Tema godine 98-99: Reforma hrvatskoga parničnog prava
Posjetite temu mjeseca - interaktivno!
Katedra za GPP: nastavnici
Studenti (uglavnom oni angažirani u aktivnostima katedre)
Informacije o nastavi iz kolegija "Građansko procesno pravo"
Srodne stranice - posjetite i druge informacijske servise
Zbirka propisa iz područja građanskog procesnog prava (i šire!)
AKTUALNOSTI
NOVOSTI IZ PRAVOSUĐA/SUDBENE VLASTI

Osvrt na zakonske odredbe vezane uz najnoviju krizu u pravosuđu

Stanje u pravosuđu svakodnevno puni naslovne stranice novina. Najnoviji povod bila je tiskovna konferencija glasnogovornika HDZ-a Ivice Ropuša koji je (22.1.1999.) najavio smjene u vrhu sudbene vlasti i Državnog odvjetništva. Ovo je prikaz nastale situacije i pitanja koja iz nje proizlaze.

Ne osporavajući teško stanje u pravosuđu i potrebu rekonstrukcije sudstva ostaje pitanje zašto su promjene najavljene na taj način. Primjerice čl. 8 Zakona o sudovima određuje "Predsjednik suda i suci imenuju se i razrješavaju uz uvjete i po postupku u kojem se osigurava stručnost, neovisnost i dostojnost za obnašanje sudačke dužnosti". Ta odredba odgovarajuće se primjenjuje i na državnog odvjetnika.Za imenovanje i razrješavanje sudaca i državnog odvjetnika nadležno je Državno sudbeno vijeće (čl. 12. Zakona o DSV-u) čiji predsjednik Ante Potrebica odbija komentirati nastalu situaciju.

Ministar pravosuđa Milan Ramljak dao je izjavu kako je zbunjen načinom na koji su najavljene promjene i kako o novim kandidatima ne zna ništa tj. zna ono što je objavljeno u novinama.Iako ministar nema izravne ingerencije u imenovanju on bi trebao biti barem obaviješten o određenim kadrovskim promjenama koje bi ubrzale djelovanje pravne države. Prema čl.39 Zakona o DSV-u ministar podnosi prijedlog za razrješenje državnog odvjetnika, a prijedlog za imenovanje novog drž.odvjetnika i predsjednika Vrhovnog suda podnosi Vlada.

Članak 32. pruža mogućnost predsjedniku suda ili sucu da uvijek podnese zahtjev za razrješenje što znači kad sam procijeni. Predsjednik Vrhovnog suda stavio je svoj mandat na raspolaganje "nakon što je čuo obraćanje predsjednika Tuđmana", a državni odvjetnik Marijan Hranjski nije ništa znao o svojoj smjeni niti je razmiušljao o tome da ode sa dužnosti. Ta činjenica porazna je za neovisnost sudstva jer su "prozvani" dužnosnici spremni odstupiti s dužnosti na kojima im mandat još uvijek traje na temelju izjave jednog glasnogovornika. Time je stvoren dojam u javnosti da su ostavke iznuđene i da je vladajuća stranka kreator sudske kadrovske politike, a suci i djelatnici u pravosuđu podložni stranačkoj stegi dok čl. 60 Zakona o sudovima određuje da ne smiju pripadati nijednoj političkoj stranci niti sudjelovati u njezinim aktivnostima.

Županijski dom Hrvatskog državnog Sabora podnio je Zastupničkom domu prijedlog za imenovanje Milana Vukovića za suca Ustavnog suda. Zastupnici će morati procijeniti ispunjava li predloženi kandidat ustavne i zakonske uvjete i time okončati "krizu sudbene vlasti" i oduzeti nepotreban senzacionalizam nastaloj situaciji.

 

autor: Andreja Valjak
izvor: Zakon o državnom sudbenom vijeću; Zakon o sudovima; Ustavni zakon o Ustavonm sudu; Zakon o državnom odvjetništvu; Jutarnji list (24, 25, 27. 1. 1999.); Večernji list (26. i 27. 1. 1999.)