Tema godine 98-99: Reforma hrvatskoga parničnog prava
Posjetite temu mjeseca - interaktivno!
Katedra za GPP: nastavnici
Studenti (uglavnom oni angažirani u aktivnostima katedre)
Informacije o nastavi iz kolegija "Građansko procesno pravo"
Srodne stranice - posjetite i druge informacijske servise
Zbirka propisa iz područja građanskog procesnog prava (i šire!)
AKTUALNOSTI
NOVOSTI IZ PRAVOSUĐA/SUDBENE VLASTI

15. veljače, 1999.

Radionica: "Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava"

U sklopu svog projekta "Europski sud za ljudska prava", Hrvatski pravni centar je dana 13. veljače 1999. organizirao radionicu pod nazivom “Procesne pretpostavke za podnošenje tužbe Europskom sudu za ljudska prava”.Spomenuti događaj okupio je mnoge ugledne pravnike- suce Općinskog i Županijskog suda, odvjetnike te djelatnike ministarstava, a odazvali su se i neki od profesora našeg fakulteta, među njima doc. dr. Siniša Rodin, doc. dr. Aleksandra Korać, doc. dr. Jasna Omejec i dr. Alan Uzelac. Samo predavanje i diskusiju vrsno je vodio i usmjeravao prof. dr. Josip Kregar.U uvodnom izlaganju prof. Kregar je naglasio kako je cilj radionice da se u neformalnoj atmosferi kroz diskusiju i razmjene mišljenja o praktičnim i konkretnim stvarima vezanim uz zaštitu ljudskih prava prema Europskoj konvenciji i na ovaj način stvori određena logistička potpora za slučajeve koji će Sudu u Strassbourgu biti upućeni iz Hrvatske u skoro vrijeme. Naime, na tom području potrebne su mnogobrojne edukativne akcije te proširivanje postojećeg znanja za uspješno vođenje postupka. Glavni nosioci takvih akcija bili bi domaći pravnici različitih profila.Nakon uvoda, izlaganje je nastavila gospođa Ivana Goranić, djelatnica u Ministarstvu vanjskih poslova, svojim referatom o preduvjetima za podnošenje tužbe. Posebno se osvrnula na kriterije za dopuštenost zahtjeva, a to su: iscrpljenost domaćih pravnih sredstava te podnošenje zahtjeva unutar roka od 6 mjeseci od donošenja konačne odluke o slučaju.Tema o iscrpljenosti domaćih sredstava potaknula je sudionike na burnu diskusiju, a osnovne ideje bile su da se nacionalnoj državi mora dati mogućnost da sama ispravi nanesenu povredu pa se zbog toga mora težiti većoj efikasnosti u zaštiti ljudskih prava kod kuće. Kako se iz rasprave moglo zaključiti, ovaj je aspekt u Hrvatskoj trenutno vrlo bitan, posebno u kontekstu aktualnog stanja našeg pravosuđa i nužnosti njegove reforme.

Drugi dio radionice bio je rezerviran za prezentaciju konkretnih slučajeva. Prvi se odnosio na umirovljenike- djelatnike bivše JNA i njihovom trenutnom položaju, u drugom je bilo rječi o donošenju Zakona o pretvorbi koji je prema mišljenju dr. Branka Horvata jedan od uzroka masovnog gubitka radnih mjesta, a time i uskrate temeljnog prava na rad, a treći slučaj odnosio se na neravnopravnost u području radnog prava.

Sve u svemu, održana radionica u mnogome je doprinjela boljem razumijevanju problematike sudovanja pred Europskim sudom te bi stoga ovakav i buduće pokušaje stručnog usavršavanja trebalo čim više prakticirati i poticati.

 

 

autor: Marko Paškvan
izvor: autor teksta osobno je prisustvovao navedenoj radionici.