Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku značajno je izmijenjen i dopunjen institut prekida i mirovanja postupka, zastoja postupka, a uveden je i novi institut kojim je uređena obustava postupka (glava sedamnaest ZPP-a).

I. PREKID POSTUPKA (§120)

Razlozi

Prema Noveli 2003., u slučaju kad se stranka nađe na području koje je zbog izvanrednih događaja (poplava i sl.) odsječeno od suda sud više ne prekida postupak svojom konstitutivnom odlukom već je taj slučaj svrstan u razloge koji ex lege dovode do prekida postupka (čl.212.st.6).
U pogledu ostalih razloga koji dovode do prekida postupka po sili zakona nisu nastupile izmjene.
Razlozi zbog kojih dolazi do prekida postupka konstitutivnom odlukom suda tiču se rješavanja prejudicijelnih pitanja u širem smislu.
Ako je sud odlučio da sam ne rješava o prethodnom pitanju (čl.213.st.1.) sud je dužan prekinuti postupak.
Sud može prekinuti postupak ako odluka o tužbenom zahtjevu ovisi o tome je li učinjen privredni prijestup ili je li učinjeno kazneno djelo za koje se goni po službenoj dužnosti, tko je učinilac i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vještak dao lažan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lažna.

Pravne posljedice prekida postupka

Neovisno od razloga zbog kojih dolazi do prekida postupka, pravne posljedice su uvijek iste i nastupaju istodobno prema objema strankama.
Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teći svi rokovi određeni za obavljanje parničnih radnji (čl.214.st.1.).
Dok traje prekid postupka sud ne može poduzimati nikakve radnje u postupku. Međutim, ako je prekid nastupio poslije zaključenja glavne rasprave, sud može na temelju te rasprave donijeti odluku (čl.214.st.2.).
Parnične radnje koje je poduzela jedna strana dok traje prekid postupka nemaju nikakav pravni učinak prema drugoj stranci (čl.214.st.4).
Novelom 2003. predviđeno je da će u slučaju prekida postupka zbog otvaranja stečajnog postupka, u kojem je zbog toga došlo i do prestanka nadležnosti suda koji vodi postupak, taj sud rješenjem utvrditi prekid postupka, oglasiti se nenadležnim i ustupiti predmet nadležnom sudu nakon pravomoćnosti rješenja (čl.214.st.3).

Nastavak prekinutog postupka

Prekinuti postupak nastavit će se kada prestanu razlozi koji su doveli do prekida. Prema Noveli 2003., do prekida postupka može doći na inicijativu stranaka ali ga i sud može nastaviti po službenoj dužnosti (čl.215), čime se htjelo naglasiti ulogu suda u vođenju postupka, odnosno ubrzati okončanje postupka.
Što se tiče daljnjih izmjena u pogledu nastavka prekinutog postupka, zakonski tekst je dopunjen sa dvije odredbe. Prema čl.215.st.2. smatrat će se, ako je postupak prekinut zbog otvaranja stečajnog postupka nad jednom od stranaka, da je postupak nastavljen dostavom rješenja o prekidu postupka i o oglašavanju suda nenadležnim stranci kojoj je kasnije dostavljen. Prema čl.215.st.3., postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u čl.212.toč.6. (zato što je jedna od stranaka bila na području koje je zbog izvanrednih događaja odsječeno od suda) nastavit će se kad stranka koja se nalazila na tom području preuzme postupak ili kad je sud na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti pozove da to učini.

II. ZASTOJ POSTUPKA (§121)

Institut zastoja postupka uređen je posebnom odredbom prema kojoj se, u slučajevima u kojima prema zakonu dolazi do zastoja postupka, primjenjuju na odgovarajući način odredbe o prekidu postupka (čl.215.a). Time je zastoj prestao biti samo faktično privremeno obavljanje nekih procesnih aktivnosti.

III. OBUSTAVA POSTUPKA

U sporovima o strogo osobnim pravima, u kojima se dvostranački procesnopravni odnos zbog nemogućnosti sukcesije pretvorio u jednostranački postupak, nije moguće nastaviti (dakle prekid postupka nije adekvatno rješenje). Stoga je u hrvatsko parnično procesno pravo uveden novi institut obustave postupka.
Do obustave postupka dolazi ako stranka umre ili prestane postojati a radi se o postupku o pravima koja ne prelaze na njezine nasljednike odnosno pravne sljednike (čl.215.b.).
Rješenje o obustavi postupka je deklaratorne prirode jer do obustave dolazi po sili zakona. Rješenje se dostavlja protivnoj stranci i nasljednicima odnosno pravnim sljednicima stranke nakon što budu utvrđeni.
Ako sud ocijeni da bi ostavinski postupak mogao duže trajati dužan je nasljednicima umrle stranke, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, postaviti privremenog zastupnika kojemu će dostaviti rješenje o obustavi postupka (čl.215/3). U slučaju da pravna osoba nema pravnog sljednika, sud je dužan, na prijedlog protivne stranke ili po službenoj dužnosti, rješenje o obustavi postupka dostaviti državnom odvjetništvu (čl.215.b/4).
Pravo na žalbu protiv rješenja o obustavi postupka imaju nasljednici ili pravni sljednici, privremeni zastupnik (kao svojevrsni zakonski zastupnik bio bi ovlašten izjaviti žalbu u ime i za račun neutvrđenih nasljednika), državno odvjetništvo (koje se kao adresat rješenja o dostavi stavlja u analognu poziciju kao i privremeni zastupnik) te protivna stranka.
Iako se postupak obustavlja po sili zakona nužno je postupak nastaviti da se utvrdi jesu li bile ispunjene pretpostavke za nastupanje obustave. U tom incidentalnom postupku kao stranke se javljaju nasljednici umrle fizičke osobe odnosno pravni sljednik pravne osobe koja je prestala postojati.
U pogledu rokova za poduzimanje radnji te prava stranaka i suda da ih poduzimaju na odgovarajući način se primjenjuju pravila o prekidu postupka (čl.215.b/5).

Lj.K.