Presuda

Presude bez održavanja glavne rasprave donose se u trgovačkim sporovima ako nakon primitka odgovora na tužbu predsjednik vijeća utvrdi da među strankama nije sporno činjenično stanje , te da ne postoje druge smetnje za donošenje odluke.

Dopunska presuda donosi se na prijedlog stranke ukoliko je sud nehotice propustio odlučiti o svim zahtjevima o kojima je trebao odlučiti ranijom presudom. Stranka može tražiti donošenje dopunske presude u prekluzivnom roku od 15 dana od dostavljanja ranije presude.

Međupresuda je presuda o osnovanosti osnove tužbenog zahtjeva, tj. o kvaliteti materijalnopravnog ovlaštenja iz kojeg proizlazi tužbeni zahtjev Njome se rješavaju samo pravna, a ne i činjenična pitanja. Po svojoj prirodi može biti samo deklaratorna. Institucija međuprtesude pretpostavlja dvije odluke: prve deklaratorne i druge kojom se konačno odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva..

Presuda na temelju priznanja donosi se ukoliko tuženik pred sudom izričito izjavi da je tužiteljev zahtjev za pružanje pravne zaštite određenog sadržaja osnovan. U tom slučaju, sud je dužan bez daljnjeg raspravljanja odlukom donijeti presudu kojom usvaja tužbeni zahtjev. Tuženik je ovlašten opozvati svoju izjavu o priznanju do donošenja presude.

Presuda zbog izostanka izraz je sistema afirmativne litiskontestacije po kojemu se pasivnost stranke tumači kao priznavanje protivnikovih činjeničnih navoda. Ako tuženik ne dođe na pripremno ročište, odnosno na prvo ročište za glavnu raspravu, ili ako dođe, ali se ne upusti u raspravljanje, pod određenim pretpostavkama (čl. 332.), donijet će se presuda kojom se prihvaća tužbeni zahtjev.

Presuda na temelju odricanja donosi se ukoliko tužitelj izjavi da se odriče zahtjeva kojeg je istaknuo u tužbi. Svoju izjavu može opozvati do donošenja presude.

Kontradiktorna presuda je ona kojoj je prethodilo raspravljanje pred sudom jer nije bilo osnova za donošenje presude na temelju priznanja, presude na temelju odricanja ili presude zbog izostanka.

PRESUDA

Presudom sud odlučuje o osnovanosti tužbenog zahtjeva. Prema sadržaju pravne zaštite koja se pruža, presude su deklaratorne, konstituitivne ili kondematorne. S obzirom na dio zahtjeva o kojem se odlučuje one mogu biti potpune, djelomične, dopunske i međupresude, a s obzirom na postupak koji je prethodio njihovom donošenju riječ je o kontradiktornoj presudi, presudi na temelju priznanja, presudi na temelju odricanja, presudi zbog izostanka i presudi bez održavanja glavne rasprave. Presuda se sastoji od uvoda, izreke i obrazloženja.

Uvod presude sadrži osnovne podatke o sudu, strankama, predmetima spora i postupku koji je proveden.

Izreka (dispozitiv) je glavni dio presude. Ona sadrži odluku o usvajanju ili odbijanju zahtjeva koji se tiči glavne stvari i sporednih traženja te odluku o postupanju potraživanja istaknutog radi prebijanja.

Potpuna presuda je ona presuda kojom sud odlučuje o svim zahtjevima istaknutim u toku parnice: glavnim i sporednim. Ona je ujedno i konačna.

Djelomična presuda je presuda o jednom od istaknutih zahtjeva ili dijelu istaknutog zahtjeva, a donosi se ako su samo neki od istaknutih zahtjeva (ili dio jednog zahtjeva) sazreli za konačnu odluku.

Obrazloženje je dio presude čija je svrha obavještavanje o subjektivnim i objektivnim elementima spora te razlozima zbog kojih je sud donio odluku sadržanu u dispozitivu. Ono pruža osnovu za kontrolu radnji suda u postupku povodom pravnog lijeka.