Vidi § 23

1. Općenito - važnije promjene

Što se tiče načela ustavnosti i zakonitosti, temeljite promjene su nastale već iz same činjenice promjene cjelokupnog sustava organizacije vlasti u Republici Hrvatskoj. Počevši od donošenja novog Ustava 1990. godine te naknadne evolucije njegovih normi, veliku ulogu su imale izmjene i stalna nadogradnja Zakona o sudovima (nadalje: ZS) koji detaljnije uređuje organizaciju, nadležnost i infrastrukturnu podršku za rad sudova. Iz tog razloga potrebno je navesti što se promijenilo u pozitivnim propisima što određene informacije koje se nalaze u udžbeniku iz 1986. godine čini zastarjelima, poput onih koje upućuje na Savezni ustav, Ustav SRH i Zakon o redovnim sudovima.
Tako u § 23/1 treba uputiti na relevantnu odredbu Ustava RH iz čl. 117. st. 1. prema kojoj sudbenu vlast obavljaju sudovi, te odredbu čl. 5. st. 2. prema kojoj je svatko dužan pridržavati se Ustava i zakona i poštivati pravni poredak Republike Hrvatske (načelo zakonitosti). U § 23/2 relevantne su odredbe Ustava iz čl. 117. st. 2. i 3. Prva postavlja temelje jamstva samostalnosti i neovisnosti sudbene vlasti, a druga obvezuje sudove da sude isključivo na temelju Ustava i zakona. Ovu je odredbu, međutim, potrebno nadopuniti i odredbom čl. 5. st. 2. ZS (koja zapravo samo slijedi logiku odredbe čl. 140. Ustava) prema kojoj sudovi sude i na osnovi međunarodnih ugovora koji su dio pravnog poretka RH (iz čl. 140. Ustava saznajemo da su to oni koji su sklopljeni i potvrđeni u skladu s Ustavom i objavljeni, uz dodatnu pretpostavku da su još na snazi), a primjenjuju i druge propise donesene sukladno Ustavu, međunarodnom ugovoru ili zakonu RH.

Za § 23/4 relevantna je odredba Ustava iz čl. 29 st. 1. (konkretizirana i u čl. 4. ZS) prema kojoj svatko ima pravo da zakonom ustanovljeni neovisni i nepristrani sud pravično i u razumnom roku odluči o njegovim pravima i obvezama, ili o sumnji ili optužbi zbog kažnjivog djela. Ovdje se radi zapravo o pravu na pravično suđenje i čl. 6. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda, kojoj je i Hrvatska stranka od 1997.

2. Što se nije promijenilo?

Ovlasti viših sudova prema nižima (§ 23/5) u pogledu nedostataka na koje bi naišli pri odlučivanju o pravnom lijeku ili na drugi način, ostale su uglavnom jednake (čl. 23. ZS). Jedina je novost u odnosu nižih i viših sudova od 1986. do danas, zapravo nova ovlast sudova uopće u usporedbi s ranijim uređenjem, ovlaštenje sudova da zastanu s postupkom i podnesu Ustavnom sudu zahtjev za ocjenu suglasnosti zakona, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom. U slučaju da sud u postupku utvrdi da neki drugi propis koji bi trebao primijeniti, odnosno pojedina njegova odredba nisu suglasni s Ustavom i zakonom, na konkretan slučaj će neposredno primijeniti zakon, a Ustavnom sudu će podnijeti zahtjev za ocjenu suglasnosti spornog propisa, odnosno pojedine njegove odredbe s Ustavom i zakonom (čl. 37. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu).
Što se tiče ustanovljavanja sudskih odjela u sudovima i njihovim sjednicama (§ 23/6) nije se ništa znatno promijenilo, osim u pogledu opsega primjene pravila da je pravno shvaćanje prihvaćeno na sjednici sudskog odjela obvezatno za sva vijeća u sastavu tog odjela. Naime, sada se obvezatna pravna shvaćanja mogu prihvaćati samo na sjednicama sudskog odjela Vrhovnog suda RH i Upravnog suda RH, što je u velikoj mjeri ojačalo načelo sudačke neovisnosti u pogledu sudaca i sudskih vijeća u sastavu sudskih odjela Visokog trgovačkog suda RH i drugostupanjskih sudskih odjela županijskih sudova na koje se ovo pravilo prije odnosilo (čl. 27-31. ZS).

3. Novi nazivi

U § 23/7 treba imati na umu nove nazive sudova. Okružni sudovi su sada županijski sudovi, okružni privredni sudovi su trgovački sudovi, a Viši privredni sud je Visoki trgovački sud.

Što se tiče opće sjednice Vrhovnog suda RH (§ 23/8), reformuliran je sadržaj njene funkcije. Na općoj sjednici posebno se:
- utvrđuju opća stajališta za osiguravanje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnosti građana te jednakosti svih pred zakonom na području RH,
- daje mišljenje o nacrtu zakona ili drugog propisa kad se njima utvrđuje ovlast suda ili uređuje drugo pitanje važno za rad sudova ili obavljanje sudbene vlasti,
- utvrđuju upute sudovima za praćenje sudske prakse,
- utvrđuju izvješća koja se upućuju Saboru RH,
- obavljaju i drugi poslovi propisani zakonom i poslovnikom suda (čl. 34. ZS).

Umjesto zajedničkih sastanaka u Vrhovnom sudu RH (§ 23/9) sada imamo proširenu opću sjednicu koju sačinjavaju svi suci Vrhovnog suda te po dva predstavnika Visokog prekršajnog suda RH, Visokog trgovačkog suda RH, Upravnog suda RH, te svakog županijskog suda. Na proširenoj općoj sjednici Vrhovnog suda razmatraju se aktualna pitanja iz sudske prakse i daje prijedlog kandidata za članove Državnog sudbenog vijeća (čl. 35. ZS).

Naslovi § 23/10-12a više nisu aktualni.

Novinu u odnosu na prijašnje uređenje predstavlja sudačko vijeće (čl. 31.a -n ZS) koje se ustanovljuje pri županijskom sudu za županijske i općinske sudove s područja tog županijskog suda, za trgovačke sudove pri Visokom trgovačkom sudu, dok poslove sudačkog vijeća za Upravni sud i Vrhovni sud RH obavlja sjednica svih sudaca svakog od tih sudova. Sudačko vijeće daje ocjenu obnašanja sudačke dužnosti, daje mišljenje o kandidatima za suce u sudovima iz svog djelokruga, predlaže kandidate za predsjednike sudova te obavlja druge poslove.

D.S.