Ustavni sud
20. 10 .1999. Srijeda
Na dramatičnoj sjednici Županijskog doma izglasani su kandidati za suce Ustavnog suda
o čijem će konačnom izboru odlučivati Zastupnički dom. Kao službeni kandidati za
suce Ustavnog suda izabrani su Smiljko Sokol, Vice Vukojević i Emilija Rajić kao
kandidati HDZ-a, Ivan Matija i Jasna Omejec podržani od strane oporbenih stranaka te
Marijan Hranski, Ivan Mrkonjić i Petar Klarić kao nestranački kandidati.
Za kandidate koje je utvrdio Odbor za pravosuđe, izbor i imenovanja glasovalo je samo
42 zastupnika HDZ-a zato što je oporba prethodno napustila sjednicu. Na konferenciji za
novinare oni su osporili postojanje međustranačkog dogovora i upozorili su na kršenje
procedure jer su dokumentaciju o predloženim kandidatima dobili tek dva dana prije
umjesto uobičajenih osam dana. Zbog toga je tražena odgoda sjednice, ali tom zahtjevu
oporbe nije udovoljeno. Osim toga osporeno je postojanje visokih moralnih i stručnih
kvalifikacija kod kandidata za suce Ustavnog suda te je naglašeno kako su neki od njih
toliko kompromitirani da je njihovo kandidiranje pljuska hrvatskom narodu (pritom se
mislilo prije svega na Vicu Vukojevića)
21. 10. 1999. Četvrtak
U trenutku kad je na dnevni red Zastupničkog doma došla rasprava o izboru sudaca
Ustavnog suda zastupnici oporbene šestorke demonstrativno su napustili sjednicu. Oni
smatraju da nije poštivana procedura kandidiranja za suce Ustavnog suda . U dvorani je
ostao samo Ivan Jakovčić(IDS) koji je najavio da oporba neće sudjelovati u izboru
kandidata za nove suce Ustavnog suda. Naglasio je kako nijedna oporbena stranka nije
obaviještena o otvaranju procedure i o rokovima kandidiranja. Odbacio je insinuacije o
postojanju međustranačkog dogovora na što je Anto Đapić(HSP) inzistirao da takav
dogovor postoji kako bi oporba podijelila kolač Ustavnog suda pri čemu se nije vodilo
računa o stručnosti kandidata nego samo o trenutačnom odnosu snaga.
Vladimir Šeks je rekao kako će zastupnici HDZ-a podržati kandidate za suce Ustavnog
suda te da je smiješna i djetinjasta tvrdnja oporbene šestorke o nepoštivanju
procedure. Njihovo ponašanje tumači nepostojanjem uzajamnog povjerenja unutar oporbenih
stranaka koje se nisu mogle usuglasiti oko kandidata za ustavne suce.
Dražen Budiša se nada da će oporba odustati od svojih kandidata, a ako ne odustane,
Ustavni sud će se konstituirati u izrazito negativnom političkom kontekstu što će
imati negativne posljedice za Hrvatsku.
Ivan Račan je rekao da se nadao konsenzusu glede kandidata za suce, a kako do
konsenzusa nije došlo smatra da je logično da oporba ne podrži sadašnji prijedlog za
izbor sudaca Ustavnog suda.
KOMENTAR Ivanke Toma iz Nedjeljne dalmacije
Oko kandidata za Ustavni sud nije se vodila nikakva rasprava niti je postignut dogovor.
O sastavu Ustavnog suda dogovorili su se pojedinci pri čemu je glavnu riječ imao HDZ.
Prije osam godina sastav Ustavnog suda kreirao je HDZ što je onda bilo razumljivo zbog
uspostavljanja institucija demokratske vlasti. Nerazumljivo je i ponižavajuće to što je
oporba takvo popunjavanje dopustila i danas. Da oporbi nije stalo do stručnog i neovisnog
Ustavnog suda vidi se iz postupka Wilima Hermana(HSLS) koji je tek pet do dvanaest
predložio Žuvelu i Momčinovića za listu kandidata. Da je oprba imala drugačije
stajalište počeli bi se ranije zalagati da u Ustavni sud sjednu ljudi iz struke.
Pravu sliku odnosa prema Ustavnom sudu pokazao je Ivan Aralica kada je obrazlagao
nemogućnost odgode rasprave za osam dana što je tražila oporba. On je rekao da se ne
može mijenjati predizborni kalendar HDZ-a pa da zato nema odgode. Očito je predizborni
kalendar HDZ-a važniji od izbora sudaca Ustavnog suda.
KOMENTAR Vladimira Gredelja, predsjednika Udruge hrvatskih sudaca
Predsjednik Udruge hrvatski8h sudaca Vladimir Gredelj je istaknuo da suci Ustavnog suda
trebaju biti svjetionikom Hrvatskoj na njezinom putu u efikasnu pravnu državu. On je
naglasio da suci trebaju zadobiti povjerenje građana, a da bi se zbog postupka izbora
moglo izgubiti to povjerenje što bi moglo rezultirati nesagledivom štetom.
Gredelj ne osporava legalnost izbora kandidata ali kao srž problema navodi činjenicu
da je on za imena kandidata sazano tek na dan izbora. Što se tiče lojalnosti kandidata
svojoj stranci rekao je da nije dovoljno samo govoriti o samostalnosti i neovisnosti već
treba ostavljati takav dojam.
Za sustave izbora sudaca Ustavnog suda u stranim zemljema Gredelj je komentirao da su
svi različiti ali da im je zajednička dugotrajna javna rasprava te da je pri
kandidiranju težište na istaknutim sucima i sveučilišnim profesorima. Također smatra
da će u slučaju vjerojatne kohabitacije Ustavni sud biti mjesto političkog
razračunavanja te da će svi prstom upirati u Ustavni sud upravo zbog sumnje da u njemu
sjede nedovoljno moralni i sručni ljudi.
KOMENTAR prof. dr. Arsena Bačića, profesora ustavnog prava na splitskom fakultetu.
Ustavni suci su čuvari ustavnih vrednota. Ustavni sudac je kritičar instrumentalnog
uma koji je često u sukobu sa vladavinom prava pa zbog toga postoji potreba za ozbiljnim
i dugim traženjima novih sudaca. Ustavni suci su Herkuli - a Herkula je malo.
U Ustavnom sudu mogu sjediti ljudi koji su izabrani temeljem stranačkog konsenzusa ali
samo ako su dovoljno profesionalni da mogu lakše odoljeti stranačkim iskušenjima. A to
je upravo problem u Hrvatskoj.
Prema stranim iskustvima političari u drugim zemljama često su bili birani za suce
Ustavnog suda ili su se nakon isteka mandata vračali u politiku, a pritom su funkciju
suca Ustavnog suda obavljali onako kako to priliči.
22. 10 . 1999. Petak
Niti današnji dan nije protekao bez incidenta u Saboru. Oporba je, prema najavama,
odbila sudjelovati u izboru osmero kandidata za suce Ustavnog suda. Kad je predsjednik
Sabora Vlatko Pavletić dao na glasovanje u paketu tu točku dnevnog reda, članovi
oporbene šestorke počeli su napuštati dvoranu. Unatoč tome HDZ-ova većina u Saboru
izglasala je suce Ustavnog suda sa 71 glasom za, 5 glasova protiv i nijednim suzdržanim.
Nakon izglasavanja sudaca Ustavnog suda članovi oporbene šestorke vratili su se
glasovati o drugim točkama dnevnog reda i nisu dalje komentirali glasovanje o sucima
Ustavnog suda.
KOMENTAR prof. Ivana Padjena, člana Hrvatskog pravnog centra i sveučilišnog
profesora pravnih znanosti u Zagrebu i Rijeci
Profesor Ivan Padjen smatra da Ustavni sud ne može normalno djelovati kad je u njemu
od osam novoizabranih članova sedam istaknutih stranačkih ljudi. Pored toga komentirao
je i rujansku izmjenu Ustavnog zakona o Ustavnom sudu koja je omogućila HDZ-u da pristupi
izboru novih sudaca. Prema prijašnjem Ustavnom zakonu o Ustavnom sudu Zastupnički dom
nije mogao birati nove suce dok ne istekne mandat sadašnjim sucima. Izmjenom Ustavnog
zakona određeno je da mandat sudaca počinje teći danom stupanja na dužnost. Time je
oporba omogućila sadašnjoj HDZ-ovoj večini da pristupi izboru sudaca a kao nagradu
dobila je dva sudačka mjesta.
REAGIRANJA NOVIH SUDACA USTAVNOG SUDA
Smiljko Sokol zadovoljan je izborom sudaca, a bio bi još zadovoljniji da je do
izbora došlo konsenzusom za što se on u posljednje vrijeme posebno zalagao. U slučaju
da nisu bili izabrani kandidati oporbe, Smiljko Sokol je bio spreman podnijeti ostavku na
mjesto suca Ustavnog suca. To objašnjava time da bi bez oporbenih kandidat Ustavni sud
bio krnji sud, a velik broj javnosti ga tada ne bi mogao prihvatiti kao sud koji bi na
vjerodostojan način mogao obavljati svoje ustavne dužnosti.
Sokol je podnio četiri ostavke na sve svoje dužnosti u HDZ-u, a na novoj funkciji
suca Ustavnog suda ponašat će se i raditi tako da djelima pokaže objektivnost i
stručnost. U vezi sa mogućom kandidaturom za predsjednika Ustavnog suda, spreman ju je
prihvatiti.
U vezi sa činjenicom da će kontrolu izbora započeti jedan sud, a nastaviti drugi
sud, smatra da to nije nikakav problem jer Ustavni sud je Ustavni sud bez obzira na to tko
su mu suci pod uvjetom da se drži Ustava.
Vice Vukojević je dao ostavku na zastupničku dužnost, a svoje članstvo u HDZ-u
će zamrznuti.
Jasna Omejec je izjavila da neće odustati od mjesta sutkinje Ustavnog suda jer
misli da kao sutkinja Ustavnog suda može nešto promijeniti. Ona kaže da će učiniti
doslovno sve da doprinese što djelotvornijem radu Ustavnog suda. Pritom će se koristiti
svim mehanizmima koji joj stoje na raspolaganju - od toga da pri odlukama donosi odvojeno
mišljenje pa do toga da podnese ostavku. Za nju nije važna činjenica što kandidate
predlažu političke stranke već su bitne osobne vrijednosti koje sudac donosi. U Ustavni
sud dolazi sa političkim uvjerenjem i branit će ustavne vrijednosti na načelima
liberalne demokracije.
