SJEDNICA ODBORA ZA PRAVOSUĐE ZASTUPNIČKOG DOMA HRVATSKOG DRŽAVNOG SABORA
održana 29. travnja 1998.
Poticaj za održavanje ove tematske sjednice bilo je izvješće predsjednika RH dr.
F.Tuđmana o stanju Hrvatske države i nacije 1997.godine, u kojem je apostrofirano da
“dugogodišnja neažurnost sudova prouzrokuje ne samo političko-moralno nezadovoljstvo
građanstva, već i štetne gospodarske posljedice (nemoć vjerovnika, otezanje
stečaja)” te da “Vlada i sudstvo ne nalaze učinkovita rješenja.”.
SAŽECI OCJENA STANJA I PREDLOŽENIH MJERA POJEDINIH SUDIONIKA RASPRAVE
1. VRHOVNI SUD RH:
- potrebno dovršiti vertikalni ustroj hrvatskog sudbenog sustava uvođenjem Visokog
prizivnog suda;
- omogućiti početak rada svih županijskih i općinskih sudova predviđenih zakonom;
- riješiti pitanje smještaja sudaca u sudovima u Zagrebu, Splitu i Rijeci;
- sustavno informatizirati sudstvo na državnoj razini;
- poboljšati materijalni položaj sudaca uvođenjem novog načina utvrđivanja plaća i
mirovina;
- osigurati da sudovi uistinu samo sude (sve što nije spor potrebno je prenijeti na druga
tijela).
2. DSV:
- riješiti prostorne i administrativno-tehničke uvjete za samostalan rad DSV-a i bitno
poboljšati koordinaciju djelatnosti Ministarstva pravosuđa i DSV-a u procesu imenovanja;
- izmjeniti i dopuniti Zakon o DSV-u i Zakon o sudovima kako bi se ustroj sudova uskladio
s ustrojem državne uprave i “europskim kriterijima”;
- sucima i sudskim savjetnicima uz radni prostor, propise, judikaturu i organizirani
sustav izobrazbe riješiti i materijalni status (plaća i uvjeti stanovanja).
3. UDRUGA HRVATSKIH SUDACA:
- osigurati trostupanjsku pravnu zaštitu u osnivanju novog suda ili sudova između
županijskih I Vrhovnog suda;
- izmjenama zakona rasteretiti sudove I omogućiti im sudovanje isključivo u spornim
slučajevima;
- unutar sustava sudbene vlasti osigurati trajnu sudačku izobrazbu, sudačke plaće i
mirovine uskladiti s “europskim standardima”, uvesti instancioni dodatak na plaću
sucima te priznati doktorsku titulu za diplomirane pravnike s položenim pravosudnim
ispitom.
4. HRVATSKA ODVJETNIČKA KOMORA:
- promijeniti Zakon o DSV-u, ZS,ZPP;ZKP;
- proširiti ulogu i mjesto sudskog savjetnika;
- značajno povećati plaće sudaca;
- bitno izmijeniti način studija prava;
- ukloniti utjecaj čimbenika izvan pravosuđa na rad i djelovanje sudova.
5. DRŽAVNO ODVJETNIŠTVO RH:
- problem popunjavanja kadrova izražen posebno na području oslobođenom u akcijama
“Bljesak” i “Oluja”, te u hrvatskom Podunavlju;
- zahtjev za poboljšanjem materijalnih uvjeta rada i problem kvalitetnijeg rješavanja
kadrova u državnom odvjetništvu i pravosuđu u cjelini, uz rješavanje materijalnog
statusa;
- problem organizacije velikih sudova, velikih zaostataka i neažurnosti u radu sudova,
sporog uvođenja informatike u pravosuđe;
- problem prenormiranja određenih oblasti i istovremenog uvođenja pretjeranih uplitanja
pravosudnih vlasti koje zbog prirode svojih postupanja nerijetko i uz optimalno
funkcioniranje ne mogu odgovoriti brzini potreba rješavanja u tim oblastima, zbog čega
bi trebalo provesti argumentiranu i primjerenu redukciju sudbene nadležnosti ( u
građansko-pravnoj i drugim oblastima).
6. DRŽAVNO PRAVOBRANITELJSTVO RH:
- stručno i argumentirano razmotriti plaće dužnosnika i drugih službenika i
namještenika;
- organizirati tematske regionalne skupove državnih pravobranitelja u svezi primjene
propisa i stručnog usavršavanja;
- razmotriti mogućnost rješavanja parničnih i upravnih sporova izvansudskim nagodbama
(bilo bi jeftinije, a ujedno bi i rasteretilo sudove;
- razmotriti visoko postavljene zakonske uvjete savjetnika i viših savjetnika;
- povećanje keficijenta za utvrđivanje plaća zamjenicima državnog pravobranitelja
županija.
7. MINISTARSTVO PRAVOSUĐA:
- dovršiti imenovanje sudaca (i ostalih pravosudnih dužnosnika) i poboljšati njihov
materijalni položaj (povećanje plaća i rješavanje stambenih problema);
- provesti specijalizaciju sudova (osnivanjem posebnih odjela odnosno vijeća za pojedine
grane sudovanja);
- izmjenom procesnih propisa pojačati procesnu disciplinu;
- dio poslova iz nadležnosti sudova prenijeti na javne bilježnike;
- intezivirati rad sudova u cilju smanjenja neriješenih predmeta kontrolom ispunjenja
norme i nadzorom nižih sudova od strane viših sudova;
- poboljšati prostorne i smještajne uvjete za rad pravosudnih tijela (nedostatak
poslovnog prostora privremeno se može nadomjestiti organiziranjem rada u smjenama);
- organizirati i financirati stručne sastanke ili seminare uz sudjelovanje sudaca i
drugih istaknutih pravnih stručnjaka.
Na sjednici nitko nije naznačio problem nesređenog stanja zemljišnih knjiga, iako se
radi o akutnom problemu nerješavanje kojeg ostavlja posljedice i na druge dijelove
pravosudnog sustava.