28. listopada 1999.
Predavanje Jadranka Crnića na Pravnom fakultetu
Jadranko Crnić održao je vrlo kratko predavanje o novom Ustavnom zakonu o Ustavnom
sudu RH, 21. listopada 1999. u 19.00., u glavnoj zgradi Pravnog fakulteta u Zagrebu (TMT
14/II).
Na samom početku istakao je svoje zadovoljstvo vidjevši poveći broj svojih kolegica
i kolega - sutkinja i sudaca, odvjetnica i odvjetnika i profesorica i profesora.
Očekujući njihovo aktivno sudjelovanje, sveo je svoje predavanje na iznošenje samo
onoga što smatra bitnim izmjenama u dotadašnjem Ustavnom zakonu (Za razumijevanje
nastavka teksta čitatelju je potreban Ustavni zakon o Ustavnom sudu RH, Narodne Novine ,
99/1999 - u daljnjem tekstu Zakon). To su statusna pitanja sudaca i njihovo
onemogućavanje da budu članovi bilo koje političke stranke (čl. 5. i čl. 15. Zakona);
pitanje snošenja troškova i ovlaštenja punomoćnika za poduzimanje radnji u
ustavnosudskom postupku (čl. 22. i čl. 23. Zakona); pitanje nadležnosti Ustavnog suda
(čl.31 Zakona). Novu odredbu sadržanu u čl. 32 Zakona, Crnić je nazvao tužnom s
obzirom da propisuje da će "Ustavni sud donijeti odluku o zahtjevu, prihvaćenom
prijedlogu i ustavnoj tužbi u pravilu u roku od najviše godinu dana", a to je uz
sadašnja postupanja Ustavnog suda neostvarivo. Uz čl.55. Zakona postavio je pitanje
pokretanja postupka i problem prijedloga glede kojih postupak još nije pokrenut. Odredbe
o Ustavnoj tužbi Crnić je posebno istakao (od čl. 59 do čl. 76. Zakona) pri tome
postavivši pitanje da li Republika Hrvatska može podnijeti ustavnu tužbu; pitanje
sastava vijeća Ustavnog suda koje odlučuje o ustavnoj tužbi i pitanje razumnog roka u
kome se odlučuje o ustavnoj tužbi.
Unatoč tomu što je sastav auditorija obećavao zanimljivu raspravu žalosno je što
je razmatanje poklona i nova kravata izazvala veće zanimanje, nego materija novog
Ustavnog zakona o Ustavnom sudu RH. Uz Crnićeva, postavljena su pitanja u vezi
privatnopravnog i ustavnopravnog shvaćanja prava vlasništva; postojanja ili nepostojanja
"različitih ladica - jako dubokih i jako plitkih"; stupanja na snagu zakona i
njegovog retroaktivnog djelovanja; osnovanosti odredbe čl. 32 Ustavnog zakona o Ustavnom
sudu (NN, 99/1999). Ni na jedna ni na druga odgovori nisu dani. Pokušaji pojedinaca da
aktiviraju ostatak prisutnih bili su bezuspješni, a neki čak popraćeni zlobnim
komentarima "da neka drži predavanje u vrijeme i na mjestu koje je za to
predviđeno".
Uz zaslužene hvalospjeve Jadranku Crniću, "društvo" se u dobrom
raspoloženju povuklo na domjenak "kod Drageca". Nadam se da su tamo, u
opuštenijoj atmosferi, hrvatski pravnički mozgovi barem malo raspravljali o navedenoj
problematici jer na koga se ona odnosi ako ne na njih?
