AKTUALNOSTI
NOVOSTI IZ PRAVOSUĐA/SUDBENE VLASTI |
Osvrt na zakonske odredbe vezane uz najnoviju krizu u
pravosuđu
Stanje u pravosuđu svakodnevno puni naslovne stranice
novina. Najnoviji povod bila je tiskovna konferencija glasnogovornika HDZ-a Ivice Ropuša
koji je (22.1.1999.) najavio smjene u vrhu sudbene vlasti i Državnog odvjetništva. Ovo
je prikaz nastale situacije i pitanja koja iz nje proizlaze.
Ne osporavajući teško stanje u pravosuđu i potrebu rekonstrukcije sudstva ostaje
pitanje zašto su promjene najavljene na taj način. Primjerice čl. 8 Zakona o sudovima
određuje "Predsjednik suda i suci imenuju se i razrješavaju uz uvjete i po postupku
u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke
dužnosti". Ta odredba odgovarajuće se primjenjuje i na državnog odvjetnika.Za
imenovanje i razrješavanje sudaca i državnog odvjetnika nadležno je Državno sudbeno
vijeće (čl. 12. Zakona o DSV-u) čiji predsjednik Ante Potrebica odbija komentirati
nastalu situaciju.
Ministar pravosuđa Milan Ramljak dao je izjavu kako je zbunjen načinom na koji su
najavljene promjene i kako o novim kandidatima ne zna ništa tj. zna ono što je
objavljeno u novinama.Iako ministar nema izravne ingerencije u imenovanju on bi trebao
biti barem obaviješten o određenim kadrovskim promjenama koje bi ubrzale djelovanje
pravne države. Prema čl.39 Zakona o DSV-u ministar podnosi prijedlog za razrješenje
državnog odvjetnika, a prijedlog za imenovanje novog drž.odvjetnika i predsjednika
Vrhovnog suda podnosi Vlada.
Članak 32. pruža mogućnost predsjedniku suda ili sucu da uvijek podnese zahtjev za
razrješenje što znači kad sam procijeni. Predsjednik Vrhovnog suda stavio je svoj
mandat na raspolaganje "nakon što je čuo obraćanje predsjednika Tuđmana", a
državni odvjetnik Marijan Hranjski nije ništa znao o svojoj smjeni niti je razmiušljao
o tome da ode sa dužnosti. Ta činjenica porazna je za neovisnost sudstva jer su
"prozvani" dužnosnici spremni odstupiti s dužnosti na kojima im mandat još
uvijek traje na temelju izjave jednog glasnogovornika. Time je stvoren dojam u javnosti da
su ostavke iznuđene i da je vladajuća stranka kreator sudske kadrovske politike, a suci
i djelatnici u pravosuđu podložni stranačkoj stegi dok čl. 60 Zakona o sudovima
određuje da ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njezinim
aktivnostima.
Županijski dom Hrvatskog državnog Sabora podnio je Zastupničkom domu prijedlog za
imenovanje Milana Vukovića za suca Ustavnog suda. Zastupnici će morati procijeniti
ispunjava li predloženi kandidat ustavne i zakonske uvjete i time okončati "krizu
sudbene vlasti" i oduzeti nepotreban senzacionalizam nastaloj situaciji.
autor: Andreja Valjak
izvor: Zakon o državnom sudbenom vijeću; Zakon o sudovima; Ustavni zakon o Ustavonm
sudu; Zakon o državnom odvjetništvu; Jutarnji list (24, 25, 27. 1. 1999.); Večernji
list (26. i 27. 1. 1999.) |