21. listopada 1999.
Postoji li prijetnja neovisnom sudstvu u RH?
Je li zaista bilo moguće vjerovati da su se političke stranke u svom ovom
predizbornom cirkuskom nadmetanju uspjele u ovako kratkom vremenu dogovoriti oko nečega?
Izgleda da nije, a povijesna odluka tiče se osmorice kandidata za suce Ustavnog suda,
što samo po sebi svakom pojedincu iole upoznatom sa"harmonijom odnosa"koja
vlada na dotičnom teritoriju u dotičnom predizbornom vremenu ne bi trebalo biti ništa
čudno. No budući da ljudskoj sitničavosti nema nikada kraja evo još jedne dileme koja
se mogla čuti:nije li više nego neprihvatljivo da se suci imenuju dijelom na osnovi
pripadnosti ili podršci određenoj političkoj stranci uz, naravno, strogo poštivanje
profesionalnih i moralnih kriterija? Tako je u početku prihvaćeno 6 HDZ-ovih kandidata:
Smiljko Sokol, Vice Vukojević, Emilija Raić, Marijan Hranjski, Ivan Mrkonjić i Petar
Klarić od kojih su prva tri ujedno i njegovi članovi, a ostala trojica nestranački
kandidati; SDP-ov kandidat je Ivan Matija, a Jasna Omejec dobila je podršku LS-a, HSS-a,
IDS-a I HNS-a, ali ubrzo nakon toga nastale su neizbježne komplikacije oko odbijanja
oporbenih stranaka da daju svoju suglasnost oko konačnog prihvaćanja gore navedenih
osoba.Nepomirljive suprotnosti opet su prevladale toliko željenu toleranciju.Naime, sada
se čuju sve glasnije primjedbe, a ne može se reći da nisu opravdane, kako je time
svjesno zaobiđen čl.12 Ustavnog zakona koji kaže da sudac ne smije pripadati nijednoj
političkoj stranci, pa čak i ako neki dušebrižnik ustvrdi da je novoimenovani sudac
obustavio svoje članstvo u stranci uvijek će između njih postojati ona tanka duhovna
nit koja ih povezuje.Osim toga zakonodavac je izričito propisao uvjete koji se kod
kandidature moraju poštivati upravo zato da bi se izbjegle zamke političkog angažmana i
osiguralo jamstvo sudačke neovisnosti: može biti izabran samo hrvatski državljanin I
diplomirani pravnik sa najmanje 15 godina iskustva u pravnoj struci u kojoj se istakao
svojim znanstvenim ili stručnim radovima ili javnim djelovanjem. Kratko i jezgrovito, no
prema mišljenju nekih nedovoljno jasno Odboru za pravosuđe, izbor i imenovanja
Županijskog doma u kojem je iskazana tek prividna(a kakva će druga) međustranačka
jednoglasnost o "osmorici potencijalnih". Ako do nekakvog dogovora u bliskoj
budućnosti i dođe i ako novoizabranim sucima ostane dovoljno vremena do isteka njihovog
mandata ostaje nam jedino nadati se da će biti dovoljno profesionalni u svom radu da ih
bivše stranačke i ostale veze neće sputavati u donošenju pravednih odluka, ali nam se
također želi sugerirati o mogućem apsurdu da Hrvatski državni sabor kao nositelj
zakonodavne vlasti u RH ne poštuje svoj vlastiti zakon - onaj Ustavni.
