Dana 1. prosinca 2003. godine, na snagu je stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku. U ovome tekstu dan je pregled odredbi ZID ZPP-a koje se odnose na područje presuda u parničnom postupku.

1. Uvod

I nakon izmjena ZPP-a definicija "presude" ostala je nepromijenjena. Ona i dalje predstavlja takvu parničnu radnju suda kojom on rješava glavno pitanje u parničnom postupku- osnovanost tužbenog zahtjeva.

2. Vrste presuda- nova podjela

1.) s obzirom na sadržaj pravne zaštite koja se pruža

- deklaratorne
- konstitutivne
- kondemnatorne

2.) s obzirom na dio zahtjeva o kojem se odlučuje

- potpune

- djelomične (čl. 329.)- sadašnje rješenje razlikuje se od prethodnog utoliko što sada, u slučaju da su neki od više tužbenih zahtjeva ili dio postavljenog tužbenog zahtjeva sazreli za konačnu odluku, sud više nema samo ovlaštenje već je u određenim slučajevima dužan donijeti djelomičnu presudu .
Sud će biti dužan bez odgode donijeti djelomičnu presudu uvijek kada je, u odnosu na neke od postavljenih zahtjeva ili dio tužbenog zahtjeva, došlo do priznanja tog dijela zahtjeva, odnosno ako se tužitelj odrekao dijela tužbenog zahtjeva.
Sud će biti ovlašten donijeti djelomičnu presudu, ali neće biti dužan to učiniti, ako je neki od postavljenih zahtjeva sazrio za konačnu odluku temeljem raspravljanja. Tada je procjena oportunosti donošenja djelomične presude na sudu.
Donošenje djelomične presude kod suparničarstva uređeno je tako da će sud biti dužan donijeti djelomičnu presudu ako je tužbeni zahtjev koji se odnosi na više suparničara sazrio za konačnu odluku prema nekom od suparničara temeljem priznanja ili odricanja, te ako je u slučaju postavljanja više tužbenih zahtjeva koji se odnose na različite suparničare, temeljem izjave o priznanju ili odricanju, došlo do sazrijevanja nekih od više tužbenih zahtjeva za donošenje djelomične presude.
U slučaju kada se u jednom postupku odlučuje o zahtjevu iz tužbe i zahtjevu iz protutužbe, a postoji izjava o priznanju ili odricanju, sud će biti dužan donijeti djelomičnu presudu ako je zahtjev ili dio zahtjeva, bilo iz tužbe ili protutužbe, sazrio za donošenje odluke.
Djelomična presuda smatra se konačnom u odnosu na dio tužbenog zahtjeva na koji se odnosi, samostalna je u odnosu na pravne lijekove i ovrhu.
U svrhu ekonomizacije i ubrzanja postupka propisano je, za slučaj podnošenja pravnog lijeka na djelomičnu presudu, umnožavanje spisa i dostavljanje njegova prijepisa (zajedno sa žalbom i odgovorom na žalbu) drugostupanjskom sudu na odlučivanje. Nastavlja se postupak koji se vodi o zahtjevu ili dijelu zahtjeva o kojem nije odlučeno djelomičnom presudom.

-međupresude

- dopunske (čl.339.) -primjena dopunske presude uvjetovana je aktivnošću stranke. Sud, kao ni ranije, nije ovlašten donijeti dopunsku presudu po službenoj dužnosti, pa do donošenja dopunske presude od strane parničnog suda dolazi samo ako stranka u zakonom propisanom roku od 15 dana od primitka presude predloži sudu donošenje te presude. Stranka to može zahtjevati ako sud propusti odlučiti o svim ili o dijelu tužbenog zahtjeva.
Novim stavkom 2. ovoga članka određeno je da će se, u slučaju da stranka ne podnese prijedlog za donošenje dopunske presude u roku od 15 dana od primitka presude, smatrati da je tužba u tom dijelu povučena.
Novost je reguliranje odnosa prijedloga za donošenje dopunske presude i žalbe protiv presude (ako su podneseni istovremeno ili samostalno, a unutar zakonskog roka od 15 dana) na način da sud tada može ili umnožiti spis i njegov prijepis sa žalbom i odgovorom na žalbu dostaviti drugostupanjskom sudu radi donošenja presude povodom žalbe ili zastati s dostavom žalbe i spisa drugostupanjskom sudu, pričekati donošenje odluke povodom prijedloga za dopunu, te nakon što ona bude donesena, spis dostaviti drugostupanjskom sudu zajedno sa eventualno podnesenom žalbom i na novodonesenu dopunsku presudu. Tada će drugostupanjski sud odlučivati o obje žalbe zajedno. (čl.341.)

3.) s obzirom na postupak koji prethodi njihovom donošenju

- kontradiktorne

- presude na temelju priznanja

- presude zbog izostanka (čl. 332.)- presuda zbog izostanka može se donijeti ne samo na prijedlog tužitelja, već i po službenoj dužnosti. Zbog te mogućnosti, izostanak prijedlog tužitelja nema više za posljedicu nastup mirovanja postupka. Presuda zbog izostanka donijet će se u slučajevima kada tužba nije tuženiku dostavljena na odgovor (jer će sud, ako tuženik ne odgovori na tužbu koja mu bude dostavljena radi podnošenja odgovora na tužbu bez poziva na ročište, donijeti presudu zbog ogluhe), već su mu samo dostavljeni tužba i poziv na ročište, a on ili ne pristupi na pripremno ili prvo ročište za glavnu raspravu do njegova zaključenja ili pristupi ročištu, ali bez upuštanja u raspravljanje ili napusti ročište bez da je osporio tužbeni zahtjev. Uz ispunjenje jednog od prethodnih uvjeta, za donošenje ove presude neophodno je kumulativno ispunjenje slijedećih pet uvjeta: *tuženik je bio uredno pozvan, * nije podneskom osporio tužbeni zahtjev, * osnovanost tužbenog zahtjeva proizlazi iz činjenica navedenih u tužbi, * činjenice navedene u tužbi nisu u suprotnosti s dokazima koje je tužitelj podnio ili s općepoznatim činjenicama i *ne postoje općepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuženika spriječili opravdani razlozi da ne dođe na ročište.
Naravno da, bez obzira na ispunjenje ovih uvjeta, neće biti donesena presuda zbog izostanka ako je riječ o takvom zahtjevu o kojem stranke ne mogu slobodno raspolagati.
Važna je novina da protiv rješenja suda kojim se odbija tužiteljev prijedlog da se donese presuda zbog izostanka posebna žalba nije dopuštena.

- presuda zbog ogluhe (čl. 331.b)- novina u hrvatskom građanskom procesnom pravu. Riječ je o presudi koju će sud donijeti, a kojom se prihvaća tužbeni zahtjev, onda kada tuženik ne podnese odgovor na tužbu u određenom roku. Zakonom su određeni uvjeti koji, uz to što tuženik nije odgovorio na tužbu, moraju biti ispunjeni da bi sud mogao donijeti presudu zbog ogluhe (st. 1.).
Niti ovdje sud neće, bez obzira ispunjenje prethodno spomenutih uvjeta, donijeti presudu, ako je tužbom postavljen zahtjev kojim stranke ne mogu slobodno raspolagati.
Sud može odgoditi donošenje presude u dva slučaja; * ako smatra da je potrebno pribaviti dodatne obavijesti kako bi se provjerilo radi li se u zahtjevu tužbe o raspolaganjima koja bi bila suprotna prisilnim propisima ili javnom moralu, te *ako protekom roka za dostavu odgovora na tužbu nema dokaza da su tuženiku tužba i nalog za dostavu odgovora bili uredno dostavljeni.
Ovdje sud određuje rok u kojem će se ispitati urednost dostave, ali taj rok ne smije biti dulji od 30 dana (dostava izvršena u zemlji), odnosno 6 mjeseci (dostava u inozemstvu). Ako se unutar tih rokova utvrdi urednost dostave tuženiku, sud će donijeti presudu zbog ogluhe.
Sud presudu donosi bez održavanja ročišta. Kada nisu ispunjeni uvjeti za donošenje presude, sud će zakazati pripremno ročište ili prvo ročište za glavnu raspravu. Ako je tužitelj predložio donošenje presude zbog ogluhe i sud taj prijedlog odbije, protiv takvog rješenja suda žalba nije dopuštena. Ako iz činjenica navedenih u tužbi ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva sud će odrediti pripremno ročište, pa ako tužitelj ni tada ne preinači tužbu, sud je dužan donijeti presudu kojom se tužbeni zahtjev odbija (stavak 4.).

- tzv. stupnjevane presude (čl. 325.a)- novina u hrvatskom građanskom procesnom pravu, a svrha joj je zaštita tužitelja kada se nalazi u situaciji da ne raspolaže podacima ili ispravama na temelju kojih bi mogao postaviti svoj tužbeni zahtjev. Sadržaj ove promjene reguliran je čl. 186.b. Određeno je da tužitelj koji za to ima imovinskopravni interes može tužbom postaviti zahtjev sudu da tuženiku naloži * polaganje računa, predaju potpunog pregleda imovine i obveza, davanje izjave pod prisegom ili bez nje o sakrivenoj ili utajenoj imovini ili * davanje izjave da je položen račun, predan pregled imovine i obveza ili da su podaci o utajenoj ili prikrivenoj imovini potpuni i točni. Tužitelj ovaj zahtjev može postaviti i kada je nemoguće postaviti kondemnatorni tužbeni zahtjev bez prethodnog tuženikovog polaganja računa ili predaje potpunog pregleda imovine i obveza. Uz takav će se zahtjev obavezno istovremeno postaviti i zahtjev za isplatu, predaju ili prijenos stvari ili prava.
O oba zahtjeva su će odlučiti rješenjem.

- presude bez održavanja glavne rasprave (čl.332.a)- novina u hrvatskom građanskom procesnom pravu. Ako je tužba dostavljena tuženiku radi odgovora na nju, pa tuženik u tom odgovoru prizna odlučne činjenice, iako osporava tužbeni zahtjev, sud može bez zakazivanja ročišta donijeti presudu. Sud može presudom * u cijelosti odlučiti o zahtjevu koji se tiče glavne stvari i sporednih potraživanja (potpuna presuda) ili presudom * odlučiti samo o onom dijelu tužbenog zahtjeva koji je, temeljem priznanja činjeničnih navoda, sazrio za konačnu odluku (djelomična presuda).

3.) Donošenje i objavljivanje presude

U čl. 335., novim stavkom 3. propisano je da se presuda donosi odmah nakon zaključenja glavne rasprave, a objavljuje ju sudac pojedinac ili predsjednik vijeća. Nadalje, stavkom 4. propisano je da u složenijim predmetima sud može odgoditi donošenje presude za 15 dana od dana zaključenja glavne rasprave. U tom će se slučaju sud morati u istom roku održati dodatno ročište na kojem će objaviti presudu. To ročište sud je dužan zakazati na ročištu na kojem je glavna rasprava zaključena.
Presuda se mora izraditi i otpremiti u roku od 30 dana od donošenja. Rok će se produljiti za dodatnih 30 dana samo ako to odobri predsjednik suda na temelju obrazloženog prijedloga suca pojedinca ili predsjednika vijeća.( čl.337.st1.)
Novim člankom 337.a uređeno je pitanje dulje odsutnosti ili nastupanja drugih iznimnih okolnosti kod suca (smrt, teška bolest i dr.) koje dovode do nemogućnosti da sudac izradi ili potpiše odluku koju je objavio. Prema novim odredbama takvu će odluku, po nalogu predsjednika suda, izraditi i potpisati drugi sudac.
Neizrađena odluka izradit će se na temelju proglašene odluke i prema podacima iz spisa.

4.) Sadržaj pisano izrađene presude

Noveliranim člankom 338. određen je sadržaj pisano izrađene presude:

a) Uvod presude- njime se daju osnovni podaci o sudu, strankama i predmetu spora (čl.338.st.2.)
b) Izreka presude- (čl.338.st.3.)
c) Obrazloženje presude- (čl.338. st.4.)- prema novim odredbama stavka 4. proširen je sadržaj obrazloženja presude. Posebno je važno napomenuti da će se sud u obrazloženju presude, ako je to potrebno, izjasniti i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora, te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama donesenim tijekom spora.

U stavku 5. uz dosadašnju odredbu da će sud, u obrazloženju presude iznijeti samo razloge koji opravdavaju donošenje presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja i presude na temelju odricanja , dodana je tom popisu i presuda zbog ogluhe.
Novim stavkom 6. određeno je da sud nije dužan posebno obrazložiti presudu ako su se *stranke nakon proglašenja presude odrekle prava na žalbu i * nisu izričito zatražile da im dostavljena presuda bude obrazložena.

pripremila Martina Mladina

M.M.