21. prosinca 1999.godine

Izabran novi predsjednik Ustavnog suda

Na prvoj sjednici novog saziva Ustavnog suda izabran je i novi predsjednik toga suda, a to je kao što se i očekivalo prof. dr. Smiljko Sokol. Kao kandidata za predsjednika Ustavnog suda predložili su ga suci Jurica Malčić, Velimir Belajec i Marijan Hranjski dok je sam Smiljko Sokol kandidirao dr. Milana Vukovića. Smiljko Sokol je pobijedio s deset glasova ispred Milana Vukovića koji je dobio samo jedan glas. Prvi dopredsjednik suda ostao je i dalje Jurica Malčić, a za drugog dopredsjednika izabran je jednoglasno dr. Petar Klarić.

Odmah nakon sjednice, koja je bila zatvorena za javnost, novi predsjednik Ustavnog suda Smiljko Sokol održao je konferenciju za novinare te je iznio bitne značajke budućeg rada suda. On je već predložio da se po uzoru na njemački i slovenski sud pojednostavi i ubrza postupak rješavanja ustavnih tužbi te da sud odluke donosi u roku od godine dana. Ubrzanje postupka je potrebno radi ostvarenja načela prema kojem tko brzo daje, dvostruko daje. Prema novom prijedloga postupanja po ustavnoj tužbi pruža se mogućnost Ustavnom sudu da pokrene postupak po ustavnoj tužbi i prije nego se iscrpe sva pravna sredstva ako smatra da bi mogla biti povrijeđena nečija ustavna prava i slobode. Konkretno to bi značilo da netko, tko čeka da se nešto dogodi dok predmet stoji tri do pet godina u ladici, može podnijeti ustavnu tužbu kako bi ubrzao postupak. U tom slučaju ustavni sud će narediti sudu ili upravnom tijelu da mora donijeti taj akt povodom kojeg je podnijeta ustavna tužba.

Sokol je naveo da Ustavni sud mora biti još hrabriji u interpretaciji Ustava. Kao primjer je naveo Vrhovni sud SAD-a koji u svom radu ima načelo samoograničenja i načelo ograničenja u primarnim političkim pitanjima. Međutim, nijedan europski sud ne prihvaća ta dva načela, ali svi oni u praksi izvlače bit iz tih dvaju načela. Kada je riječ o zaštiti ljudskih prava i promicanju civilnog društva, interpretacija Ustava mora biti hrabra i najšira, a kada je riječ o političkim pitanjima Ustavni sud se mora maksimalno ograničiti i prepustiti narodu da o tome odluči kroz parlament i referendum.

Kao glavnu zadaću Ustavnog suda Sokol navodi da to mora biti: zaštita i promicanje načela i institucija civilnog društva. Sud će i dalje ostati otvoren za javnost što predstavlja jedinstven primjer u europskoj praksi.

Za sebe osobno je rekao da smatra kako je od dana izbora za suca Ustavnog suda pokazao odmak od stranačke politike. Također smatra da suca Ustavnog suda treba prosuđivati po djelima a ne prema stereotipu bez obzira temelji li se taj stereotip na činjenicama ili presudama. I dalje će ostati profesor na Pravnom fakultetu, mada neće ostati u radnom odnosu, te će izvršavati 25 % obveza sveučilišnog profesora.


priredio: Hrvoje Miško
izvor:
Jutarnji list, Večernji list, 8. i 10. 12. 1999. god.