21. prosinca 1999.godine
Izabran novi predsjednik Ustavnog suda
Na prvoj sjednici novog saziva Ustavnog suda izabran je i novi predsjednik toga suda, a
to je kao što se i očekivalo prof. dr. Smiljko Sokol. Kao kandidata za predsjednika
Ustavnog suda predložili su ga suci Jurica Malčić, Velimir Belajec i Marijan Hranjski
dok je sam Smiljko Sokol kandidirao dr. Milana Vukovića. Smiljko Sokol je pobijedio s
deset glasova ispred Milana Vukovića koji je dobio samo jedan glas. Prvi dopredsjednik
suda ostao je i dalje Jurica Malčić, a za drugog dopredsjednika izabran je jednoglasno
dr. Petar Klarić.
Odmah nakon sjednice, koja je bila zatvorena za javnost, novi predsjednik Ustavnog suda
Smiljko Sokol održao je konferenciju za novinare te je iznio bitne značajke budućeg
rada suda. On je već predložio da se po uzoru na njemački i slovenski sud pojednostavi
i ubrza postupak rješavanja ustavnih tužbi te da sud odluke donosi u roku od godine
dana. Ubrzanje postupka je potrebno radi ostvarenja načela prema kojem tko brzo daje,
dvostruko daje. Prema novom prijedloga postupanja po ustavnoj tužbi pruža se mogućnost
Ustavnom sudu da pokrene postupak po ustavnoj tužbi i prije nego se iscrpe sva pravna
sredstva ako smatra da bi mogla biti povrijeđena nečija ustavna prava i slobode.
Konkretno to bi značilo da netko, tko čeka da se nešto dogodi dok predmet stoji tri do
pet godina u ladici, može podnijeti ustavnu tužbu kako bi ubrzao postupak. U tom
slučaju ustavni sud će narediti sudu ili upravnom tijelu da mora donijeti taj akt
povodom kojeg je podnijeta ustavna tužba.
Sokol je naveo da Ustavni sud mora biti još hrabriji u interpretaciji Ustava. Kao
primjer je naveo Vrhovni sud SAD-a koji u svom radu ima načelo samoograničenja i načelo
ograničenja u primarnim političkim pitanjima. Međutim, nijedan europski sud ne
prihvaća ta dva načela, ali svi oni u praksi izvlače bit iz tih dvaju načela. Kada je
riječ o zaštiti ljudskih prava i promicanju civilnog društva, interpretacija Ustava
mora biti hrabra i najšira, a kada je riječ o političkim pitanjima Ustavni sud se mora
maksimalno ograničiti i prepustiti narodu da o tome odluči kroz parlament i referendum.
Kao glavnu zadaću Ustavnog suda Sokol navodi da to mora biti: zaštita i promicanje
načela i institucija civilnog društva. Sud će i dalje ostati otvoren za javnost što
predstavlja jedinstven primjer u europskoj praksi.
Za sebe osobno je rekao da smatra kako je od dana izbora za suca Ustavnog suda pokazao
odmak od stranačke politike. Također smatra da suca Ustavnog suda treba prosuđivati po
djelima a ne prema stereotipu bez obzira temelji li se taj stereotip na činjenicama ili
presudama. I dalje će ostati profesor na Pravnom fakultetu, mada neće ostati u radnom
odnosu, te će izvršavati 25 % obveza sveučilišnog profesora.
