SJEDNICA ODBORA ZA PRAVOSUĐE ZASTUPNIČKOG DOMA HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA održana 29. travnja 1998.

Poticaj za održavanje ove tematske sjednice bilo je izvješće predsjednika RH dr. F.Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije 1997.godine, u kojem je apostrofirano da “dugogodišnja neažurnost sudova prouzrokuje ne samo političko-moralno nezadovoljstvo građanstva, već i štetne gospodarske posljedice (nemoć vjerovnika, otezanje stečaja)” te da “Vlada i sudstvo ne nalaze učinkovita rješenja.”.

SAŽECI OCJENA STANJA I PREDLOŽENIH MJERA POJEDINIH SUDIONIKA RASPRAVE

1. VRHOVNI SUD RH:

- potrebno dovršiti vertikalni ustroj hrvatskog sudbenog sustava uvođenjem Visokog prizivnog suda;

- omogućiti početak rada svih županijskih i općinskih sudova predviđenih zakonom;

- riješiti pitanje smještaja sudaca u sudovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci;

- sustavno informatizirati sudstvo na državnoj razini;

- poboljšati materijalni položaj sudaca uvođenjem novog načina utvrđivanja plaća i mirovina;

- osigurati da sudovi uistinu samo sude (sve što nije spor potrebno je prenijeti na druga tijela).

2. DSV:

- riješiti prostorne i administrativno-tehničke uvjete za samostalan rad DSV-a i bitno poboljšati koordinaciju djelatnosti Ministarstva pravosuđa i DSV-a u procesu imenovanja;

- izmjeniti i dopuniti Zakon o DSV-u i Zakon o sudovima kako bi se ustroj sudova uskladio s ustrojem državne uprave i “europskim kriterijima”;

- sucima i sudskim savjetnicima uz radni prostor, propise, judikaturu i organizirani sustav izobrazbe riješiti i materijalni status (plaća i uvjeti stanovanja).

3. UDRUGA HRVATSKIH SUDACA:

- osigurati trostupanjsku pravnu zaštitu u osnivanju novog suda ili sudova između županijskih I Vrhovnog suda;

- izmjenama zakona rasteretiti sudove I omogućiti im sudovanje isključivo u spornim slučajevima;

- unutar sustava sudbene vlasti osigurati trajnu sudačku izobrazbu, sudačke plaće i mirovine uskladiti s “europskim standardima”, uvesti instancioni dodatak na plaću sucima te priznati doktorsku titulu za diplomirane pravnike s položenim pravosudnim ispitom.

4. HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA:

- promijeniti Zakon o DSV-u, ZS,ZPP;ZKP;

- proširiti ulogu i mjesto sudskog savjetnika;

- značajno povećati plaće sudaca;

- bitno izmijeniti način studija prava;

- ukloniti utjecaj čimbenika izvan pravosuđa na rad i djelovanje sudova.

5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO RH:

- problem popunjavanja kadrova izražen posebno na području oslobođenom u akcijama “Bljesak” i “Oluja”, te u hrvatskom Podunavlju;

- zahtjev za poboljšanjem materijalnih uvjeta rada i problem kvalitetnijeg rješavanja kadrova u državnom odvjetništvu i pravosuđu u cjelini, uz rješavanje materijalnog statusa;

- problem organizacije velikih sudova, velikih zaostataka i neažurnosti u radu sudova, sporog uvođenja informatike u pravosuđe;

- problem prenormiranja određenih oblasti i istovremenog uvođenja pretjeranih uplitanja pravosudnih vlasti koje zbog prirode svojih postupanja nerijetko i uz optimalno funkcioniranje ne mogu odgovoriti brzini potreba rješavanja u tim oblastima, zbog čega bi trebalo provesti argumentiranu i primjerenu redukciju sudbene nadležnosti ( u građansko-pravnoj i drugim oblastima).

6. DRŽAVNO PRAVOBRANITELJSTVO RH:

- stručno i argumentirano razmotriti plaće dužnosnika i drugih službenika i namještenika;

- organizirati tematske regionalne skupove državnih pravobranitelja u svezi primjene propisa i stručnog usavršavanja;

- razmotriti mogućnost rješavanja parničnih i upravnih sporova izvansudskim nagodbama (bilo bi jeftinije, a ujedno bi i rasteretilo sudove;

- razmotriti visoko postavljene zakonske uvjete savjetnika i viših savjetnika;

- povećanje keficijenta za utvrđivanje plaća zamjenicima državnog pravobranitelja županija.

7. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA:

- dovršiti imenovanje sudaca (i ostalih pravosudnih dužnosnika) i poboljšati njihov materijalni položaj (povećanje plaća i rješavanje stambenih problema);

- provesti specijalizaciju sudova (osnivanjem posebnih odjela odnosno vijeća za pojedine grane sudovanja);

- izmjenom procesnih propisa pojačati procesnu disciplinu;

- dio poslova iz nadležnosti sudova prenijeti na javne bilježnike;

- intezivirati rad sudova u cilju smanjenja neriješenih predmeta kontrolom ispunjenja norme i nadzorom nižih sudova od strane viših sudova;

- poboljšati prostorne i smještajne uvjete za rad pravosudnih tijela (nedostatak poslovnog prostora privremeno se može nadomjestiti organiziranjem rada u smjenama);

- organizirati i financirati stručne sastanke ili seminare uz sudjelovanje sudaca i drugih istaknutih pravnih stručnjaka.

Na sjednici nitko nije naznačio problem nesređenog stanja zemljišnih knjiga, iako se radi o akutnom problemu nerješavanje kojeg ostavlja posljedice i na druge dijelove pravosudnog sustava.