14. prosinca 2000.
Održani
osmi hrvatski arbitražni dani
U
Stalnom izbranom sudištu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori održani
su 7. i 8. prosinca 8. hrvatski arbitražni dani pod radnim nazivom
"Arbitraža i nove tehnologije" na kojem je bilo oko 80
sudionika. Mnogo govornika je izložilo svoje referate i viđenja
arbitriranja i mirenja u sadašnjosti i prijedloge za budućnost te
su se svi složili, kako je jednom prilikom rečeno, da je "prvo
trebalo primijetiti da internet stvara promjene, onda je trebalo
formulirati pitanje, a sada se već pojavljuju odgovori." Stoga
ne začuđuje postojanje on-line tribunala koji uz neke prednosti
još uvijek ne egzistiraju u reguliranom i za stranke sigurnom ozračju,
iako se pokazalo kako su se stranke u mnogo slučajeva spremne obratiti
upravo takvom tribunalu kada ne moraju biti u direktnom kontaktu
sa sudom i protivnikom.
No dok je pogled u budućnost već usmjeren treba ipak izgraditi čvrste
temelje u sadašnjosti i postojeća pravila za mirenje i arbitiriranje
učiniti još boljima kako bi se potakli i očuvali zdravi poslovni
odnosi.
Jean Timsit (Conflict resolution center,
Paris) imao je referat "Združeno mirenje i arbitraža-idealan
način rješavanja sporova iz novih tehnologija". Naime takvi
odnosi su vrlo neizvjesni i složeni pa bi upravo mediator - posrednik
u mirenju kojeg odabiru stranke u sporu trebao biti izabran na osnovu
svog specifičnog poznavanja tehnologije, a moguće je i formirati
tim od jednog specijalista i jednog pravnog profesionalca. Drugi
razlog je brzina kojom se tehnologija razvija pa nema smisla gubiti
vrijeme na redovnim sudovima. Takav tempo zato nalaže da se mirenje
i arbitraža provode istovremeno s time da cijeli postupak, to jest
onaj arbitražni mora završiti točno određenog dana. U takvom procesu
strane će same odlučiti da li im je bolje provoditi mirenje ili
čekati obvezujuću arbitražnu odluku, a i posrednik će biti uvijek
obavješten o stavovima stranaka budući da će prisustvovati arbitražnim
saslušanjima. No najvažnije je da posrednik i arbitar budu dvije
različite osobe ("stranke će najvjerojatnije izbjegavati otvorenu
komunikaciju za vrijeme mirenja ako su posrednik i arbitar ista
osoba").
Sandra Obuljen, (Ingra d.d.) analizirala
je UNCITRAL-ov model - zakon o elektronskoj trgovini i njegov značaj
za arbitražu i podržala nastojanja da uvjet "pisanog oblika
dokumenta" ako su takvi podaci, sadržani u elektronskoj poruci,
dostupni na način da je omogućeno njihovo daljne korištenje. Uvjet
potpisa bio bi zadovoljen ako se osoba može identificirati te da
osoba odobrava podatke sadržane u poruci. Ponuda i prihvat ponude
također se mogu izraziti putem elektronske poruke.
Budući da niti članak 470. ZPP-a niti članak 6. Nacrta Zakona o
arbitraži ne propisuju da ugovor o arbitaraži mora biti potpisan
niti se moraju dokazivati izvornikom - izričito dozvoljavaju zaključenje
tog ugovora razmjenom elektronskih podataka.
Bernhard
Meyer-Hauser (odvjetnik, Švicarska) prikazao je važnost interneta
kao instrumenta za istraživanje, no zbog ogromne i nesređene količine
informacija vrlo je teško naći informacije koje su nam zaista potrebne.
Tako je on izložio nekoliko sistematiziranih link-kolekcija vezanih
uz arbitre i arbitražna vijeća općenito(http://www.lib.uchicago.edu/~llou/interlab.html),
tiskovinama( http://www.internationalLawOffice.com)
, međunarodnim konvencijama (http://www.
epms.nl/arbit/nycmain.html), tečajnim listama, javnim kompanijama...
Alan Uzelac (tajnik SIS-HGK) održao
je referat pod nazivom "Forma arbitražnog ugovora: kako otjerati
avet papirnate pismenosti?" smatrajući da je "u suvremenim
trgovačkim odnosima arbitraža danas nepisani standard". Potrebno
je omekšati pravilo o pisanom obliku arbitražnog ugovora (suglasnost
i u konkludentnom obliku), proširiti krug sporova koji se mogu podvrgnuti
arbitraži putem odredbi o arbitraži u potrošačkim sporovima uz pisani
oblik ugovora kao mjeru opreza.
Izlaganja su imali i Siniša Triva,
Krešimir Sajko, Mihajlo Dika, Igor Gliha i nekolicina međunarodnih
stručnjaka, održana je promocija Croatian Arbitration Yearbook-a
i Review of Arbitration in Central and eastern Europe- Hungary and
Croatia i okrugli stol o utjecaju novih tehnologija na poslovnu
i pravnu praksu.
Organiziranju
i pripremi ovog susreta pomogli su i studenti: (s lijeva na desno)
Ana Keglević, Dina Balint, Branko Skerlev, Tea Đačanin, Andreja ,
Buga Mrzljak, Zvonimir, Mataga, Aida