Ukratko o noveli hrvatskog ovršnog zakona
Zakon o izmjenama i dopunama ovršnog zakona koji je donesen
12. ožujka 1999. i objavljen u "Narodnim novinama" broj 29/99. od 26. ožujka
1999. ( u daljnjem tekstu Novela), stupio je na snagu 3. travnja 1999. Noveliranje postojećeg
Ovršnog zakona pokazalo se potrebnim radi
povećanja učinkovitosti ovršnopravnog sustava u postojećem složenom stanju u
gospodarstvu. Bilo je nužno preispitati neke njegove osnovne koncepcijske postavke, proširiti
primjenu odnosno razviti neke već postojeće institute te uvesti nove, ali i otkloniti
određene nejasnoće u vezi s njihovom primjenom koje su se pojavile u praksi kao i
otkloniti redakcijske greške u izvornom tekstu zakona. Zbog relativne brzine donošenja
neke su od izmjena ostale nedorečene i nepotpuno provedene.
Osnovna radikalna izmjena uvedena Novelom tiče se napuštanja
stava o (relativnoj) suspenzivnosti žalbe protiv rješenja o ovrsi na temelju ovršne
isprave. Žalba protiv rješenja u ovršnom postupku i postupku osiguranja je dopušteni,
u načelu redovni i nesuspenzivan pravni lijek što znači da se tražbina može prisilno
ostvatiti i prije pravomoćnosti rješenja o ovrsi, za razliku od prijašnjeg rješenja
gdje su bile dopuštene određene ovršne radnje, ali se ovrha nije mogla u cjelosti
provesti.
Novelom nisu izmjenjena pravila po kojima se provodi ovrha
radi naplate novčane tražbine osim onih glede ovrhe na tražbini po računu pravne osobe
koja obavlja poslove platnog prometa gdje je propisano da se ta ovrha određuje tako što
se rješenjem nalaže pravnoj osobi koja obavlja poslove platnog prometa da novčani iznos
za koji je određena ovrha isplati ovrhovoditelju, ali tek pošto od suda primi obavjest
da ovršenik nije podnio prijedlog za odgodu ovrhe ili da je takav prijedlog u prvom
stupnju odbijen.
Naredna izmjena uvedena Novelom zapravo je samo pojašnjenje
postojeće dvojbe da li tzv. izvanredna žalba ovršenika protiv rješenja o ovrsi (žalba
nakon proteka roka) koja nije suspenzivna odnosi i na upućivanje na parnicu u povodu tzv.
redovne žalbe. Novelom je utvrđeno da okolnost da je ovršenik upućen na parnicu ili da
ju je pokrenuo ne sprječava provedbu ovrhe i ostvarenje ovrhovoditeljeve tražbine, osim
ako zakonom nije drukčije određeno, dakle ta okolnost ne djeluje suspenzivno.
Novelom je, nadalje, razjašnjena situacija u kojoj je ovršenik
sam o djelomično pobijao dio rješenja o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave koja ima
značenje platnog naloga. Stoga ako ovršenik pobija rješenje o ovrsi samo djelomično i
to u dijelu u kojem mu je naloženo da ovrhovoditelju namiri tražbinu, sud je dužan za
nepobijani dio zaključkom utvrditi nastupanje pravomoćnosti i ovršnosti, te naložiti
mjere za ovršnu provedbu nepobijanog dijela rješenja, u skladu s predloženim sredstvima
i predmetom ovrhe. Sud je dužan tim zaključkom izreći da de razdvajaju postupci, tako
da se u odnosu na pobijani dio postupak nastavlja na način određen za slučaj u kojemu
se dio rješenja koji ima značenje platnog naloga u cijelosti pobija.
Radi povećanja učinkovitosti ovrhe uvedeno je novo rješenje
glede promjena predmeta i sredstva ovrhe tijekom ovršnog postupka kojim je predviđeno da
dko se pravomoćno rješenje o ovrsi određenim sredstvom ili na određenom predmetu ne može
provesti, ovrhovoditelj može radi namirenja istovjetne tražbine predložiti novo
sredstvo ili predmet ovrhe. U tom je slučaju sud dužan donijeti novo rješenje o ovrsi i
nastavit ovrhu na temelju tog rješenja. Protiv novog rješenja o ovrsi žalba je dopuštena,
ali bi se mogla izjaviti samo protiv onih razloga koji se tiču novog sredstva i predmeta
ovrhe te tzv. opozicijskih i opugracijskih razloga koji su nastali nakom što više nisu
mogli biti izneseni u postupku u povodu ranijeg rješenja.
Novela predviđa i prokaznu izjavu i prokazni popis imovine
kao instrumente kojima bi se ovrhovoditelju olakšalo da u ovršnom postupku dođe do
podataka o ovršenikovoj imovini. Prokazna izjava jest ovršenikova izjava koju on mora,
na ovrhovoditeljev prijedlog, dati pred sudom. kad se stvari radi čije se prodaje ili
isporuke vodi ovrha nisu uspjele pronaći kod ovršenika, o tome gdje se te stvari nalaze,
odnosno da ih nema ili da ne zna gdje se nalaze. Prokazna izjava je primjenjiva u ovrsi
radi ostvarenja nenovčane tražbine na predaju ili isporuku pokretnih stvari. Prokazni
popis imovine jest ovršenikov popis imovine koji on mora, na ovrhovoditeljev prijedlog,
podnijeti sudu u ovršnom postupku ako je ovrha radi naplate novčane tražbine ostala bez
uspjeha zato jer se kod ovršenika nisu našle stvari na kojima bi se mogla provesti
ovrha, ili zato jer su nađene samo takve stvari koje očito nisu dovoljene za namirenje s
obzirom na njihovu neznatnu vrijednost, ili stvari koje su opterećene založnim pravima
trećih, ili stvari koje druge osobe traže za sebe. Za davanje neistinitih ili nepotpunih
prokaznih izjava i prokaznih popisa imovine ovršenik i odgovorne osobe u ovršenniku
pravnoj osobi odgovaraju kao za lažan iskaz u postupku pred sudom.
Novelom je utvrđena i obveza (potencijelnog) ovršenika da
ovrhovoditelju, na njegov pisani zahtjev dade pisane podatke o svim računima koje ima i
pravnim osobama kod kojih se ti računi vode u roku od 8 dana od dostave zahtjeva. U
protivnom može biti kažnjen za prekršaj novčanom kaznom od 10.000,00 do 50.000,00 kn,
a odgovorna osoba pravne osobe i državnog tijela novčanom kaznom od 2.000,00 do
10.000,00 kn.
Izvršene su i dvije izmjene pravila o troškovima postupka:
jedna se odnosi na posljedice nepredujmljivanja sredstava za pokriće postupka, a druga
prava na zatezne kamate na troškove postupka. Predviđeno je da sud neće provesti neku
radnju ako u roku ne budu predujmljeni troškovi o kojima ovisi njezino poduzimanje jedino
ako o njoj ne ovisi provedba ovrhe. Druga izmjena je važnija i njome je Novela propisala,
iako ograničen područjem primjene samo na ovršni postupak i postupak osiguranja, nov
pristup uređenju prava na zatezne kamate. Na ovrhovoditeljev prijedlog sud je dužan
odrediti naplatu zateznih kamata na troškove ovršnog postupka i postupka osiguranja po
propisanoj stopi od dana kad su ti troškovi učinjeni, odnosno plaćeni, do dana isplate.
