4.studenog 1999.
O novim ustavnim sucima
Baš kada se moglo očekivati da će nakon koliko - toliko formalnog izbora novih
sudaca Ustavnog suda, iako manjkavog i nadasve brzopletog, žestina cjelokupnog problema
splasnuti - izgleda da još nije sve rečeno. Nakon što je ustavnom tužbom lavinu
pokrenula Vesna Alaburić 25.10. dosta ogorčenim tonom oglasio se i odvjetnik Damir
Marczius koji nije ušao u završnih 8, a na što smatra da ima pravo budući da mu
prednost osigurava status hrvatskog branitelja i invalida prema Zakonu o pravima hrvatskih
branitelja.Osim ustavne on će podnijeti i tužbu za izgubljenu zaradu u kojoj će
tražiti da mu država svaki mjesec isplaćuje iznos jednak plaći ustavnih sudaca. Toliko
o stvarnom razlogu njegove kandidature.
Jadranko Crnić, kao nepristrana i najkompetentnija osoba za ovu problematiku,
skeptičan je u pogledu dvije stvari: činjenice da među onima koji nisu izabrani ima
puno kompetentnijh pojedinaca te da će Ustavni sud na početku izbora nadgledati njihovu
regularnost u jednim sastavu, a kraj u drugom, no nada se da će glavu ulogu odigrati
upravo njihova profesionalnost ta što pokriće nalazi u nedavnoj izjavi prof. Smiljka
Sokola kako "želi nastaviti i unaprijediti dosadašnji rad Suda." istom
prilikom je prof. Sokol izjavio kako je bez oklijevanja bio spreman podnijeti ostavku ako
ne bi uz njega bili izabrani i oporbeni kandidati što, rečeno od strane možda
najautoritativnijeg od osmorice novoizabranih ulijeva tračak optimizma da u ovom
cjelokupnom kaosu ipak postoji doza međusobnog uvažavanja i zajedništva.
U svoju obranu odlučili su nešto reći i Vice Vukojević čija je kandidatura
izazvala najviše kritika, ali i oporbene stranke koje se ograđuju od bilo kakvog udjela
u ustavnosudskom inžinjeringu iako je na početku nbilo neosporno kako su dale svoju
podršku Jasni Omejec i Ivanu Matiji od kojeg sada jedna od tih stranaka traži da odstupi
s novoizabrane dužnosti.
Prema izjavama Jasne Omejec može se vidjeti da je duboko razočarana problemima koji
su nastali jer smatra da poštenje nema veze s političkim opredjeljenjem stoga ne
razumije čemu se toliko prašine podiglo, a što se vlastite kandidature tiče odgovorno
tvrdi da je do nje došlo samoinicijativno i ne želi odustati od mjesta Ustavnog suca uz
koje će zadržati i položaj na Sveučilištu.
Ubrzo su najavom ustavne tužbe reagirali HSS, HSP, HNS te Đurđa Adlešić iz HSLS -a
detaljno navodeći neke članke Ustava koji se odnose na RH kao demokratsku državu, na
vladavinu prava i na djelokrug Zastupničkog doma, a koji su povrijeđeni 22.listopada ove
godine. No, dok su se svakodnevno nizale nadobudne najave ustavnih tužbi, Ustavni sud je
odbacio tužbu Vesne Alaburić uz obrazloženje da nije stranka u postupku,a koja je
tvrdila da je povrijeđeno ustavno načelo vladavine prava budući da tijela koja imaju
javne ovlasti mogu činiti samo ono što im je propisima dopušteno, a tu prema njezinom
mišljenju ne spadaju uopćene i brzoplete odluke. Proizlazi da bi se isto moglo dogoditi
i s tužbom Đurđe Adlešić.
Na kraju bi se moglo reći da su se 28.10. obistinile najgore slutnje svih
nezadovoljnika zato što je Ustavni sud odbacio prijedlog HSS -a za pokretanje postupka za
ocjenu ustavnosti izbora uz obrazloženje da podneseni prijedlog nije dopušten jer odluka
o novim sucima nema karakter niti zakona niti propisa kao što to nalaže čl.125 Ustava
pa stoga ne može biti predmet ocjene pred Ustavnim sudom.
