplaćene plaće za vrijeme dok nisu bile u radnom odnosu sa zateznim kamatama.Protiv Ramušćaka govori i napis u tjedniku Feral Tribune prema kojem je Vrhovni sud na čijem je čelu Marijan Ramušćak potvrdio presudu splitskog općinskog suda kojom je "praktički legalizirana čistka nacionalno nepočudnih radnika splitske Pošte provedena 1992.". U ovom slučaju radi se o otpuštanju 7 radnika uz "neuvjerljivo obrazloženje" da su loše radili, a zapravo su glavni kriterij bile nacionalne, a ne radne kvalitete. Pored toga, direktor Centra pošta hvalio se da je otpustio "Srbe" i "crvene", navodi se u Feralu.Sudeći prema ovim slučajevima Marijan Ramušćak je trebao biti mnogo oprezniji prije nego što je davao izjavu da nema mrlje na savjesti. On je, naravno, demantirao tvrdnje objavljene u Jutarnjem listu i rekao je da se odluka o otpuštanju temeljila na analizi rada nadređene osobe i da je ta osoba dala mišljenje da djelatnice Ministarstva pravosuđa ne zadovoljavaju potrebe poslova i zadataka.

	Udžbenici
	Pravni propisi
	Latinske izreke
	Testovi
	Eseji
	Kviz

	Citiranje
	Bibliografija
	Opće upute
	Posebne upute
	Primjeri

	Parnično
	Izvanparnično
	Ovršno
	Stečajno
	Propisi o ustrojstvu pravosuđa
	Lista svih akata

	Sudovi
	Državno odvjetništvo
	Odvjetništvo
	Javno bilježništvo
	Pučki pravobranitelj
	Ustavni sud
	Europski sud
	Ministarstvo pravosuđa
	Ostala tijela