Tema godine 98-99: Reforma hrvatskoga parničnog prava
Posjetite temu mjeseca - interaktivno!
Katedra za GPP: nastavnici
Studenti (uglavnom oni angažirani u aktivnostima katedre)
Informacije o nastavi iz kolegija "Građansko procesno pravo"
Srodne stranice - posjetite i druge informacijske servise
Zbirka propisa iz područja građanskog procesnog prava (i šire!)
AKTUALNOSTI
NOVOSTI IZ SUDBENE VLASTI/PRAVOSUĐA

APELACIJSKI SUD

Prijedlog Vrhovnog suda o uvođenju Visokog prizivnog suda, kao neodgodivoj potrebi dovršenja vertikalnog ustroja hrvatskog sudbenog sustava, podržali su Udruga hrvatskih sudaca i DSV. Oni ističu dvije skupine argumenata - prva je vezana za ustav RH, a druga je vezana za iskustva razvijenijih europskih zemalja. VS RH tvrdi da u postojećem ustroju sudbene vlasti ne može vršiti svoju Ustavom preciziranu funkciju - da “kao najviši sud osigurava jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnosti građana”. Time se dovodi u pitanje i funkcioniranje hrvatskog sudstva i dignitet najvišeg suda koji se zbog nekoliko tisuća žalbi, kao i nekoliko tisuća izvanrednih pravnih lijekova, revizija, zagušuje u svojem radu. Osim toga VS RH u svojim materijalima ističe da je “uključen i na drugostupanjskom sudovanju u istražnim i kaznenopravnim predmetima, a u određenim sporovima iz područja štrajka angažiran je i kao prvostupanjski sud. U suvremenim demokratskim pravnim porecima takvo što ne može biti u djelokrugu rada Vrhovnog suda kao najvišeg suda u državi.”

Ministarstvo pravosuđa odriče vrijednost ovim argumentima. Naime, ono je zauzelo stajalište da razloge za uvođenje jednog takvog suda treba tražiti u racionalnoj sferi tj. u odgovoru na pitanje je li takav ustroj bolji od postojećeg sa stajališta učinkovitosti sudske zaštite, sa stajališta funkcioniranja cjeline sudbene vlasti te sa stajališta ekonomičnosti cijelog sudstva. U svom materijalu postavlja pitanja “Ako VS RH s postojećim brojem sudaca ne može uspješno vršiti svoju ustavnu funkciju, zašto je još uvijek na njemu nepopunjeno 12 sudačkih mjesta, zašto se radi rasterećenja, odnosno povećanja njegova kapaciteta, ne predloži povećanje broja sudaca i sudskih savjetnika do poželjne i potrebne razine? Zašto se ne razmotre mogućnosti rasterećenja suda promjenom propisa o nadležnosti sudova, pa neka nepotrebna opterećenja de lege ferenda prenesu na županijske sudove? Zašto se ne spominju i neke druge mogućnosti npr. drugostupanjska vijeća pri županijskim sudovima, koja bi odlučivala o žalbama protiv odluka tih sudova u prvom stupnju i sl.?”.