Novu Vladu Republike Hrvatske
i novog ministra pravosuđa, prof.dr. Stjepana Ivaniševića, dočekalo
je još uvijek mnogo neriješenih pitanja vezanih uz funkcioniranje
pravosuđa.
Na mnoga od njih upozorio je
bivši predsjednik, dr. Franjo Tuđman, još početkom 1998. godine
u Izvješću o stanju države i nacije. Povodom toga bila je provedena
rasprava u Hrvatskom državnom saboru tijekom koje je utvrđen cijeli
niz rješenja.
Od tada je jedino konkretno
provedeno povećanje plaća sudaca. U međuvremenu su se sudovima prestala
doznačivati sredstva za materijalne troškove što je rezultiralo
štrajkom sudskih vještaka, isključivanjem telefona, grijanja i struje.
Aktualno stanje je takvo da sudovi ponekad nemaju papira da bi napisali
presude. Unatoč tome, pojavili su se prijedlozi da se smanje nedavno
povećane plaće sudaca. Povodom toga, ministar Ivanišević izjavio
je da će se zalagati da se to ne dogodi odnosno ako do smanjenja
ipak dođe, da ono bude neznatno.
Vladimir Gredelj, predsjednik
Udruge hrvatskih sudaca, u kontekstu financijskog stanja u pravosuđu,
upozorava i na to da država nema osigurana sredstva za organiziranu
izobrazbu sudaca i da suci nisu aktivni sudionici izrade državnog
proračuna u onom dijelu koji se odnosi na pravosuđe.
Promjenom izgleda hrvatske političke
scene postala su aktualna i pitanja imenovanja sudaca i njihovih
mandata te pitanje ispolitiziranosti sudstva. Najviše kritika upućuje
se postojećim zakonskim rješenjima, djelovanju DSV-a i sadašnjem
sastavu Ustavnog suda.
U tom smislu je Hrvatska odvjetnička
komora 1998. godine dostavila Saboru vlastitu analizu stanja u pravosuđu.
Pri tom je naglašena potreba izmjena odredaba Zakona o Državnom
sudbenom vijeću. Naime, Komora je upozorila na sastav DSV-a tvrdeći
da su njegovi članovi izabrani na način da ne djeluju u skladu s
interesima struke i pravosuđa, a s obzirom na zakonsko rješenje
o ustrojstvu i djelokrugu ovog tijela, nije moguće promijeniti njegov
sastav prije isteka osmogodišnjeg mandata njegovih članova. Kao
neposredan učinak djelovanja DSV-a u sadašnjem sudstvu jest da su
iz njega uklonjeni brojni iskusni i stručni suci što je rezultiralo
padom kvalitete ukupnog učinka pravosuđa.
Osim toga, Komora je predlagala
promjene Zakona o sudovima, kako bi se onemogućilo da suci postaju
osobe bez potrebnog pravnog iskustva, i procesnih zakona, kako bi
se postiglo ubrzanje postupaka pred sudovima. U tom smislu, potkraj
1999.godine izmijenjen je Zakon o parničnom postupku.
Marijan Hanžeković, aktualni
predsjednik Komore, i dalje se zalaže za promjene Zakona o DSV-u.
On predlaže da članove DSV-a mogu birati samo tijela iz kojih dolaze
i da se omogući da se predsjednika i članove DSV-a razriješi te
dužnosti ako ne ispunjavaju svoju dužnost. Osim toga, on smatra
da bi suce trebalo osloboditi administrativnih poslova i proširiti
ulogu sudskih savjetnika, te da je nužno provesti ažuriranje gruntovnice,
katastra i registara trgovačkih sudova.
Za razliku od njega, Vladimir
Gredelj smatra da se ne smiju dopustiti personalne promjene u sadašnjem
sastavu DSV-a jer bi to moglo nanijeti više štete nego koristi našem
demokratskom sustavu. On se zalaže da se preostalo vrijeme do isteka
mandata sadašnjih članova iskoristi za izradu novog modela imenovanja
kojim bi se postiglo da novi članovi DSV-a budu politički i moralno
nepristrani stručnjaci. Iz istog razloga se Gredelj protivi i promjeni
sadašnjeg sastava Ustavnog suda. K tomu ističe da je u njegovu formiranju
bila upletena i sadašnja vlast.
U međuvremenu je ministar Ivanišević
najavio promjene DSV-a. Za sada se ne zna kakve. Isto tako je izjavio
da namjerava postići što veću učinkovitost pravosuđa.
Vidjet će se što će sve novi
minstar pravosuđa postići za svog mandata. U svakom slučaju ne treba
mu zavidjeti na ministarskom položaju, osobito sada kada će se Ministarstvu
pravosuđa pripojiti Ravnateljstvo za lokalnu upravu i samoupravu
i oni će djelovati zajedno kao Ministarstvo za pravosuđe, lokalnu
upravu i samoupravu u sklopu kojeg će se, između ostalog, trebati
provesti i decentralizacija.
7.
veljače 2000.