O povijesti Pravnog fakulteta u Zagrebu

Pravni fakultet u Zagrebu jedna je od najstarijih institucija zagrebačkog Sveučilišta. Tradicije Fakulteta vežu se uz početak visokoškolske nastave u Hrvatskoj. Kad je 1773. papa Klement XIV. raspustio isusovački red, kraljica Marija Terezija poduzela je opsežne reforme u sustavu obrazovanja pa je tako svojim dekretom iz 1776. godine osnovala Kraljevsku akademiju znanosti (regia scientiarum) kao najvišu školsku ustanovu. Akademija je obuhvaćala tri fakulteta: Filozofski, Teološki i Pravni (Facultas iuridica). U Pravni fakultet uključen je i dotadašnji političko-kameralni studij (osnovan 1769. u Varaždinu) za obrazovanje hrvatskih upravnih činovnika.

Prvi profesori pravnih znanosti izabrani su na temelju natječaja, a izbor je potvrdila kraljica Marija Terezija. Na prvoj svečanoj sjednici Kraljevske akademije održanoj 11. listopada 1776. određeno je da nastava počne 4. studenog 1776. godine pa se taj datum smatra danom osnivanja Pravnog fakulteta u Zagrebu. U to doba Fakultet je imao četiri profesora na katedrama: kanonsko pravo (ius canonicum), međunarodno i opće javno pravo (ius gentium et ius publicum universale), građansko i domovinsko pravo (institutiones iuris civilis et iuris patrii teheoretici) i političko-kameralne znanosti (politia qui accesserit studia cameralia quoque ac aeconomica). Uz to Fakultet je imao i jednog izvanrednog profesora (extraordinarius) koji je zamjenjivao ostale u slučaju njihove spriječenosti. Konačni iscrpni nastavni plan i program (Ratio educationis) donesen je godinu dana kasnije, tj. 1777. godine.

Školski sustav u Habsburškoj monarhiji preustrojen je 1850. godine. Zagrebačka se Akademija tada ukida, Filozofski se fakultet pripaja zagrebačkoj Glavnoj gimnaziji (Archigymnasium) a Pravni fakultet se pretvara u Carsku kraljevsku Pravoslovnu akademiju (Refia academia iuris) koja je tako postala jedinom visokoškolskom ustanovom u Hrvatskoj sve do 1874. godine.

Nastojanjem biskupa Strossmayera u doba banovanja Ivana Mažuranića u Zagrebu je 19. listopada 1874. svečano otvoreno Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. koje je obuhvaćalo tri fakulteta: Bogoslovni, Pravoslovni i državoslovni te Mudroslovni (Filozofski). Pod tim nazivom Fakultet djeluje do 1926. kada je preimenovan u današnji naziv Pravni fakultet.

U razdoblju između dva svjetska rata Fakultet je prošao kroz četiti pravna uređenja. Do akademske godine 1926/27. djelovao je na temelju pravnog uređenja noveliranog hrvatskog Zakona o ustrojstvu Sveučilišta u Zagrebu od 6. listopada 1894. Od polovine 1926. tadašnja vlada i u Hrvatsku uvodi propise srpskog Zakona o univerzitetu. Za vrijeme diktature donesen je novi, unificirani jugoslavenski Zakon o univerzitetima od 28. lipnja 1930., godinu i pol kasnije i vladina Opća uredba o univerzitetima od 11. prosinca 1931. Uz velike teškoće Fakultet uspijeva i u takvim uvjetima zadržati svoj identitet i atribut vodećeg u zemlji. Tek 1940. ban Banovine Hrvatske svojom Općom naredbom proklamira samoupravu Fakulteta u pogledu njegovih najvažnijih funkcija i tako omogućuje da se sačuva osobitost Pravnog fakulteta u Zagrebu.

U Pravni fakultet pripojena je 1968. Visoka upravna škola, a 1983. i Viša upravna škola te Interfakultetski studij za socijalne radnike. To je imalo za posljedicu organiziranje dvogodišnjeg upravnog studija za upravne pravnike i četverogodišnjeg socijalnog studija za diplomirane socijalne radnike. Od akademske godine 1996/97. na Fakultetu je djelovao i porezni studij kao studij za poslovne državne potrebe. Ustrojavanjem Društvenog veleučilišta na temelju odluke Vlade Republike Hrvatske od 21. svibnja 1998., izvođenje upravnog i poreznog studija, kao stručnih studija, povjereno je novoosnovanom Veleučilištu.

Nakon drugog svjetskog rata Pravni fakultet je prošao kroz više pravnih režima diktiranih saveznim i republičkim zakonima o viskoškolskom obrazovanju na temelju kojih su bila donesena četiri statuta. Za svo to vrijeme Pravni fakultet u Zagrebu ostao je znanstvena institucija koja je djelovala po načelima slobode znanstvenog rada, usprkos izraženim neuspjelim pokušajima da se i u njegov rad uvede ideologijska isključivost. Nakon donošenja Zakona o visokim učilištima (1993.) donesen je novi Statut Fakulteta.

Na Fakultetu je nastava sve do 1868. godine trajala tri godine kada se produžava na četiri koliko traje i danas. Nastava se na Kraljevskoj akademiji održavala pretežitoo na latinskom jeziku. Studenti tada pišu i brane radove za javne disputacije uglavnom na latinskom jeziku, iako to mogu činiti i na drugim jezicima. Na Pravoslovnoj su akademiji profesori od 1850. morali predavati na hrvatskom ili “eventualno na latinskom jeziku”. Uvođenjem njemačkog jezika u nastavu za doba Bachova apsolutizma latinski prestaje biti nastavni jezik. Bachovim padom hrvatski postaje jedinim jezikom u nastavi. Za Kraljevsko sveučilište Franje Josipa I. bilo je Zakonskim člankom Sabora Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije o ustrojstvu sveučilišta od 5. siječnja 1874. u paragrafu 54. propisano da će se “svi nauci na ovom sveučilištu predavati na hrvatskom jezikom”. Tim Zakonskim člankom Sabora postavljeni su temelji za dodjeljivanje doktorata u jednoj hrvatskoj instituciji, iako takvo pravo vuče korijene još iz Diplome kralja Leopolda I. od 1669. godine.

Pravni fakultet bio je najprije smješten u tzv. Zemaljskoj kući na Markovu trgu (danas više ne postoji), jer tada za njega nije bilo mjesta u zgradi Isusovačke akademije na Trgu sv. Katarine, pa u spomenutoj zgradi Isusovačke akademije, da bi se kasnije preselio u zgradu u kojoj je i danas, a koja je sagrađena 1856. Danas je Pravni fakultet smješten na četiri mjesta u gradu: Trg maršala Tita 14 i 3, Ćirometodska 4, i Nazorova 51.

U prvih sedamdesetipet godina tj. od 1776. do 1850. na Pravnom fakultetu je bilo upisano oko dvije tisuće studenata, u Pravoslovnu akademiju između 1850. i 1874. oko tisućusedamsto (godišnje u prosjeku oko sedamdeset studenata). Danas ja na Fakultetu na dva studija upisano oko četiri tisuće studenata.

Znanstveni i stručni rad na Fakultetu organiziran je u šest zavoda i u jednom studijskom centru: Zavodu za međunarodno i poredbeno pravo, Zavodu za upravnopolitičke znanosti, Zavodu za kaznene znanosti, kriminologiju i viktimologiju, Zavodu za trgovačko pravo, pravo međunarodne trgovine, ekonomiju i financije, Zavodu za građanskopravne znanosti i obiteljsko pravo, Zavodu za povijest prava i države i Studijskom i znanstvenoistraživačkom centru za socijalni rad. Na Fakultetu djeluje i nekoliko poslijediplomskih studija: Poslijediplomski magistarski studij iz kaznenih znanosti, Poslijediplomski magistarski studij iz međunarodnog javnog i privatnog prava i međunarodnih odnosa, Poslijediplomski magistarski studij za znanstveno usavršavanje iz građanskopravnih znanosti, Poslijediplomski magistarski studij za znanstveno usavršavanje iz trgovačkog prava, i Poslijediplomski studij iz pravnih znanosti upravno- političkog usmjerenja.

Posebno je vrijedna knjižnica Pravnog fakulteta kao dragocjena osnova za znanstveni rad. Knjižnica Pravoslovne akademije imala je 1874. oko 22.000 svezaka. Danas se u njoj kao u najbogatijoj i najbolje opremljenoj pravnoj knjižnici u ovom dijelu Europe nalazi gotovo 200.000 svezaka, među njima i mnogi rariteti, koji pokrivaju sva pravna područja.

Nako uspostave Republike Hrvatske Pravni fakultet u Zagrebu kao najstariji od četiri Pravna fakulteta u zemlji ima uvjete za jače uključenje u svjetsku znanstvenu suradnju. Njegovi članovi sudjeluju u radu inozemnih znanstvenih institucija i njeguju suradnju sa znanstvenicima u drugim zemljama. Djelujući već treće stoljeće Pravni fakultet u Zagrebu se potvrdio kao izvorište hrvatskog državotvornog duha, čuvar hrvatske kulture i isključivi predstavnik hrvatske pravne škole kao jednog od središta srednjeuropske pravne tradicije pa ga se kao takvog cijeni i izvan granica zemlje. Njegovi članovi svjesni uloge koju je Fakultet imao u prošlosti i danas djeluje u duhu bogate tradicije škole kojoj pripadaju. Oni daju veliki doprinos stvarajnju hrvatskog pravnog sustava, uspostavi države vladavine prava i odgajanju novih naraštaja pravnika na najboljim europskim pravnim tradicijama.

Naraštaji studenata koji dolaze trebaju se u to uključiti kako bi u zvanju za koje se pripremaju djelovali na onoj stručnoj razini koja se u pravničkoj struci očekuje. Time će nastaviti tradiciju svoje pravne škole da postupa po univerzalnim pravnim načelima bez zatvaranja u okvire sredine u kojoj djeluje. Tako će dati svoj doprinos za nastavljanje djelovanja Pravnog fakulteta u Zagrebu na onim istim osnovama na kojima je to u svojoj bogatoj povijesti uvijek činio.