22. travnja 1999.

Hrvatsko pravosuđe na razmeđi Ramljaka i Šeparovića

Nedavna ostavka ministra pravosuđa, dr. Milana Ramljaka izazvala je mnogobrojne reakcije u hrvatskoj javnosti. Kao najvažniji razlozi, osim onih službenih, navode se Ramljakovo protivljenje da se Zakonom o državnom sudbenom vijeću prošire ovlasti predsjednika RH u odnosu na sudbenu vlast; protivljenje osnivanju deset odbora Predsjedničkog vijeća kao oblika "vlade u sjeni" i najnovijim prijedlozima o reorganizaciji Vlade RH usmjerenih prema ukidanju Ministarstva uprave (Dr. M. Ramljak kao stručnjak za to područje često je isticao da je stanje u državnoj upravi i pravosuđu alarmantno).

Pred novim ministrom pravosuđa, dr. Zvonimirom Šeparovićem nalaze se mnogobrojni zadaci. Dok je dr. M. Ramljak obnašao tu funkciju, rješilo se samo pitanje sudačkih plaća. Sudovi su i dalje u dugovima (Vladimir Gredelj, predsjednik Udruge hrvatskih sudaca izjavio je da je zbog neplaćanja u tijeku isključivanje struje, telefona i grijanja sudnicama te da dug države pravosuđu sada iznosi stotinjak milijuna kuna); upitna je izobrazba i imenovanje sudaca, nagomilani predmeti i dalje čekaju na rješavanje. Osim toga ministarstvu pravosuđa pripojeno je ukinuto ministarstvo uprave zajedno sa svojim problemima.

Odmah nakon imenovanja novi ministar objavio je da će problem sporosti sudstva rješiti uvođenjem strogih radnih normi. Efikasnost bi se trebala u sklopu ove reforme nagrađivati stimulacijama. V. Gredelj je na ovu objavu reagirao rekavši da suci nisu krivi za stanje u sudstvu i pravosuđu. Između ostalog istakao je da 1100 novih zakona donesenih u posljednjih 9 godina predstavlja materiju koja se ne može lako usvojiti, a osim toga brzinu donošenja zakona ne prati primjerena informatizacija i usavršavanje sudaca.

 

autori: Martina Andrić, Marko Paškvan
izvori: "Globus", 16. travnja 1999; "Slobodna Dalmacija", 16. travnja 1999; "Jutarnji List", 17. travnja 1999; "Jutarnji List", 21. travnja 1999; "Nacional", 21. travnja 1999.