23.
studeni 2000.
Okrugli stol o reformi Zakona o sudovima
i Zakona o DSV -u
Okrugli stol održan je 21.11. u Vijećnici
Pravnog fakulteta i na njemu su sudjelovali neki od vodećih ljudi
na području sudbene vlasti, pravnih znanosti i Ministarstva pravosuđa:
predsjednik Vrhovnog suda Marijan Ramušćak, predsjednik Trgovačkog
suda Šepić, predsjednica izvanparničnog odjela Općinskog suda u
Zagrebu Dubravka Burcar, dekan fakulteta Mihajlo Dika, profesori
Davor Krapac, Nikola Gavella, Petar Novoselac i Jakša Barbić, docenti
Alan Uzelac, Siniša Rodin i Aleksandra Korać, pomoćnik ministra
pravosuđa Rumenjak, zamjenik ministra pravosuđa Ranko Marijan i
brojni suci. Svi sudionici okupili su se kako bi dali svoje viđenje
najnovijih nacrta spomenutih zakona i predložili neka svoja rješenja
iako su mnogi bili prisiljeni na improvizaciju budući da su se nacrti
mijenjali i u jutro neposredno prije okupljanja, a neki nisu imali
niti njihovu predzadnju verziju. No, unatoč tim zanemarivim otegotnim
okolnostima prezentacija doc.Uzelca i diskusija nakon toga bili
su na visokoj razini sa mnogim korisnim i konstruktivnim prijedlozima.
Evo i nekih razmišljanja koja su se mogla čuti:
prof. Krapac: otvorio je diskusiju izjavom o poraznoj praksi DSV-a,
a zatim se osvruo i na upitno ime DSV-a i broj članova kojih bi
sada po novome bilo 11 smatrajući da bi ih trebalo biti barem 25
koliko ih ima Bugarska."Mislim da ispod bugarskog nivoa ne
bi trebalo ići."
doc.Uzelac: održao je prezentaciju "O teorijskim postavkama
reforme" temeljenu na odluci Ustavnog suda od 15.3.2000. kojom
se ukidaju neke protuustavne odredbe zakona o DSV-u i time lišava
DSV nekih od ključnih ovlasti koje je do tada imao (opširnije u
članku "Odluka USRH od 15. ožujka 2000. i njena važnost za
reformu sudstva"), zatim na novodonesenom Ustavu i na kraju
se osvrnuo na budućnu reorganizaciju postojećih propisa jer samo
djelomične promjene ne mogu donijeti pozitivne rezultate, a ticala
bi se: 1) hitne revizije temeljnih zakona: Zakona o sudovima i Zakona
o DSV-u; 2) podjele funkcija u skladu sa sadržajem podjele vlasti
uz uzajamno ograničavanje i kontrolu; 3) socijalne funkcije sudova;
4) funkcionalnog i organizacijskog preustrojstva suđenja, sudske
samouprave( sudačka vijeća) i sudske uprave( predsjednici sudova
pod nadzorom Ministarstva pravosuđa i uprave); 5) objektiviranja
kriterija praćenja i ocjenjivanja rada sudaca i kandidata za suce,
profesionalnog usavršavanja sudaca i uopće informatizacije sudstva.
doc. Siniša Rodin: o ravnoteži spolova u zapošljavanju budući da
su na nižim sudovima uglavnom žene, a prema vrhu sve je više muškaraca,
ali i o tome da čl. 24.Zakona o sudovima nije diran jer je uvjetovan
čl.35. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu uslijed čega se može javiti
problem ako su naši zakoni u suprotnosti s odredbama međunarodnih
ugovora priznatih u RH - a sve to u sklopu projekta "Harmonizacije
hrvatskog zakonodastva s europskim".
prof. Jakša Barbić: o nadležnosti Trgovačkih sudova - o sporovima
o stjecanju i raspolaganju članstvom u trgovačkim društvima koji
odlaze pred Općinsi sud u slučaju da se na drugoj strani nalaze
građani, a isto vrijedi i za sporove s burzom...Smatra i da je neracionalno
da Hrvatska ima 12 Trgovačkih sudova a 11 ih je na manjoj međusobnoj
udaljenosti od 100 km.
prof.Gavella: o potrebi objavljivanja odluka Vrhovnog suda
Dubravka Burcar (predsjednica izvanparničnog odjela Općinskog suda
u Zagrebu): o problemu davanja ocjene o sucima jer se suci većih
sudova ne poznaju ni fizički a kamoli po djelotvornosti. Rekla je
i da su suci zagušeni brojem predmeta pa neki rade u 2 smjene, informacije
često dobivaju sa zakašnjenjem, ne dobivaju Narodne novine, ne stižu
se usavršavati pa je zbog svega toga nezahvalno pokretati disciplinski
postupak protiv svog kolege.
doc. Aleksandra Korać: o specijaliziranim sudovima ili barem specijaliziranim
odjelima.
priredila: Tea Đačanin