HRVATSKO PRAVOSUĐE
NA PRIJELAZU U NOVI MILENIJ
9., 10. i 11. ožujka ove godine u Hrvatskom odvjetničkom
domu održan je okrugli stol pod naslovom "Hrvatsko pravosuđe
na prijelazu u novi milenij". Izlagalo se i raspravljalo o
konstitucionalizmu i sudbenoj vlasti, sudstvu kao trećoj vlasti,
hrvatskom i međunarodnom pravosuđu, objavljivanju sudske prakse
i permanentnom obrazovanju, strukturi i nadležnosti sudova, potrebi
za reformon, državnom odvjetništvu, lustraciji i korupciji, Državnom
sudbenom vijeću, odvjetništvu i javnom bilježništvu. Drugim riječima,
iznosili su se aktualni problemi hrvatskog zakonodavstva i pravosuđa
i moguća njihova rješenja.
Iz onog dijela izlaganja i raspravljanja kojemu
sam prisustvovala mogla sam se samo upitati postoji li Hrvatska
kao pravna država ili je ona samo tvorevina obavijena prividom pravne
države? Osnovni njeni organi oformljeni su još 1990. godine ali
je pravilnost njihova rada upitna. S moje pozicije studentice Pravnog
fakulteta u Zagrebu bilo je zabrinjavajuće čuti da su zakoni koncipirani
na teoretskim postavkama i da nemaju previše veze sa sudskom praksom,
suce Županijskog suda u Zagrebu koji govore da se boje jer ne znaju
što će biti s njima s obzirom na upitnost njihova imenovanja i rad
Državnog sudbenog vijeća, koji govore da nemaju novaca za kupnju
toaletnog papira u sudu, a s druge strane čuti optužbe na račun
njihove inercije i predaje složenih spisa neiskusnim mladim tek
imenovanim kolegama i podložnosti korupciji, čuti negativna mišljenja
profesora i ostalih pravnih stručnjaka o kvaliteti studiranja prava
i mogućnostima zapošljavanja nakon završenog studija.
Osim toga, sudionici okruglog stola prisustvovali
su trenutku kada su prof.dr.sc. Davor Krapac i prof.dr.sc. Ante
Carić podnijeli svoje ostavke na mjesta u Državnom sudbenom vijeću.
Iz tog razloga bilo je još zanimljivije čuti što će njih dvojica
reći o radu Državnog sudbenog vijeća dva dana kasnije. Prof.dr.sc
D. Krapac govorio je iz pozicije nastavnika, dok je prof.dr.sc.
Ante Carić preuzeo ulogu svjedoka. Prema Krapcu postupci razrješenja
sudaca vodili su se in favorem suca, dok se postupci imenovanja
nisu tako provodili. U pogledu afere vezane uz Vrhovni sud i Državno
sudbeno vijeće istakao je da je počinjeno deset proceduralnih grešaka
zbog kojih bi studenti pali na ispitu????? Par dana kasnije promijenjen
je dio Zakona o Državnom sudbenom vijeću.
Unatoč činjenici da nam gotovo cjelokupni pravni
kadar ne funkcionira, unatoč manjkavostima i Ustava i ostalih zakona,
iznijete su i mnoge ideje kako bi se situaciju moglo promijeniti
(npr. smanjenje broja sudova, formiranje specijaliziranih sudova,
stručno usmjeravanje i obrazovanje sudaca, uvođenje kriterija stručnosti
kao jedinog pri imenovanju sudaca). Nadam se da kao jedan od sudaca
neću izaći pred auditorij i reći "Bio sam na sličnom skupu
prije dvadeset godina i započeo sam svoje izlaganje psi laju, karavane
prolaze."
12.
ožujka 2000.